Pisanje se vježba i uči, ono nije samo talent

Iz radionice hvaljenog zadarskog pisca Želimira Periša u travnju stiže niz radionica kreativnog pisanja, koje su tek jedna od aktivnosti koje se provode u sklopu Erasmus+ partnerstva za suradnju na području cjeloživotnog obrazovanja TEAPOT (Tools for Education with Artistic Perception for Open Transmission). Spomenuti projekt provodi se od listopada 2021. godine do listopada 2023. godine. Periš nam je stoga s organizatoricom projekta Mirnom Sindičić kazao nešto više o nadolazećim kreativnim radionicama.

Cilj projekta osmišljavanje je novih metoda poučavanja odraslih osoba koje se temelje na primjeni različitih umjetnosti. Umjetničke aktivnosti i sadržaji trebali bi biti jedna od temeljnih sastavnica humanističkog obrazovanja zato što one, između ostalog, potiču aktivniji angažman polaznika obrazovnih procesa, potiču motivaciju te olakšavaju usvajanje različitih znanja i vještina.

Široka disciplina

– Također, umjetnički sadržaji doprinose otvorenosti prema drugim kulturama, međukulturalnom razumijevanju i prihvaćanju različitosti te su, kao takve, izvrsna dopuna pedagoškim sadržajima. U sklopu projekta održan je, u dva navrata, tromjesečni besplatni tečaj francuskog jezika za odrasle osobe, za koje je vladalo iznimno veliko zanimanje. Od listopada 2022., u suradnji s Gradskom knjižnicom Zadar, djeluje i klub čitatelja francuske književnosti, čiji se članovi sastaju jednom mjesečno, a organizirane se radionice forum – kazališta tj. kazališta potlačenih, predavanje o studentskim kazalištima i kazalištima u zatvorskih ustanovama, radionica o primjeni dramskih igra u nastavi te radionica kreativnog pisanja na francuskom jeziku. Iduća je aktivnost jednomjesečna radionica kreativnog pisanja na hrvatskom jeziku koju će voditi Želimir, kazala nam je Sindičić, dok je Periš napomenuo kako je kreativno pisanje široka disciplina koja obuhvaća mnoge vrste pisanja kojima je svrha stvaranje kreativnog tj. umjetničkog teksta.

– Svrha ovakvih radionica često nije poučiti polaznike metodama i tehnikama pisanja već osloboditi i usmjeriti njihovu želju za pisanjem. Zato na radionicama, istovremeno uz pričanje o pisanju, puno radimo i na motivaciji i poticanju. Pisanje, kao medij izražavanja, bazična je ljudska vještina, nešto što svi rade od najranijih dana, nešto što čuči u svima. Pisanje je intrinzično svakom inteligentnom biću, pitanje je samo koliko je ta želja u pojedincu osviještena. Polaznicima radionice zapravo treba netko da im kaže što je pročitao u njihovom tekstu, ne da ih uči pisati, naglasio je Periš i kazao kako će se radionice temeljiti na nizu vježbi čitanja i pisanja.

Usavršavanje vještina

Periša smo zato pitali misli li da se kreativno pisanje zaista može podrobno predstaviti na ovakvim radionicama.

– Postoji fama da se kreativne stvari ne mogu naučiti. Ili znaš ili ne znaš. Ili si rođen sa božanskim talentom ili si vječno osuđen biti Salieri. To je, naravno, krivo. Pisanje kao i mnogi drugi procesi, se uči i vježba i što više vremena provedemo u usavršavanju svojih vještina to će oni na kraju rezultirati kvalitetnijom kreacijom. Druga fama s kojom se na radionicama borimo je da je napisani tekst rezultat kreativnog zanosa, pa onda ljudi često kažu »evo, ovako sam napravio, bolje to ne dirati, samo ću pokvariti«. I to je, naravno, krivo. Inspiracija je dobrodošla, ali sama ne predstavlja rješenje niti nam omogućuje da napravimo promišljeno i zaokruženo djelo. Kvalitetna djela uvijek su rezultat dugog i voljnog rada, i to je nešto što će radionice jako dobro prezentirati, poručio je Periš i naglasio kako radionice ne pohađaju samo ljudi koji se žele baviti pisanjem.

– Većina polaznika radionica piše iz unutarnje želje i potrebe često bez ambicije da to objavi. Pisanje je vrlo intiman razotkrivajući spoznajni proces i nije svaki tekst namijenjen tome da završi u knjizi, rekao je Periš, naglasivši kako je kreativni bazen jedan i kako svi crpe najbolje iz njega. – Književna scena, dakle ona univerzalna svjetska, danas se bori s novim medijima koji su zanimljiviji i uzbudljiviji od knjige, ali istovremeno drukčiji i premrežuju ljudske sinapse na druge načine, zaključio je Periš.