Četvrtak, 16. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

19 C°

O TOME SE GOVORI

Vrijeme je za vađenje mrkve, sada je najbolje kvalitete

Autor: Marijan Tomac

30.11.2023. 18:28
Vrijeme je za vađenje mrkve, sada je najbolje kvalitete

Foto: Marijan Tomac



Ovog tjedna vremenske prilike neće biti sklone poljoprivrednicima. Konačno su temperature pale blizu nule, a svakodnevno se izmjenjuje red kiše i red sunca. Većina poljoprivrednih radova je obavljena, a ono malo povrća koji proizvode samo najuporniji bere se kada vremenske prilike to dopuste.


Ravnokotarska poljoprivreda svela se na vikend poljoprivrednike i mlađe umirovljenike. Postala je dopunska zarada za popunjavanje kućnog proračuna, a ne osnovni izvor prihoda. Za to, dakako, ne treba kriviti ljude koji su se okrenuli drugim poslovima, lakšim i sigurnijim prihodima. Kriva je politika i promašene strategije prema hrvatskom selu. Ovih dana dosta je politike i problema hrvatskog seljaka, pogotovo u Slavoniji, pa nije red da se bavimo time. Mi ćemo malo kroz Ravne kotare pokušati pronaći rijetkog poljoprivrednika u polju koji između dvije kiše ubire ljetinu ili ore vinograd.


Na svom putu svraćamo kod Jose u Tinj. Joso s članovima obitelji sprema mrkvu za prodaju. Mokar i blatan čim nas je ugledao viče: »Molim bez slikanja, slikaj Nikicu i Krešu, oni to vole.« Neće se naš seljak fotografirati za novine kao da radi nečastan posao, a po ovom vremenu spremanje povrća za tržište je za svaku pohvalu. Nažalost, sve manje je onih koji to rade za lijepog vremena, a pogotovo po kiši i blatu.


Ne koriste pesticide




– Ovih dana vadimo mrkvu koju smo posijali sredinom srpnja. Vadimo je između dviju kiša. Srećom da je tlo u Bari propusno ili, kako mi volimo reći, šuplje pa se voda brzo procijedi, ali blata na korijenu koji se izvadi ima više nego u vrijeme kada nema toliko oborina. Mrkva je sada najbolje kvalitete i takva će biti do kraja siječnja. Nastojimo je do tada svu plasirati, govori Joso iz Tinja. Kasnije mrkva gubi na kvaliteti jer je napadaju zemljišni štetnici, u prvom redu žičnjaci. Pa to je dobro, govorim Josi, budući da se barem zna da u njima nema ostataka pesticida.


– Pesticida nema niti ovako. Davno je bilo kada se mrkva tretirala protiv bolesti, a štetnike u tlu suzbijamo u vrijeme sjetve, pojašnjava Joso, kojeg smo zatekli u poslu spremanja mrkve za prodaju


– Posao s mrkvom nije nimalo lagan. Sije se tijekom ljeta kada su žege i suše. Da bi mrkva niknula potrebno je redovito navodnjavati. Nekada smo navodnjavali rasprskavanjem, a danas to radimo kapanjem. Kapanjem se održava stalna vlažnost tla i smanjuje se pojava bolesti u fazi nicanja. Navodnjavanje nije jednostavan posao. Mora se točno odrediti vrijeme i obrok navodnjavanja da bi se dobio ravan i dovoljno dugačak, sočan korijen mrkve. Naravno tu je i pravovremena gnojidba, pojašnjava Joso dodajući kako je vađenje mrkve i spremanje za prodaju ipak najteži dio posla.


– Mrkvu iz tla vadimo vilama, krcamo u prikolicu i vozimo kući. Kod kuće skidamo lišće i bacamo sve ono što je oštećeno i nije za prodaju. Takva mrkva, kao i lišće ne propada. Njime hranimo ovce koje držimo za vlastite potrebe, priča ovaj poljoprivrednik.


Pranje mrkve


Kada je mrkva sortirana treba je oprati. To se radi mini vošem jer treba veći pritisak vode. Naravno, firma Vrana ima za to posebne linije i strojeve, a mi mali proizvođači snalazimo se na razne načine. Nekada smo za pranje mrkve rabili miješalicu za beton na čijem bubnju smo izbušili rupe. Miješalica je dobro prala, ali je ujedno i lomila mrkvu. Opranu mrkvu pakiramo u sanduke ili plastične vreće, već prema narudžbi kupaca, govori naš prijatelj Josom koji nas zaustavlja na marendi. Marendu odbijamo jer treba prvo završiti posao, a tada se prepustiti iću, piću i ćakulama.


Kiša pojačava i poslovi na otvorenom za danas su završeni.


– Vrijeme ne dozvoljava niti da se izrenaju ovce na pašu, već će ostati u staji na sijenu. Po ovakvom vremenu vuna im se nakvasi i eto bolesti. A kada se ovca razboli teško joj ima pomoći, pojašnjava Petar kojeg smo sreli dok se vraćao iz trgovine kući. Odlazak u trgovinu ima višestruke koristi. Treba obaviti spizu, čuti novosti i informacije od ostalih koji se tamo došli istim poslom te, dakako, popiti pivo.


Gnojidba maslina


Meteorolozi nas neprestano uvjeravaju da će još ovaj tjedan biti kišovit, a to njihovo uvjeravanje traje od početka mjeseca. Treba im vjerovati da će vrijeme postati primjereno godišnjem dobu i da će se obaviti svi poljoprivredni radovi na otvorenom za koje dolaze agrotehnički rokovi, a među najvažnijim poslovima je gnojidba vinograda, voćnjaka i maslinika organskim gnojivima.


Većina maslinara zna da treba maslini vratiti ono što smo od nje uzeli. To dobro zna maslinar Nedjeljko iz Briševa koji se ovih dana pohvalio na Facebooku da je obavio gnojidbu maslina zrelim ovčjim gnojem. Nedjeljko je čovjek koji voli poslušati savjete i uči cijelog života. Dobio je kritiku da nije dobro razbacao stajski gnoj. Naime, Nedjeljko je taj posao učinio na način da je stajski gnoj razbacao uz samo deblo u krug promjera oko dva metra.


Kako čovjek uči dok je živ i Nedjeljko će popraviti pogrešku, budući da postoji pravilo kako treba pravilno pognojiti masline organskim gnojivima. Stajski gnoj mora se zakopati u tlo što bliže korijenju. Treba ga razbacati u krug kolika je širina krošnje. Kod nas je većina maslinika zatravnjena te je unos stajskog gnoja u tlo malom poljoprivrednom mehanizacijom, motokultivatorima, gotovo nemoguća misija.


U novije vrijeme stajski gnoj se polaže u jarke koji se kopaju od debla do kraja krošnje. Dubina jarka ovisi o tlu i u prosjeku iznosi 20 do 30 centimetara. Prvo se kopaju jarci koji su nasuprotni. Za dvije godine kopaju se druga dva jarka koji su u odnosu na prve pod kutom od 90 stupnjeva.