Foto: MARIN GOSPIC
Prije četiri godine, 2020., Ministarstvo znanosti i obrazovanja osnovalo je povjerenstvo i pokrenuta je izmjena Pravilnika o subvencioniranoj prehrani studenata. Od tada je održano nekoliko sjednica povjerenstva, definirali su se neki smjerovi, no izmjena pravilnika s dopunama jelovnika do danas nije objavljena na e-savjetovanju.
Pitali smo Ministarstvo kada će izmijeniti predmetnu regulativu koja bi studentima omogućila studentima pristup zdravijoj prehrani, ali nam nisu odgovorili na upite, mejlove ni telefonske pozive.
Nadalje, da bi neka riba ušla i u školske jelovnike, obrok mora biti definiran u Nacionalnim smjernicama za prehranu djece u osnovnim školama, koje su također u nadležnosti tog ministarstva.
Nacionalne smjernice objavljene su još davne 2013. godine, a nema saznanja hoće li se one mijenjati i kada. Ono što najviše žalosti je da u tom dokumentu stoji samo ovo:
»RIBA: Filetirana riba bez kosti, te papaline, srdele i lignje. Za pripremu riblje paštete može se koristiti riba iz konzerve (sardine, tuna i sl.)«
Studenti jasno poručili što žele
Malo je reći da ne idemo u korak s vremenom, budući da nove generacije studenata imaju sasvim drugačije prehrambene navike.
Razgovarali smo s nekima od njih. Student iz Velike Gorice kaže kako u menzama osim liganja ne primjećuje drugu ribu, ako je uopće ima u ponudi. Kod kuće mu se za ručak zna naći losos, jednom u dva tjedna kaže, a ribu bi jeo češće da može.
Zagrebačka studentica (vegetarijanka, op.a.) također bi je rado više jela, ali u menzama osim prženih liganja i paniranih ribljih štapića, rijetko nađe filet, pa obično ruča tjesteninu i povrće. Na obiteljskom stolu povremeno joj se nađe pečena orada, dok slatkovodnu rijetko jede doma.
Njezina kolegica iz Makarske, koja ima dijabetes, kaže da bi također u menzi radije jela ribu.
Prehrambene preferencije studenata mijenjaju se svakom novom generacijom. To jasno pokazuje i anketa Ministarstva znanosti i obrazovanja, gdje se 76 posto studenata izjasnilo da je spremno platiti i veću cijenu za zdraviju prehranu.
Zbog čega onda toliko čekamo na izmjenu pravilnika koji bi im to omogućio, ostaje nejasno.
Da stvar bude smješnija, uzgoj ribe (akvakultura) definirana je kao strateška grana hrvatskog gospodarstva, te je dio razvojnih strategija.
Kapaciteti uzgoja ribe rastu
Trenutačno u Hrvatskoj imamo 49 uzgajališta slatkovodne ribe na oko 12.000 hektara površina. Uzgajamo toplovodne i hladnovodne vrste, a najznačajnije su šaran i kalifornijska pastrva. Ukupna proizvodnja u 2022. godini iznosila je 4.118 tone.
Najviše uzgajamo šarana 2.459 tona, dok na pastrvu (kalifornijska i potočna) otpada 424 tona.
U 2021. godini ukupna proizvodnja slatkovodne ribe povećana je za 46 posto, s naglaskom na toplovodnu (šarana) gdje je povećanje bilo gotovo 60 posto. Slatkovodni šaranski uzgoj odvija se na oko 10.000 hektara, a još 4.000 ha je u fazi stavljanja u funkciju, pa se očekuje i dodatni porast ove proizvodnje.
U akvakulturi nam kontinuirano raste broj zaposlenih, investicije i proizvodni kapaciteti, kao i prihodi proizvođača.
Nije li šteta za društvo u cjelini da ta riba ne nalazi učestaliji put prema domaćim potrošačima, pogotovo na jelovnicima naših školaraca i studenata?
(Leticija HRENKOVIĆ/ Agroklub)
najnovije
najčitanije
Zadar & Županija
PRVOMAJSKI PRAZNICI
Iskusite vrhunski “Pag na meniju” doživljaj
Zadar & Županija
RELIKVIJA
Svečana proslava Svetog Trna u Pagu ove subote
Zadar & Županija
JAVLJA HEP
Brojne ulice u Zadru i županiji dio utorka bez struje
Hrvatska
FINANCIJSKO TRŽIŠTE
Hrvati i dalje više vjeruju bankama nego dionicama. Ulagačke alternative ih baš i ne zanimaju
Hrvatska
DIP
Milanoviću uručeni konačni rezultati izbora, kreće rok od 20 dana za konstituiranje Sabora
Zadar
NAŠ ZADAR
Popularna zadarska stranica oduševila snimkom s vjenčanja: ‘Ne bude li mi ovakav pir, neću se udavat’
Zadar
Fra Andrija Bilokapić
Dobitnik županijske Nagrade za životno djelo: ‘Abortus, transrodnost, eutanazija, sve su to bolesti našega društva’
Zadar
NESREĆA
[FOTO] Nesreća kod City Gallerie, auto se zabio u stup
Crna Kronika
KRAĐA
BIZARNA KRAĐA U LISIČIĆU Zatečen kako vadi i krade kamene ploče
Županija
MAMAC MANIFESTACIJA