Zatonjani traže povrat milijun kvadrata nacionaliziranog zemljišta u Šepurinama

Mještani Zatona su na ulazu u bivšu vojarnu Šepurine održali mirni prosvjed, traže povrat ili pravično obeštećenje za zemljište nacionalizirano pokraj 70-ih godina proteklog stoljeća u bivšoj državi zbog izgradnje "kasarne JNA".
– Pravni i moralni dokazi su činjenice da su Šepurine baština Zatonjana. I, kad smo već ustali, ne mislimo stati, uime prosvjednika kazao je Mario Peša, jedan od prosvjednika.
Riječ je o zemljištu površine preko milijun metara četvornih, na jednoj od najatraktivnijih lokacija na Jadranskoj obali, uz more između Zatona i Petrčana. Zemljište s borovom šumom je zapravo ničije i svačije, kao da je na Divljem zapadu, samo nedostaje ograda koja je uklonjena, a sve ostalo što se moglo unovčiti unutar bivše ograde je devastirano i pokradeno.

Zemlja nije darovana, oduzeta je
– Mi Zatonjani nismo svojevoljno prodali ni darovali Šepurine, niti se odrekli vlasništva u korist nekog drugog. Zemlja s preko 100 velikih parcela nam je oduzeta u ime obrane nas samih od ratnih neprijatelja, a iskorištena za napad na nas. Tim činom poništena je svrha oduzimanja zemljišta i RH ga je morala vratiti vlasnicima, rekao je Peša.
Bivši vlasnici su prije više od 10 godina podnijeli zahtjev za povrat imovine sukladno Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske vladavine. Većina zahtjeva se još rješava u Ministarstvu pravosuđa ili je iz Ministarstva vraćeno na doradu i ponovno odlučivanje u Državnu upravu u Zadru ili su predmet spora na Upravnom sudu.
– I u gotovo trideset godina mi smo na početku. S tom promjenom, što su svi prvi vlasnici pomrli, a u mnogim je obiteljima došao na red treći, čak i četvrti naraštaj. Treba, naime, imati na umu vrijeme početka priče – 1977., naglasio je Peša nakon što su ulaz u Šepurine simbolično zatvorili žicom te na nju objesili hrvatsku zastavu.
Cilj prosvjeda je, kaže on, zaštita područja u kojem su Zatonjani ostvarili ratnu pobjedu nad neprijateljem potom gospodarsko iskorištavanje u skladu s planskim dokumentima te poruka RH da riješi imovinskopravne odnose s vlasnicima.

Obeštećenje 1,70 kuna po kvadratu
– Nas Zatonjane uz Šepurine vezuju višeznačni interesi. Prvo, RH je priznala svoje obveze prema nama, bivšim, možda i budućim vlasnicima, izmišljajući, nažalost, formule po vanjskom obličju matematičke, s pomoću kojih vrijednost parcela, onih u prvom redu do mora od 500 do 700 eura po metru četvornom umanjuje do vrijednosti od nevjerojatne jedne kune i 70 lipa, istaknuo je Peša.
Kako je područje vojarne Šepurine izvan administrativnog područja Grada Zadra, ne primjenjuje se iznos naknade po zonama, nego najniža naknada u iznosu od 2 kune po metru četvornom.
– Zato pozivamo RH da se počne tržišno ponašati u ovom predmetu, a to može i sjedanjem za stol s nama, budući da zbog višedesetljetne neaktivnosti u nekim obiteljima već četvrti naraštaj nasljeđuje problem. Drugo, obostrano zadovoljavajuće rješenje omogućuje RH nesmetano gospodarsko iskorištavanje Šepurina kao turističkog odredišta, za koju je namjenu ovo područje i određeno u prostorno-planskim dokumentima, a na korist i Zatonu i najširoj zajednici, mišljenja je Peša.
Na novinarska pitanja odgovore je dalo više prosvjednika iz Zatona i svi se slažu s onim što je govorio Mario Peša s opaskom kako će na slijedeći prosvjed ako treba doći cijeli Zaton, oni u domovini i u inozemstvu.
– Treće, RH nama Zatonjanima nikad nije ni javno ni tajno odala priznanje za izborenu ratnu pobjedu u najtežim trenutcima nesnalaženja tijekom 1991. Ne primivši ni jednog jedinog savjeta ni od koga osim Boga, uspjeli smo umiriti neprijatelja u bivšoj JNA kasarni, zadržati ga unutar ogradne žice i sačuvati živote i materijalne vrijednosti. Zato ćemo zatražiti da se ta pobjeda uvrsti u kalendar pobjeda u Domovinskom ratu, proslavljajući datum, dan kad je JNA napustila Šepurine, sa svom umjerenošću. A da se sačuva spomen, zamolit ćemo i za postavljanje spomen-ploče na ulazu u Šepurine, makar i ovakve, očerupane i unakažene, kako bi se tu dolazilo s primjerenim dostojanstvom i zahvalom Bogu za ono što je učinio za nas, poručio je Peša.

