VEGETACIJA KREĆE SVE U ŠESNAJST Povrćem iz vlastitog vrta kontra koronavirusa

Došao marač, a meteorolog Dragec na  hrvatskoj dalekovidnici još ne najavljuje buru. Buri bi se svi  obradovali, a ponajviše poljodjelci da osuši tlo koje je  vapilo za njom. Pregršt je poslova koje treba uraditi. Topla veljača omogućila je sadnju krumpira i već oni posađeni u crvenici u gradskim  vrtovima niču i formiraju redove.
Nadolazeći vikend biti će  udarni za obavljanje radova  na otvorenom.
Pinjurice i gnojidba
 Treba vrtove popuniti s ranim povrćem. Kako je ovo  krenulo s koronavirusom  najbolje je svega po malo  imati u vlastitom povrtnjaku.
– Tko zna možda taj čudan  virus se sakriva na voću i povrću koje dolazi iz bijelog  svijeta,  komentira moja prijateljica Marija, bodulica  udana na Stanove gdje  obrađuje mali vrtal.
 U brojnim vrtovima po  gradskim kvartovima započeti će proljetni radovi koji  još uspavani podsjećaju na  sve bogatstvo prošlogodišnje  vegetacije.
Prvi posao je odstranjivanje ostataka od prošlogodišnjeg povrća. Bilo bi  poželjno da se takvi ostaci  smjeste u kompostište koje  treba biti sastavni dio svakog  povrtnjaka. Nakon toga potrebno je prekopati tlo. To je  najbolje uraditi s vilama – pinjuricama za kopanje ili frezom ukoliko je posjedujemo.
Naravno potrebno je obaviti osnovnu gnojidbu kako  organskim tako i mineralnim  gnojivima. Preporuka je da  se koristi peletirano organsko gnojivo kojeg se može  kupiti u svakoj poljoprivrednoj ljekarni. Takvo gnojivo je  poznatog sastava hranjiva i  sterilizirano što znači da nema u njemu sjemena korova  za razliku od onog koji se nudi u PVC vrećama po gradskim kvartovima.
Plan sjetve, plodored i  presadnice
Uvjeren sam da je tijekom  zime napravljen plan sjetve i  sadnje povrća. To je važno  radi plodoreda jer pojedine  vrste povrća se naprosto mrze pa ne mogu doći tamo  gdje je bila takva vrsta uzgajana prošle godine. Na primjer grašak na istu površinu ne  može se sijati najmanje četiri  godine. Rajčica je loša pretkultura za krumpir  i tako redom.
Koje povrće se podnosi, a  koje ne može se naći u brojnoj prigodnoj literaturi ili na  internetu. Također treba voditi računa da prostor između biljaka duže vegetacije   kao što su kupusnjače,  rajčica, poriluk, cikla, peršin,  luk, blitva, celer, paprika popunimo biljkama kraće vegetacije  u koje ubrajamo salatu, rotkvicu, špinat, korabicu, rikolu,  grašak i brojne  druge.
Danas kada postoje brojne  vrtlarije nije potrebno zamarati se proizvodnjom presadnica povrća za ljetni uzgoj u  vlastitim klijalištima, u prvom redu rajčice, krastavaca,  paprike, balancana, lubenica, dinja i drugih. Proizvodnja takvih presadnica bio je  nekada najvažniji posao tijekom ožujka. Kvalitetne presadnice mogu se nabaviti  gotovo cijele godine, odnosno u vrijeme kada je optimalni period za njihovu sadnju.
Tijekom ožujka i početkom travnja iz presadnica  sadi se salata, celer, kupus,  kelj, karfiol i kororabica. Iz  lučica potrebno je posaditi  kapulu, a iz sjemena sada je  vrijeme za sjetvu blitve, špinata, graška, mrkve, peršina,  rotkvice i rikule.
    
Proljetna gnojidba  vinograda i maslina
 Vegetacijski ova godina je  desetak dana ranija od prosječne. Breskva samo što se  nije rascvala rascvjetala, a na  maslini mogli bi uskoro  krenuli pupovi. Vrijeme je kada  treba otpočeti s radovima u  masliniku. Treba obaviti  zimsku zaštitu protiv bolesti  i štetnika. Naročito tamo  gdje je paunovo oko uzelo  danak.
 Većina vinograda je orezana i upravo je u tijeku proljetna gnojidba i obrada.
-Više vinograd s mineralnim gnojivima ne gnojim u  jesen, već sve obavljam u rano proljeće,  govori vinogradar iz Raštana kojeg smo zatekli gdje obavlja kultiviranje.  
Dodaje da  umjesto klasičnih gnojiva, koristi ona  koja su topiva u vodi i sadržavaju veliki broj hranjiva.
-To mi se pokazalo boljim  jer na ovaj način dodajem  manje dušičnih gnojiva koja  su izazivala velik porast zelene mase i mnogo grožđa, ali  s malo sladora. Slušajući  struku sada imam zadovoljavajući prinos grožđa i sladora, kaže vinogradar iz Raštana.
Vrijeme je za proljetnu  prehranu. Maslina je oduvijek smatrana kao malo zahtjevna na hranjivima. Ipak,  iskustvo je pokazalo da za  pravilan rast i razvoj zahtijeva izbalansiranu ishranu, koja sadrži sve važne makro i  mikro elemente.
Ukoliko tijekom jeseni i zime nije obavljena osnovna  gnojidba s kompleksnim  gnojivima moguće ju je obaviti sada. Za to treba rabiti  gnojiva kod kojih su fosfor i  kalij u obliku topivom u vodi.  Na našem tržištu postoji veliki izbor takvih gnojiva. Neka od njih koja se najviše rabe su Ortfrutcal i Hydrocomplex koji osim NPK sadrže i  druge makro i mikro elemente neophodne u životu  masline.

Turizam u Ravnim kotarima
 
 Ne vidjevši budućnost u poljoprivredi brojni Kotarci okrenuli su se turizmu. Lijepo  adaptirane kamene kuće u Ravnim kotarima i bazeni prava su meka za privući one  koji su željni mira daleko od krcatih plaža i masovnog turizma. Ali ti koji dolaze također su željni domaće hrane spravljene na tradicionalni način.
Kao da se tradicionalna hrana ne može spremiti od uvoznih namirnica ? – pita me  jedan ugostitelj. Može, ali kao što bi rekao profesor Bage u njoj nema onog što ne samo po okusu već i vonju ima hrana od domaćih namirnica.
 

Domaća jaja po dvi kune

Salatu si veliki broj građana ne može priuštiti. Ona koja po visokim cijenama dolazi na tržište  je iz intenzivnog uzgoja u zatvorenom prostoru. Na salatu iz polja, vrtova i okućnica moramo pričekati najmanje mjesec dana. Ali zato možemo uživati u  domaćim jajima. S krajem zime kokoši počinju intenzivno nositi jaja. Ona domaća  od ravnokotarskih kokoši bez ptičje gripe i koronavirusa mogu se kupiti po cijeni od  dvije kune gotovo u svakom ravnokotarskom kućanstvu.
Što ima bolje za marendu od suhih divenica i pečenica pofriganih s domaćim jajima.