Neka povrća mogu se uzgajati u plasteniku bez grijanja

Zimske kulture poput špinata, salate, mladog luka i rukole su otporne na niske temperature i idealne za uzgoj u plastenicima tijekom hladnijeg razdoblja. Međutim, i one imaju specifične potrebe za hranjivima kako bi se postigli zdravi rast i optimalan prinos.

Kroz praktične savjete, možete savladati tehnike njihove prihrane i održavanja čak i u plasteniku bez grijanja.

Zimske kulture su relativno skromne u zahtjevima za hranjivima, ali određene komponente tla i hraniva, dušik, fosfor, kalij, kalcij, magnezij, željezo, cink i bor, imaju ključnu ulogu.

Načini ishrane

U hladnim uvjetima treba pažljivo odabrati način ishrane kako bi se izbjeglo oštećenje biljaka i osigurao unos hranjivih tvari.

Organska gnojiva su odličan izbor za zimske kulture jer polako otpuštaju hranjive tvari i poboljšavaju strukturu tla. Kompost se može dodati u tlo prije sadnje kao osnovna prihrana, a pruža stabilno oslobađanje hranjivih tvari.

Humus od glista (vermikompost) odličan je za lisnate kulture. Dodajte ga u površinski sloj tla ili koristite u obliku tekuće otopine za zalijevanje. Pepeo od drveta sadrži kalij i fosfor, ali koristite ga pažljivo kako ne bi promijenio pH vrijednost tla.

Kada je riječ o mineralnim gnojivima, treba imati na umu da biljke u hladnim uvjetima često sporije usvajaju hranjive tvari iz tla. Otopljena gnojiva koja se primjenjuju putem navodnjavanja ili folijarno (preko listova) su efikasna opcija. Kod kombiniranih (NPK) gnojiva, koristite ona s većim udjelom kalija i fosfora, npr. 10-20-20. Kalcijev nitrat pruža brzo dostupni dušik i kalcij, što jača biljke.

U hladnim danima kada korijenje slabije apsorbira hranjive tvari, folijarna gnojiva su odlična opcija. Preporučuje se otopina mikroelemenata (Fe, Zn, Mn).

Aminokiseline pomažu biljkama da prebrode stres niskih temperatura i ubrzavaju rast, dok ekstrakti algi povećavaju otpornost na hladnoću i jačaju imunološki sustav biljaka.

Održavajte dobar malčni sloj od organskog materijala (npr. slama, suho lišće) kako bi zaštitio tlo od smrzavanja. To pomaže mikroorganizmima da ostanu aktivni, što je ključno za razgradnju organske tvari i dostupnost hranjiva.

Voda treba biti blago zagrijana (15-20°C) kako bi se izbjegao šok korijena. Otopine gnojiva za zalijevanje koristite u malim količinama kako bi se spriječilo ispiranje hranjiva. Prihranjujte biljke ujutro, budući da su temperature tijekom dana veće, pa će biljke bolje usvojiti hranjive tvari.

Zimske kulture imaju sporiji metabolizam, stoga su im potrebne male, ali česte doze. Izbjegavajte prekomjerno gnojenje koje može uzrokovati stres korijena i nakupljanje soli u tlu.

Optimalan pH za zimske kulture je 6,0 – 7,0. Po potrebi se pH tla može korigirati, na primjer, dodavanjem dolomitnog vapnenca za povećanje ili sumpora za snižavanje.

Preporuke po kulturama

Špinat voli umjereno plodno tlo bogato organskom tvari. Prihranjujte ga kalcijevim nitratom svakih 10-14 dana. Izbjegavajte previše dušika, jer može izazvati nakupljanje nitrata.

Salata je osjetljiva na nedostatak kalcija, što može izazvati vršnu trulež listova. Dodajte kalcijev nitrat folijarno, a kombinirajte organski kompost s mineralnim gnojivima za postupno otpuštanje hraniva.

Mladom luku je potrebno više kalija za razvoj čvrstih stabljika. Primijenite NPK gnojivo 10-20-20 svaka dva tjedna. Pazite na zalijevanje jer tlo treba biti vlažno, ali ne prevlažno.

Rukola je brzorastuća kultura koja zahtijeva dobar balans dušika i kalija. Folijarno prihranjivanje otopinom morskih algi pomaže boljem rastu.

Redovno pregledavajte svoje biljke, prateći boju i stanje listova. Žuti listovi često ukazuju na manjak dušika, dok crvenkasti mogu biti znak nedostatka fosfora. Najbolje je obaviti analizu tla kako bi precizno prilagodili doze hranjiva.

Iako plastenik nije grijan, provjetrite ga tijekom toplijih dana kako bi se smanjila vlaga i spriječio razvoj gljivica.