"Hrvatska ima jako puno izvrsnih autohtonih sorti, ali svijet za njih, nažalost, ne zna"

Nema mnogo Hrvata u svjetskom vinskom vrhu, a kada govorimo o vrhuncu, pitamo se koji je to vrhunac. Institute of Masters of Wine svakako je svjetska krovna institucija vinske stručnosti. Sve je započelo prije 70 godina u Velikoj Britaniji kao ispit vezan uz vinsku trgovinu, a danas je riječ o najprestižnijoj vinskoj tituli na svijetu: Master of Wine (MW). U svijetu u ovom trenutku postoji svega 414 MW-ova iz 31 zemlje svijeta. Za usporedbu o brojčanom stanju, vrijedi napomenuti da je manje Master of Wine u svijetu nego li astronauta.

Bakin trag

Uz Hrvatsku zastavu stoji samo jedno ime osobe koja, nažalost, više ne živi u Hrvatskoj te su titulom MW-a okićene svega dvije osobe hrvatskog podrijetla čija imena stoje uz zastave onih zemalja u kojima žive, a to nije Hrvatska. Jedna od te dvije osobe je dr. Josef Schuller, austrijski Master of Wine, hrvatskog podrijetla. Dr. Schuller bio je prva osoba iz Austrije sa ovom titulom, a ujedno je i prva osoba hrvatskog podrijetla koja je stekla titulu Master of Wine. Naime, dr. Schuller je pripadnik gradiščanskih Hrvata koji su naselili područje Burgenlanda u Austriji (Gradišće) prije petstotinjak godina. Ujedno dr. Schuller je direktor Austrijske vinske akademije u Rustu, Austriji (Weinakademie Österreich), jedne od najprestižnijih vinskih škola svijeta.

Razgovarali smo sa dr. Schullerom o njegovoj profesionalnoj posvećenosti, o hrvatskom podrijetlu i njegovanju hrvatskih tradicija, ali smo ga upitali i za mišljenje o budućnosti hrvatskog vinarstva.

Jedan ste od malobrojnih Master of Wine na svijetu. Kada ste shvatili da je to pravi put za vas i da se time želite baviti?

– Tijekom studija ekonomije u Beču i nakon toga u Stellenboschu u Južnoj Africi i Kaliforniji, ali i tijekom mladosti u bakinom vinogradu i Heurigeru (op.a. austrijska verzija konobe). Od nje sam puno naučio o vinogradarstvu i vinarstvu, a to sam shvatio tek kasnije tijekom vinskog studija.

Vinske superzvijezde

Kada ste završili školovanje za Master of Wine i gdje?

– Točno prije 25 godina u Londonu.

U ovom trenutku postoji svega 414 Masters of Wine u svijetu iz 31 zemlje? Da li znate koliko vas je bilo u vrijeme kada ste vi završili kvalifikaciju za Master of Wine?

– Moja MW značka prikazuje broj 248, pa je vjerojatno to tada bio broj.

Kada se osvrnete na zahtjevan i težak put do Master of Wine titule, što danas za vas znači ta titula?

– Pa… biti u društvu Jancis Robinson (op.a. slavna svjetska vinska stručnjakinja) i ostalih vinskih superzvijezda je doista nešto posebno. Međutim mnogo sam ponosniji na titulu predsjednika Institute of Masters of Wine (IMW) s obzirom da su me svi članovi izabrali da postanem prvi nebritanski predsjednik instituta, u 2008. godini nakon 55 godina.

Ravnatelj ste prestižne Vinske akademije u Rustu, u Austriji koja se smatra jednom od najboljih vinskih škola na svijetu! Kao ravnatelj susrećete se s brojnim vinskim stručnjacima iz čitavog svijeta! Što je najzanimljivije da vam je ta funkcija donijela?

– Počeo sam kao »one man show« prije 35 godina i imao sam jasnu viziju što želim postići s vinskom akadamijom. No, naravno, ovakav globalni uspjeh nije bio predvidiv. Imamo više od tisuću Weinakademikera iz 51 zemlje svijeta te je međunarodni značaj koji smo postigli, aspekt koji me najviše zadovoljava u ovom trenutku.

