ponedjeljak, 6. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

21 C°

Vlada na sve načine pokušava izbeći predizborni rebalans

21.07.2011. 22:00
Vlada na sve načine pokušava izbeći predizborni rebalans


Zdravstvo je u ovoj fazi ostalo bez 62,2 milijuna kuna, a ministarstva obrane i gospodarstva srezala su svoje troškove za 56 milijuna kuna


Zaduživanje izdavanjem novih obveznica u iznosu od oko šest milijardi kuna i preraspodjela 1,438 milijardi kuna u državnom proračunu najnoviji su Vladini potezi kojima se nastoji održati ovogodišnji proračunski plan i izbjeći jesenski rebalans proračuna s kojim bi Vlada morala u Sabor samo dva mjeseca prije izbora.
Izdavanje obveznica na domaćem tržištu koje je Vlada potvrdila na jučerašnjoj sjednici nije nikakvo iznenađenje, a država se time  zadužila za 1,5 milijardu kuna i 600 milijuna eura. Tako je, uz izdavanje obveznica na američkom i europskom tržištu u prvoj polovici godine, gotovo ispunjen plan o ovogodišnjem zaduženju većem od 23 milijarde kuna. Od toga će se gotovo 15 milijardi kuna potrošiti na pokrivanje ovogodišnjeg minusa u proračuna.
Kako se taj minus ne bi povećao i ugrozio proračunski plan, a to bi onda značilo i rebalans proračuna kojeg mora potvrditi Sabor, Vlada je na jučerašnjoj sjednici preraspodijelila 1,438 milijardi kuna. Oko 889 milijuna kuna prebacivalo se unutar istog ministarstva sa stavke na stavku, a 548,7 milijuna kuna moralo se smanjivati proračune pojedinih ministarstava kako bi druga ministarstva mogla dobiti više novca jer su porasli i njihovi troškovi.
Najviše se uštedjelo u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture čiji se proračun smanjuje za 77 milijuna kuna, zdravstvo je u ovoj fazi ostalo bez 62,2 milijuna kuna, a ministarstva obrane i gospodarstva srezala su svoje troškove za 56 milijuna kuna. S manje novca raspolažu i poljoprivreda, uprava i braniteljsko ministarstvo. Tako je Vlada osigurala dodatnih 179 milijuna kuna za kamate, za 139 milijuna kuna povećan je proračun Ministarstva znanosti, a za 130 milijuna kuna teža je i blagajna MUP-a. Razlozi za povećanje rashoda pojedinih ministarstava na Vladi nisu posebno objašnjeni, ali valjda su opravdani s obzirom da Zakon o fiskalnoj odgovornosti predviđa da ministri daju mandat na raspolaganje ukoliko probiju limite svojih proračuna, odnosno ako se bez valjanih razloga ne drže Vladinog plana.
Cijeli proračunski plan ne bi, tvrde u Ministarstvu financija, trebao biti ugrožen iako su proračunski prihodi u prvih šest mjeseci ove godine manji za 750 milijuna kuna u odnosu na isto lanjsko razdoblje. No, u Ministarstvu financija napominju da je to bilo očekivano jer u ovoj godini nema prihoda od kriznog poreza niti jednokratnih prihoda kao što je prošle godine to bila naplata Inina duga, a riječ je o ukupno 2,1 milijarde kuna. Manjak prihoda u odnosu na rashode, odnosno proračunski deficit u prvoj polovici godine, tvrde u Ministarstvu, otprilike je na razini prvih šest mjeseci prošle godine.


 VEĆI TROŠKOVI ZBOG KRIZE U EU




Kunska obveznica izdana je uz prinos od 5,95 posto a na naplatu dospijeva 2016. godine, dok će onu u eurima trebati isplatiti 2022. godine, a njezin je prinos 6,88 posto. Činjenicu da je trošak domaće obveznice izdane u eurima veći nego trošak euroobveznice izdane prije nekoliko tjedana u Ministarstvu objašnjavaju pogoršanjem stanja u Italiji i Grčkoj koje je podiglo kamate u cijeloj Europi.