Plavina je u sjevernoj Dalmaciji i danas najzastupljenija sorta

Plavina, Plavka, Plajka ili Modrulj nazivi su iste sorte rasprostranjene od Kvarnera pa sve do krajnjeg juga. Danas ćemo istražiti čaroliju Plavine, crne sorte koju smatramo autohtonom i koja kroji vinske putanje Dalmacije, a ponajviše sjeverne Dalmacije gdje je i danas najzastupljenija sorta.

Plavina, s nekoliko stotina hektara vinove loze, osvaja svojom širokom rasprostranjenošću i povijesnim korijenima. DNA analiza pokazala je kako je sorta nastala spontanim križanjem Verdece i Tribidraga. Ujedno, roditelji iz talijanske Puglie i Dalmacije dokaz su transadrijske konekcije tijekom povijesti koja je rezultirala brojnim poveznicama u vinarstvu ove dvije zemlje. Domovina ove divne sorte mogla bi podjednako biti na istočnoj, kao i na zapadnoj obali Jadrana iako je danas u Italiji Plavina iščezla, dok je kod nas itekako prisutna, iako u smanjenom obujmu u odnosu na prošlost.

Tijekom povijesti Plavina je postala sinonim za ležerna, pitka crna vina koja odišu posebnošću ovog podneblja i koja izvrsno reflektiraju terroir. Iako često poveziva s niskom kvalitetom vina, to zapravo nije točna pretpostavka te je dokazano da Plavina može dati iznimno kvalitetna vina. Renesansom u vinarstvu koje se posljednjeg desetljeća događa, postala je iznova tražena te brojni vinari imaju potrebu za kvalitetnom Plavinom.

Majka hraniteljica

Za Plavinu je jedna stvar sigurna, ona je prava majka hraniteljica sjeverne Dalmacije, a njezina popularnost kroz prošlost ne čudi s obzirom na povoljne proizvodne osobine. Ovaj dragulj mediteranske vinove loze donosi nam lagana do srednje jaka vina, obično niskog do srednjeg intenziteta obojenosti. Njezina nježna i izbalansirana aromatika često je popraćena zadovoljavajućom svježinom, čineći je idealnom za konzumaciju kao mlado vino, ujedno jednom od rijetkih sorata Dalmacije koja nema probleme sa kiselinom te je upravo iz tog razloga vrlo pitka i elegantna.

Ono što nadalje Plavinu čini drugačijom od ostalih sorti je njezina manja koncentracija polifenola u odnosu na druge crne sorte. Ovo je potpuno netipično za južnu crnu sortu, no zbog toga su joj vina izrazito mekana. Ujedno ta »netipičnost« čini njena vina izrazito nježnima, pridonoseći karakteristikama koje su zapravo omiljene kod brojnih ljubitelje vina širom svijeta, s obzirom da se navike hrvatskog potrošača vina i one internacionalnih potrošača poprilično razlikuju. Naime, internacionalno nepce dosta teško prihvaća naša moćna crna vina.

Slabije obojena vina

Njezina tanka kožica, osjetljivost na bolesti te zbijeni grozdovi rezultiraju laganijim, slabije obojenim vinima, ali upravo ta svojstva čine je posebnom. Sklona je visokim prinosima, te ju je potrebno kontrolirati zelenom rezidbom kako bi se postigla željena koncentracija okusa, aroma, mirisa i boja u vinu. Nije osobito osjetljiva, no sklona je peronospori i plijesni ukoliko nema potrebne cirkulacije zraka među trsovima i grozdovima. Kasno pupa te nije u opasnosti od mrazova, a srednje do kasno sazrijeva. Iako se dugo smatralo da najbolje karakteristike ova sorta pruža na plodnom tlu, posljednje informacije pokazuju izrazito uspješne varijante sa škrtog tla s već spomenutim kontroliranim prinosima. U toploj klimi poput naše, optimalna razina šećera često se postiže mnogo prije ostalih faktora za branje, poput npr. fenolne zrelosti, što znači da se datum berbe često bira zbog potencijalne razine alkohola, a ne zbog drugih parametara kakvoće grožđa. Upravo iz razloga postizanja optimalne kvalitete bitno je poštovati sve moguće uvjete koje ova sorta zahtijeva. U nedavnom istraživanju 2021. godine o utjecaju inaktivnih kvasaca na dozrijevanje grožđa Plavine, otkriveno je nekoliko zanimljivih rezultata, a najzanimljiviji podatak je da je tretman inaktivnim kvascima pozitivno utjecao na koncentracije određenih spojeva u grožđu, uključujući fenolne spojeve koji su ključni za kvalitetu vina. Ovaj pristup pruža i novo svjetlo na potencijal unaprjeđenja kvalitete Plavine, otvarajući put ka vinima koja će zadovoljiti i najistančanija nepca.

