Zdravko Žarković održao predavanje »Povijest zagonetke i ona danas«

Zdravko Žarković, istaknuti hrvatski enigmatičar, rodom iz Imotskih Poljica, održao je predavanje pod nazivom »Povijest zagonetke i ona danas« u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Zadru. Karijeru je započeo davne 1962. godine objavom prvog rada u časopisu »Džepna križaljka«, a od tada je stvorio više od pet tisuća raznolikih zagonetki, uključujući križaljke, premetaljke, rebusa i ostalo.

Njegov doprinos enigmatičkoj zajednici posebno je vidljiv kroz značajne anagrame od kojih je najistaknutiji »Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika« (»​Jonke, Krleža, Gotovac i ini uz njih

«), objavljen u zagrebačkom časopisu Kvizorama 2021. godine, koji je dobio priznanje kao premetaljka desetljeća. Osim svojih enigmatičkih dostignuća, Žarković se bavi aforistikom i autor je knjige »Imotska razglednica«, koja sažima njegove najbolje enigmatičke radove.

Njegov nadimak ZdraŽar zasigurno predstavlja sinonim za njegovu stručnost i kreativnost u enigmatičkim krugovima. Kako ističe, zagonetka predstavlja mnogo više od puke igre riječima, njezin pravi smisao otkriva se u pronalasku dubljih značenja i rješenja.

Zanimanje od prapovijesti

– Čovjek je od prapovijesti pa do danas neizmjerno privučen zagonetkama. S obzirom na to čovjek nije samo Homo sapines, već i Homo ludens ili biće koja uživa u igri. Bez obzira na povijesno razdoblje, čovjek je oduvijek ovisio o prirodnim silama, i do danas nije pronašao rješenje za sve probleme. Zagonetke su putovale od Bliskog istoka preko stare Grčke i Rima diljem Europe, postavši dio svjetskih književnosti i religija. Biblija, Talmud i Kuran sadrže zagonetne elemente. Stari Židovi su se bavili kabalom, misticizmom prožetim ezoteričnim smjerom, a poznati su bili i po korištenju anagrama kao oblika zagonetanja.

U Bibliji se, konkretno u knjizi Otkrivenja, navodi da će se pojaviti čovjek koji će pokušati uništiti kršćanstvo. Mnogi proučavatelji Biblije razmišljali su tko bi taj čovjek mogao biti, a Židovi su, koristeći numerologiju, zaključili da se to poklapa s godinom 1666, a prema njihovim tumačenjima, taj čovjek bio je Martin Luther. Svaka nacija ima svoje zagonetke, a kao primjer hrvatske zagonetke može poslužiti pitanje: »Je l’ se kaže da sunce izlazi sa zapada ili s zapada?« – pitanje koje zbunjuje mnoge, jer sunce zapravo izlazi s istoka, objasnio je Žarković.

Spomenuo je akrostih, kao primjer skraćenice od početnih slova, primjerice »I.N.R.I.«. Tako je on stvorio jedan posvećen branitelju Jean-Michel Nicolieru, a koji je Frane Livajić uvrstio u svoju knjigu. Međutim, kako tvrdi, akrostih ne predstavlja toliko popularnu formu kao križaljka, rebus ili palindrom.

Najpopularnije zagonetke

– Križaljka je jedna od najpopularnijih, primjerice u Francuskoj se koristi u osnovnim školama za učenje jezika. Prvi put je objavljenja u SAD-u 1914. godine te se vrlo brzo proširila po svijetu. Nakon dvanaest godina, stigla je i u Zagreb, ali i u Francusku. Tijekom Drugog svjetskog rata i međuratnog razdoblja objave su bile rijetke. Od 1950-ih do 1970-ih bili su popularni mali formati džepnih križaljki. Danas se ističu tri revije s kvalitetnim križaljkama: »Kvizoman«, »Kviskoteka« i »Feniks«, ističe ovaj poznati enigmatičar te dodaje kako dnevne novine često donose nestručne križaljke.

Nadalje, objasnio je da riječ rebus dolazi od latinske fraze »non verbis, sed rebus« ili »ne riječima već stvarima«, dok ima isti korijen kao republika (»​res publica« – »​javna stvar«).

– Nastanak rebusa nije precizno datiran, ali je preduvjet za njegov razvoj bilo piktografsko pismo. Ključno je kako se rebus čita ili izgovara, a smisao često ovisi o upotrebi zareza. Zanimljivo je da je Friedrich II. poslao Voltaireu poziv u dvorac Sanssouci, gdje se održala čuvena Potsdamska konferencija 1945. godine, a Voltaire mu je odgovorio rebusom, priča Žarković.

Proučavanje i rješavanje

Naveo je i neke kreativne primjere anagrama u kojima se premještanjem slova stvara novo značenje.

– Primjer dobro osmišljenog anagrama je »s kista padne slika«, koji krije rješenje »Sikstinska kapela«. Još jedan primjer je »divne arije klase tremor«, čije rješenje otkriva »melodije Istre i Kvarnera«, rekao je Žarković i osvrnuo se na palindrom.

– Palindromi su riječi ili izrazi koji imaju isto značenje kada se čitaju unatrag, kao što je poznati primjer »radar«. Jedan od najstarijih palindroma napisao je Vergilije, dok je najpoznatija forma palindroma »formula sator« na latinskom, oblik magičnog kvadrata gdje se riječi čitaju u četiri smjera, objasnio je Žarković te kazao publici da ne budu kao plavuša koja rješava križaljku, pa za polje »Luka u Španjolskoj?« upiše »Modrić«, našalio se Žarković i istaknuo kako se treba posvetiti proučavanju i rješavanju zagonetki kako bi se izoštrio um.