Prenošenje baštine

Pređimo na nešto osobnije teme! Hrvatskog ste porijekla, živite u Burgenlandu u Austriji, koje je Hrvatima znano kao Gradišće. Pripadnik ste gradišćanskih Hrvata te ste svojevremeno obavljali razne funkcije u hrvatskom društvu. Možete li nam reći o kojim funkcijama je bila riječ i koje aktivnosti je to društvo nudilo?

– Kao student u Beču bio sam uključen u kulturno-političku studentsku udrugu Hrvatski Akademski Klub (HAK) te u folklorni ansambl gradišćanskih Hrvatov Kolo Slavuj.

Osobno znam da i dalje držite do hrvatske tradicije te da ste i dalje aktivni u tamburaškom društvu. Što za vas znači njegovanje hrvatske tradicije u Austriji, s obzirom na to da znamo kako su gradišćanski Hrvati već stoljećima duboko ukorijenjeni u tradiciju Gradišća?

– Naši preci došli su prije 500 godina na ovo područje koje se danas zove Gradišće i kroz sve te godine zadržali su svoj jezik i kulturu. Moja je obveza čuvati hrvatsku baštinu i prenositi je dalje na svoju djecu. Svoje moje troje djece govori hrvatski. Više od 40 godina ponosan sam član naše udruge Tamburica Cindrof i doista uživam pjevati i svirati naše hrvatske pjesme.

Znate li možda iz kojeg dijela Hrvatske su vaši preci bili?

– Naši preci su najvjerojatnije došli s područja između Save i Une, ali ne znamo točno odakle.

Koliko po vašim saznanjima u ovom trenutku živi gradišćanskih Hrvata u Gradišću?

– Uključujući Gradišćanske Hrvate koji žive u Beču i one unutar društva u Mađarskoj i Slovačkoj vjerojatno ima oko 30.000.

Koliko često posjećujete Hrvatsku i je li to iz poslovnih razloga ili dolazite isključivo na odmor?

– Zadnjih godina ne previše. Hrvatsku sam zapravo češće posjećivao 1990-ih. No, posljednjih nekoliko godina, sa svojim prijateljima Hrvatima iz tamburaške grupe, gotovo svake godine odlazim na jedrenje, a također tijekom jedrenja posjećujem i vinarije hrvatskih otoka.

Šansa za Hrvatsku

Hrvatska mnogo radi u posljednje vrijeme na promociji na internacionalnim tržištima? Iz vaše perspektive, smatrate li da se može više i bolje te koji su vaši prijedlozi za kvalitetniju promociju Hrvatske u svijetu?

– Žao mi je što to moram reći, ali mislim da postoji puno veći potencijal za promociju hrvatskog vina u inozemstvu od onoga što je vidljivo danas. Pravi profesionalni promotivni odbor, kao što je naprimjer ÖWM u Austriji, bio bi savršen.

Upoznati ste s brojnim hrvatskim sortama. Po vašem mišljenju koje su autohtone hrvatske sorte najpotentnije za visoko kvalitetna vina?

– E, upravo u tome leži velika šansa Hrvatske! Hrvatska ima jako puno izvrsnih autohtonih sorti i mnogo više nego što bih ovdje mogao spomenut. No, svijet za njih, nažalost, ne zna.

Kako vidite hrvatsku vinsku budućnost?

– Živimo u vrlo kompetitivnom vinskom svijetu i sigurno će hrvatskim vinima sve teži biti uspješan. Bez velikog praska, koji bi svakako morao uslijediti, nisam previše optimističan u pogledu industrije općenito. No, apsolutno nema sumnje da postoji sve veći i naglo rastući broj proizvođača vina koji dotiču kvalitetu svjetske klase.

Što biste najviše voljeli vidjeti po pitanju vinskog napretka i promjena u Hrvatskoj i koji su vaši savjeti vinarima Hrvatske?

– Proširite svoje horizonte, putujte svijetom, učite od najboljih te se vratite u Hrvatsku i iskoristite fantastičan potencijal ove zemlje!

Ostaje nam samo da zahvalimo dr. Josefu Schulleru na ovom vrijednom uvidu te da mu zaželimo sreću i uspjeh u nastavku ove već sada planetarno uspješne karijere.