Predstavljena nova knjiga jednog od posljednjih živućih klasika hrvatske književnosti

Predstavljeno najnovije djelo čuvenog književnika Ivana Aralice

Main Headline:

Subtitle:

»Narukvica« je opsežan roman u šest »knjiga« iz pera akademika koji je svojim opusom zadužio domaći kanon. Ovo se djelo odmiče od povijesnog romana, donoseći zanimljive autobiografske elemente

Lines of Text:

ZADAR – Zadarski ogranak Matice hrvatske predstavio je najnovije djelo čuvenog književnika Ivana Aralice, naslovljeno »Narukvica«, u izdanju Školske knjige. O romanu su govorili dr.sc. Radomir Jurić, predsjednik Matice hrvatske u Zadru, prof. dr. sc. Sanja Knežević, pročelnica Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru te prof. dr. sc. Helena Sablić-Tomić, dekanica Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku. Premda se predstavljanje odvilo bez nazočnosti samog autora, izlagači su prisutnima prenijeli njegove misli i pozdrave.

Turbulentno stoljeće

Narukvica je opsežan roman u šest »knjiga« iz pera akademika koji je svojim opusom zadužio domaći kanon. Dok Aralica u svojim povijesno-alegorijskim romanima koji čine takozvanu Morlačku tetralogiju koristi povijesni model, masku povijesti, da kritički progovara o aktualnim političkim prilikama, »Narukvica« se odmiče od povijesnog romana, donoseći autobiografske elemente. Prozaik u svoje pripovijedačko tkanje upliće epizode koje tematiziraju značajne događaje iz prošlog stoljeća: od Drugog svjetskog rata, preko Hrvatskog proljeća, do Domovinskog rata.

– Ivan Aralica doista je jedan od posljednjih živućih klasika hrvatske književnosti. Rođen je 1930. godine, dakle ove godine puni 94. godinu života. To je cijelo jedno stoljeće. Danas mi je tijekom našeg razgovora rekao da bi to vrijeme mogao nazvati turbulentnim, ali onda je sam sebi rekao – »Pa koje vrijeme nije turbulentno kada se čovjek s njime mora nositi?«. On je to stoljeće koje je iza njega uspio sažeti u nešto više od sedam stotina stranica. Aralica uzima stožernu temu, a to je povijest njegova osobnog života u koju se, poput divnih niti, upleću sve druge, i obiteljske povijesti i povijesti velikih ženskih likova, osvrnula se na tematiku romana profesorica Knežević.

Zadar u fokusu

Studij jugoslavistike Aralica je završio na ondašnjem Filozofskom fakultetu u Zadru. Zanimljiva je činjenica da je njegova diploma nosila redni broj 1., što čini Aralicu prvim diplomiranim studentom Filozofskog fakulteta u Zadru. Kasnije on obnaša dužnost ravnatelja Pedagoške gimnazije u Zadru. Upravo je Araličin studentski grad ostavio značajan trag u njegovom stvaralaštvu. Ekranizacija romana »Konjanik« snimljena je na zadarskom području, dok »Knjiga gorkog prijekora« tematizira mletačku opsadu Zadra. Aralica u »Narukvici« ponovno smješta Zadar u fokus romaneskog djela, progovarajući, primjerice, o pražnjenju grada u ratnim vremenima te vlastitim sjećanjima na filozofski fakultet.

– I studirajući i kao profesor i kao ravnatelj u gimnaziji – Aralica je doista stvarao ovaj grad, a to pretpostavlja i gradsku publiku, komentirala je profesorica Knežević utjecaj koji je Aralica imao u Zadru.

– Osim što svoje likove nije izmislio, on ih je situirao u stvaran prostor koji je prošao. Oni koji bolje poznaju zadarsku povijest iz te perspektive znanja o drugima, sigurno će prepoznati autentične likove iz bliže i dalje povijesti. Likovi iz ovog romana postojali su uz njegov život, a sada ih, je kako sam kaže, »izvadio iz svog biografskog sefa«, nastavlja Knežević, osvrćući se na biografski karakter Narukvice.

Snažne žene

Nije slučajnost da je upravo ovaj roman predstavljen uoči Međunarodnog dana žena, budući da u »Narukvici« prevladavaju snažni ženski likovi.

– Aralica je uspio ono što je u hrvatskoj književnosti bila jedna tabu tema ili makar praznina, a to je iskreirati snažan ženski lik koji je samostalan i samosvojan. Njegove su žene s rubova društva, iz ruralnih i kulturno zapuštenih sredina koje još žive nekakvi mitski realizam. Te su žene doista likovi karijatide. Svaka od šest knjiga jedna je karijatida, a karijatide su stožerni ženski likovi koji drže sve na okupu, koji drže krov njegovog svijeta, analizira profesorica Knežević lik žene u Araličinom djelu, dok se profesorica Sablić-Tomić osvrnula na različite identitete žena.

– Uvijek su žene te koje pokušavaju promijeniti pogled na politiku i na povijest. Žene koje imaju različite identitete, žene koje se ne žele sakriti iza društvenih konvencija i koje su spremne na iskorak bez obzira što nije bilo jednostavno u tim vremenima biti žena, zaključuje profesorica Sablić-Tomić.

»Narukvica« je opširno i kompleksno djelo koje obrađuje teme i događaje iz autorove osobne, zavičajne i nacionalne povijesti. U prepoznatljivi društveno-povijesni kontekst prošlog stoljeća, autor smješta autentična zadarska lica i snažne ženske likove u odnosu na patrijarhat, oslikavajući tako panoramu jedne ere.