Međunarodni dan jazza: Žanr koji se neprestano mijenja, ali nikada neće umrijeti

Glazbeni žanr koji je nastao krajem 19. stoljeća još uvijek ima svoju publiku. Dvadesete i tridesete godine prošloga stoljeća najpopularnije su godine jazza, a njegove bezvremenske note i improvizacija održavaju njegovu popularnost i dan danas. Samo ime dolazi od riječi “jasm”, slenga koji znači energija. Jazz se razvio u SAD-u u New Orleansu, a njegove melodije brzo su se počele širiti i u drugim gradovima.

Stilovi jazza

Jazz je teško definirati i ukalupiti kao samo jedan žanr, improvizacija i utjecaj različitih kultura omogućili su da se jazz širi i razvija vrlo brzo. Tako su se razvili Bebop, Cool jazz, Dixieland, Etno-jazz, Gypsy jazz, Jazz fusion, Smooth jazz, Soul jazz, Brazillian jazz poznat kao Bossa Nova, i mnogi drugi.

Glazbala karakteristična za Jazz su truba, saksofon, trombon, kornet, klavir, klarinet, bubnjevi i bas gitara.

Louis Armstrong rođen 1901. godine u New Orleansu, jedan je od najpoznatijih izvođača jazza. Iako je bio siromašan, kornet je počeo svirati već sa sedam godina. Njegova karijera duga 50 godina ostavila je utjecaja na mnoge mlade glazbenike i stilove jazza. Armstrongova najpopularnija pjesma je “What a wonderfull day.“

Različiti korijeni

Stotine tisuća afričkih robova dovedeno je krajem 19. stoljeća u SAD. Njihova glazbena tradicija i ritam vodili su ih ka stvaranju glazbe. Iako nisu imali glazbala ni glazbenu pismenost, stvarali su note na pločama za pranje robe, lavorima, vrčevima, kutijama i bačvama. Postoji mnogo različitih korijena jazza, primjerice, u New Orleansu na trgu Congo robovi su nedjeljom održavali glazbeni festival na kojem se plesalo na ritam bubnjeva.

Afro-latinska glazba je možda čak i prethodila tim notama prema povjesničaru jazza Ernestu Bordemanu. Trotaktni ritam tresillo karakterističan je zvuk karipskih robova. Kubanski utjecaj na jazz ostavila je i popularna habanera, notni zapis koji je bio popularan početkom 19. stoljeća.

Nastajanje jazza isprepleće se sa nastankom bluesa, tako su ta dva stila međusobno i utjecali jedan na drugi. Glavna razlika između ta dva žanra je u dinamici izvođenja, blues note su dosta sporije laganije i individualno se izvode, uvijek popraćene riječima, dok je jazz glazba najčešće instrumentalna.

Neki od najpoznatijih glazbenika su Duke Ellington, Louis Armstrong, Charlie Parker, Thelonious Monk, Ella Fitzerald, Billie Holiday, Nina Simone, Nat King Cole, Frank Sinatra, Herbie Hanckook…

Jazz u Zadru

I grad Zadar obilježava Međunarodni dan jazza uz koncert grupe Black Coffee i njihovih gostiju, koji će se uz potporu Ministarstva kulture RH i Turističke zajednice grada Zadra održati u Kazalištu lutaka u nedjelju, 30. travnja s početkom u 20 sati. Ulaz na koncert je besplatan!

Zadarska publika večeras ima priliku uživati i u notama jazza Matije Cveka u sklopu Zadar Street food festivala. Zajedno sa The Funkensteinsima, Cvek stvara izvrsnu atmosferu popularnim autorskim hitovima, ali i obradama domaćih i stranih izvođača. Šarmantni pjevač nevjerojatnog talenta lako se pronalazi u različitim žanrovima i stilovima, a improvizacija kao karakteristika jazz glazbe, česta je i u Matijinim izvedbama. Poslušajte pjesme Matije Cveka u suradnji sa Big Bandom Bjelovar u Jazz izdanju.

Službena stranica međunarodnog dana Jazza uživo će emitirati koncert najpoznatijih jazz izvođača preko Youtube kanala s početkom u 22 sata.