Spomen-ploča, trobojnica, lanci, križevi
I što će Zatonjani učiniti? Neće se buniti protiv RH, kaže Peša, nego će stati čvrsto povezani u obranu zdravog razuma.
– Prvo ćemo postaviti spomen-ploču na ulaz u Šepurine i za buduće naraštaje sačuvati sjećanje na, u očima Božjim i pravednim ljudskim, slavnu i originalnu pobjedu 1991., bez mržnje i bez krvi. Nad pločom će se zavijoriti hrvatska zastava, koja će s lancem ispred obilježavati područje hrvatskim i zaštićenim. A onda će, ako izostane pozitivna reakcija RH, više od stotinu zatonskih obitelji drvenim križevima na kojima će pisati: MOJA ZEMLJA, označiti svoje parcele unutar i po rubovima Šepurina. Zatonjani će, kaže Peša, zabraniti pohlepnicima da zemlju diraju i oskvrnjuju.
– Jer smo i 1914., i 1941., kao i 1991. pokazali da tu baštinu ne može nitko voljeti kao mi, jedini pravi baštinici, uvijek spremni za njenu obranu dati svoje živote, bez obzira tko bio neprijatelj. Stoga pozivamo RH da nam se u pravednosti pridruži kao partner s primjerenim joj interesom, da konačno nadahnuta dobrom učini za nas i naše područje Gospodinu milo djelo, zaključio je Mario Peša.

Što kaže Katastar?
Kako je 29. rujna 2019. u svom tekstu na portalu "obris.org" pod naslovom "Šepurine svačije i ničije" napisala Lada Niseteo, zadarska novinarka preko četvrt stoljeća dopisnica iz Bruxellesa, dobitnica nagrade Schuman za svoj novinarski rad, čestica 6237/1 (pista sa sadržajima), površina 1,134 milijun kvadrata, vodi se pod "vojarna" vlasnički udio 1/1 Republika Hrvatska (posjedovnica, odjeljak prvi). Registrirano je nekoliko upravnih postupaka… U sklopu kompleksa je i šuma s 0,6 milijuna kvadrata, nesređenog vlasništva, predmet spora razrješavanja povrata nacionalizirane imovine već 13 godina.

Meta pljačkaša na vrijedne kovine
Otkad je prije desetak godina Šepurine napustila Hrvatska vojska, oko milijun metara četvornih bivše vojarne na atraktivnoj lokaciji uz more pretvorilo se u veliku deponiju smeća, potencijalni uzročnik nekakve zaraze, ali i meta pljačkaša. No, više se nema ništa ukrasti.
Rovokopačima su iščupali kablove oko piste i "tone" bakrenih cijevi uokolo zgrada i hangara, kao da su imali nacrte što je zakopano pod zemljom. Onda su počeli pilati stupove čeličnih konstrukcija na hangarima, otuđili su i stolariju sa zgrada. Zrakoplovna pista je nedostupna, nasuta je tisućama kubika šporkice s kameno-zemljanim iskopima.

Investitori pred zidom neriješenih vlasničkih odnosa
Preko milijun metara četvornih atraktivne lokacije mami investitore. Prije desetak godina interes za Šepurine iskazalo je dioničko društvo Aenona (Tankerska plovidba, Tankerkomerc,Turisthotel, Grad Nin, poljoprivredno dobro Vrana) kako bi ga oplemenili na način da bi tu izgradili turističko naselje. Prije dvije godine megaresort Šepurine s golf terenima, aqua parkom, pa čak i malim aerodrom Hrvatska gospodarska komora je predstavila na sajmu nekretnina MIPIM u Cannesu.
Vojarna Šepurine inače se našla i na popisu "Projekt 100" kojeg je bio najavio bivši šef Agencije za državne nekretnine u vrijeme SDP-ove Vlade. Bivši ministar državne imovine Goran Marić je u proljeće u Zadru najavio rješavanje problema Šepurina, međutim, ubrzo je dao neopozivu ostavku. Za Šepurine su se navodno interesirali i investitori iz Turske i Kine, no sve zapinje na neriješenim imovinskopravnim odnosima za čak 600.000 od 1,1 milijun četvornih metara.