Polifenoli, poput antocijana, igraju također ključnu ulogu u definiranju boje bobica grožđa. Grožđe Plavine, iako manje bogato polifenolima, nosi u sebi posebnu paletu okusa. Vina posjeduju lagano do srednje tijelo i okićena su baršunastim i nježnim taninima koja ne opterećuju nepce poput ostalih dalmatinskih vina.

Pogodna za mlada vina

Sorta je zbog povišenih kiselina pogodna i za izradu mladih vina koja mogu vrlo dobro komplimentirati dalmatinskoj nježnoj kuhinji, i za izradu kompleksnih i ozbiljnih vina potpuno drugačije stilistike od ostatka dalmatinskih vina. Sorta obiluje aromama višnje, kupine, mediteranskog zelenog bilja i šljive, a oni najbolji primjerci sposobni su, s godinama u boci, razviti lijepe tercijarne arome.

Ujedno je savršen blending partner, te daje vinima prijeko potrebnu svježinu, eleganciju i balans.

No, ono što su poneki zadarski proizvođači već i shvatili, njena je ogromna uporabna vrijednost u proizvodnji ružičastih vina. Roséi su na našem tržištu iznimno tražena stvar, što i nije začuđujuće s obzirom na veliki broj turista tijekom ljetnih mjeseci, baš poput Provanse koja uspješno odgovara toj potražnji. Vrlo je bitno tu odliku prepoznati i plasirati je na tržište u nekoj od ovih varijanti.

Ukratko, Plavina iz sjeverne Dalmacije nije samo sorta, već živa priča o vinogradima obasjanim suncem Jadranskog mora. Njezina vina, obogaćena tradicijom i istraživanjem, pozivaju nas na putovanje kroz okuse i mirise Dalmacije. Uživajte u čaroliji Plavine i otkrijte ljepotu sjeverne Dalmacije, čašu po čašu.

Proizvođači Plavine

Mnogo je proizvođača koji proizvode reprezentativnu Plavinu, kroz blendove crvenih vina ili kroz ružičasta vina, no nema mnogo proizvođača koji su se ohrabrili i odlučili proizvoditi Plavinu visoke kvalitete kao monosortno vino. Svakako, valja istaknuti neke od proizvođača poput Ker-Vin, Vinkete i Ante Sladića u sjevernoj Dalmaciji čije se Plavine ističu kvalitetom, a tu je i Plavina Gašpar iz Dalmatinske zagore kao kontrapunkt i potpuno stilistički drugačija Plavina tj. Plavka kako je oni tamo zovu.

Crveno vino od Plavine najbolje je servirati na temperaturi od 14-16 ºC, ovisno o snazi vina i to ležernije varijante na nižim, a moćnije na višim temperaturama. Ujedno Plavina svojom ležernošću nalazi primjenu u brojnim kuhinjama kao savršeno elegantni i pitki slijed. Plavina se dobro slaže s pikantnim sirevima i jelima od tamnog mesa, pašticadom, crvenim umacima, jelima od plave ribe i tune, a posebno dobro prija i uz razne crvene brudete.