Veljača 1929. godine, dan kada je život u Lici i primorju privremeno stao

Apsolutni zabilježeni snježni rekord i studen na području Like i primorja dogodili su se na današnji dan 1929. godine. Tada je snijeg u Lici tijekom skoro pet dana neprekidnog padanja dosegao visinu od gotovo tri metra, ili u Gospiću rekordna 285 centimetra. Na ličkoj pruzi snježni su nanosi mjestimice te užasno hladne zime bili veći od 4 metra. U Gospiću je 4. veljače te godine izmjerena temperatura zraka od -36 stupnjeva.

Ljudi su te zime izlazili iz kuća samo da bi se opremili drvima ili su hranili stoku kroz probijene tunele. Sretni su oni kojima se stoka nalazila u prizemlju kuća (ispod ganka) pa se nisu morali probijati do štala. Nemamo podataka koliko je osamljenih starijih ljudi te pogibeljne zime umrlo od gladi ili hladnoće, budući se do tih nesretnika nije moglo doći.

Foto: Državni arhiv u Gospiću

Fotografija Državnog arhiva u Gospiću pokazuje nam kako se tada čistila jedna od najprometnijih ulica u gradu. Za čišćenje pojedinih ulica u Gospiću bile su organizirane prave radne akcije. Rivu u Senju tada je okovao led i snijeg oko metra visine. Tada su samo najhrabriji Senjani dolazili na rivu i po vrlo jakoj buri kidali komade leda i snijega. Proljeće je te godine podosta kasnilo iako je dolazak toplijih dana neminovno topio snijeg. Tada su nabujale sve ličke rijeke jer je trebalo „progutati“ enormne količine vode. Po pitanju studeni i visine snijega ta 1929. godina bila je u Lici posebni fenomen.

Divljač se te zime prema svjedočenju lovaca ipak snalazila, posebice biljojedi. Ležali su u dubokom snijegu, a najsnalažljiviji su, kao i danas, bili zečevi. Smješteni u grmovima trna dugouhi plašljivci čekaju da im staništa zatrpa snijeg i onda cijele zime marljivo brstili grančice trna i drugih biljaka.

U ovom je stoljeću najviša izmjerena visina snijega bila kod tunela na Baškim Oštarijama gdje je bura 2000. godine uspjela za promet zatvoriti tunel na cesti Gospić-Karlobag snježnim nanosima visokim oko četiri metra.