Utorak, 30. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

o tome se govori

Poljoprivrednici Ravnih kotara okrenuli su se drugim poslovima

11.04.2024. 17:48
Poljoprivrednici Ravnih kotara okrenuli su se drugim poslovima

Foto: Marijan Tomac



Ovih dana je nastupilo ljeto. Temperature u kontinentalnim krajevima dosežu gotovo 30 stupnjeva Celzijusa, što za početak travnja nitko ne pamti. Iznad prosječne visoke temperature tijekom ožujka, a pogotovo u veljači pokrenule su vegetaciju. Prema nekom procjenama vegetacija je ovog proljeće naprednija za petnaest i više dana.


Poljoprivredni radovi koji se obično trebaju obavljaju krajem travnja obavljaju se ovih dana, osobito u kontinentalnim krajevima. U krajevima u kojima je kukuruz glavna poljoprivredna kultura dilema je treba li započeti s njegovom sjetvom.


Iako stručnjaci savjetuju da se sa sjetvom pričeka, brojni poljoprivrednici ne slušaju savjet i započinju sa sjetvom, a zaboravljaju da se oduvijek sa sjetvom kukuruza započinjalo u tjednu blagdana svetog Juraja.




No prije sjetve kukuruza vrijedni poljoprivrednici virovitičkog kraja imaju posla preko glave. U dijelu Podravine i zapadne Slavonije posljednjih nekoliko godina odvija se najveća proizvodnja povrća.


I dok se u Ravnim kotarima stalno smanjuju površine na kojima se sadi i sije povrće, u navedenim krajevima ljetna proizvodnja povrća, što u plastenicima, što na otvorenim poljima iz godine u godinu se povećava.


Sadnja na otvorenom


Sa sadnjom ljetnog povrća na otvorenom treba, dakako, pričekati, budući da se nikada ne zna što travanj nosi, saznajem u razgovoru s Mariom, mladim poljoprivrednikom iz Turnašice, sela pored Virovitice. Mario upravo obavlja pripremu tla za sadnju kupusnjača.


Kupusnjače, kupus, kelj, kaul i brokula tradicionalno su povrće koje cjelogodišnje proizvode Mario i njegova obitelj. U posljednjih nekoliko godina zime su postale blaže, tako da kupus i kelj mogu bez problema prezimiti u polju tijekom siječnja i veljače. Nekada su poljoprivredni radovi završavali sjetvom pšenice, a sada se u polju radi cijele godine.



Na podravskim poljima iz godine u godinu proizvode se vrste povrća koje su nekada bile nezamislive za to područje. Uzgoj blitve sve više uzima maha i to na površinama od nekoliko desetaka ari, a sada se već uzgaja na površinama većim od hektara. Isto vrijedi i za poriluk koji OPG Čajkulić uzgaja na površini od nekoliko hektara. Ne treba, dakako, zaboraviti na cjelogodišnji uzgoj mlade kapule.


Dok se nekadašnji poljoprivrednici Ravnih kotara sve više okreću drugim poslovima, prvenstveno turizmu, podravski seljak bori se i to vrlo uspješno s enormnim uvozom povrća, tako da ga proizvodi na respektabilnim površinama.


I dok ne počne sadnja povrća, pravi je trenutak za žetvu kamilice. Kamilica je važna poljoprivredna kultura koja osigurava solidan dohodak njenim proizvođačima, a ujedno čisti tlo od korova za narednu sjetvu povrća.


Iako raste kao samonikla biljka, dobro je kamilicu posijati u vrt i imati dovoljnu količinu za cjelogodišnju uporabu, budući da se kamilica, osim za čaj, koristi i za razne masti i obloge. U starim zapisima stoji da se koristila kod porođaja za liječenje brojnih poremećaja kod žena.


Porijeklo kamilice


Kamilica (lat. Matricaria chamomilla), jednogodišnja je biljka iz porodice glavočika (Asteraceae), porijeklom je iz istočnih dijelova Sredozemlja, ali na kontinentu je odavno udomaćena i smatra se korovom. Često se zamjenjuje za rimsku kamilicu (Anthemis nobilis).


Obje se koriste za pripremu biljnih čajeva te imaju karakterističan miris. Latinski naziv Matricaria potječe od riječi majka, odnosno matrix, što znači majka i maternica.


Kamilica je rasprostranjena u cijeloj Europi i Aziji, a raste na sunčanim položajima.


Biljka je visine od 15 – 60 cm, a cvjetne glavice nalaze se na pojedinačnim stapkama. Cvijet je dvospolan, sastavljen od žutih cjevastih cvjetića u sredini i bijelih latica koji ga okružuju.


Kamilica cvate od kraja travnja pa sve do rujna te se tijekom ovoga razdoblja mogu ubirati njene cvjetne glavice i sušiti na prozračnom i sjenovitom mjestu.


Osim korištenja kamilice u prehrani i narodnoj medicini, njeno djelovanje na tlo odavno je poznato našim starima koji su sijali kamilicu po vrtovima, budući da su zapazili kako biljke koje rastu u njenoj blizini bolje napreduju. Kamilica na sebe privlači lisne uši koje su hrana bubamarama, tako da je odličan repelent za drugo bilje koje raste u blizini.



I u vrtu i na oranici


Kamilica je biljka koja pročišćuje okolno tlo na metar oko sebe od svih toksičnih tvari, pa je odlično rješenje za sve one koji su u prijelaznom periodu s konvencionalnog načina uzgoja na organski.


Kamilica bi trebala rasti po cijelom vrtu, a posebno ju je dobro saditi oko luka, poriluka, celera i krumpira. Mješovitom sadnjom kamilice i povrća uzgojit ćemo zdravije i ukusnije plodove.


Ubrani cvjetovi vrlo brzo i jednostavno osuše se na suncu i čuvaju u prozračnim vrećicama na suhom mjestu.


Kamilica nije isključivo biljka vrtova. U virovitičkom kraju uzgaja se na oranicama. Upravo ovih dana obavlja se žetva i sušenje kamilice. Zbog sušnog proljeća i zime urodi kamilice su daleko ispod očekivanih, ali su cvjetovi bogatiji eteričnim uljima, što cijenom kompenzira niži urod.


Uzgoj kamilice u virovitičkom kraju zamijenio je uzgoj tradicionalnih ratarskih kultura kukuruza i pšenice. Siguran otkup i solidna cijena bili su razlog da se investira u strojeve i opremu.


Prijašnjih godina problem u proizvodnji kamilice bila je suša tijekom proljeća, a ove godine će zbog obilnih kiša i toplog proljeća kamilica biti vrhunske kvalitete.