Foto: Sebastian GOVORČIN
Držić u Dubrovniku živi sa svojim sugrađanima iako ne postoji njegov sačuvani lik, a mi imamo sve, ali nažalost neki ljudi nisu znali prepoznati njegovu ne samo znanstvenu, već kulturnu i turističku vrijednost
Dr. sc. Vanda Babić, sveučilišna profesorica, predsjednica Vijeća za kulturu Zadarske županije i dopredsjednica Proslave 500. obljetnice rođenja Petra Zoranića, dobitnica je Srebrne povelje Matice hrvatske za priređivanje poeme i knjige Berta Krešimira Balabanića «Radovan i Ljudmila.»
Ovim povodom razgovarali smo s dr. Babić o tomu, ali i o godini Petra Zoranića te događajima koji su prethodili i koji će se tek odigrati na zadarskom prostoru.
* Dobili ste vrlo vrijednu nagradu, je li Vas iznenadila?
– Središnjica Matice hrvatske svake godine nagrađuje najbolje knjige i autore njezinih ogranaka. Tako je Ogranak Matice hrvatske Zadar dobio dvije zlatne povelje, dok je Srebrnu povelju dobila Matica hrvatska Novalja. Ujedno povelje dobiju i autori knjiga. Zlatnu povelju je dobio naš uvaženi povjesničar prof. dr. Šime Peričić.
Mene je nagrada ugodno iznenadila, ne zbog značenja same nagrade već zbog vrijednosti i značenja Balabanićeva djela i njegove poeme. To znači da je njegovo djelo prepoznato kao nova vrijednost u usmeno književnom stvaralaštvu. Njegova poema «Radovan i Ljudmila» po mnogim ocjenama spada u red najljepših poema hrvatske književnosti.
Osim Matice hrvatske Novalja koja je nakladnik i mene koja sam priredila knjigu, Povelju je dobila i obitelj Balabanić koja u njegovoj rodnoj kući čuva još nekoliko autorovih vrijednih djela za hrvatsku tradicijsku baštinu.
Osim toga na samoj knjizi radio je cijeli tim stručnjaka koji su zaslužni za njezin ovako visok plasman u ocjenjivanju. Rekla bih da nagrade ne bi bilo da nije bilo mudrog urednika Nikole Crnkovića, zlatne ruke ak. slikarice Branke Šćetković, vrijednog Ivana Galića koji je temeljito i stručno izradio rječnik i kazala, te na kraju i same obitelji Balabanić, koja je čuvajući očevu pisanu ostavštinu zaslužna što je mi danas baštinimo. I kad tomu pridodamo nakladnika i pomoć grada Novalje mislim da nagrada pripada svima nama.
Zoranić treba biti brend
* Predajete hrvatsku usmenu baštinu i teoriju usmeno književnih oblika. Kakvo je stanje očuvanjem hrvatske tradicijske baštine?
– Započela sam s hrvatskom književnošću Boke kotorske te s hrvatskom baštinom koja se tamo nalazi. Kao Bokeljka posebno sam se zauzela da upravo ta velika pokretna i nepokretna hrvatska baština na čelu s čovjekom, Bokeljom, Hrvatom bude zaštićena, sačuvana i njegovana. Tužno je gledati svoju povijest i svoje ljude kako nestaju samo zato jer je trenutak odredio političku granicu. Iako smo svjedoci da je sistem vrijednosti svugdje pa tako i kod nas potpuno izokrenut, nije teško zaključiti da ono temeljno, ono što nam gradi budućnost, u ovom trenutku malo kome zanimljivo. Upravo zato me je nagrada za Balabanićevog «Radovana i Ljudmilu» podigla i dala mi snage za dalje. S obzirom da je ova poema na neki način Romeo i Julija na hrvatski način s domoljubnom te povijesnom potkom života iz Zvonimirovih vremena, držim da će malo koga ostaviti ravnodušnim. Uz to upravo završavam još dvije knjige Balabanićevih djela, Vilu Hrvaticu i Duhovnu oporuku, čime ćemo zaokružiti njegov rad trilogijom. Sljedeća godina je 100. obljetnica Balabanićevog rođenja te ćemo uz prigodnu proslavu, Radovana postavit na scenu uz pomoć glumaca Kazališta lutaka i Hrvatske kazalištne kuće iz Zadra te ćemo oživjeti viteške igre koje je Balabanić do detalja opisao u svojoj poemi. Uz grad Novalju, gdje bi bila premijera predstave s obzirom na povijesni lokalitet opisan u poemi, u proslavi bi trebala sudjelovati Zadarska županija i općina Kolan.
* Zoranićevu godinu dakle nastavljate Balabanićevom?
– Možda, na neki način. No, to samo dokazuje koliko vrijedne hrvatske baštine ima u Zadarskoj županiji. To je cijela lepeza šarolikih hrvatskih običaja od mjesta do mjesta, sačuvana skoro pa u izvornu obliku. To je ono što nedostaje Europi. Čistoća osjećaja. Jednostavnost života. Iskonska vezanost uz Boga i prirodu. Mi to sve imamo. Samo trebamo znati put kojim ćemo i na koji ćemo način sve to predstaviti europskom kulturnom krugu.
Sa Zoranićem smo, unatoč tomu što nismo ušli u proračune, učinili dosta u širenju hrvatske riječi, jezika i kulture. No, ne dovoljno. Zoranić je trebao biti «brand». Morao je izlaziti iz svake šalice, viriti iz svake ulice. Držić u Dubrovniku živi sa svojim sugrađanima iako ne postoji njegov sačuvani lik, a mi imamo sve, ali nažalost neki ljudi nisu znali prepoznati njegovu ne samo znanstvenu, već kulturnu i turističku vrijednost.
Zamišljeni program je tekao i teče prema rasporedu. Sada će, 18. srpnja, HKK Zadar i Zadarski plesni ansambl izvesti multimedijalni projekt «Planine». Potom očekujemo izvedbu «Planina» naših glumaca kazališta lutaka, a od rujna do prosinca spremamo vrlo zanimljiv program. No, nije cilj proslava sama za sebe. Cilj je upravo ono što sam gore navela. U ovom trenutku ponuditi svoju izvornu vrednotu i to na takav način da te ona predstavlja u svoj svojoj punini i ljepoti. Što bolje može predstaviti vrijednost hrvatskog jezika i hrvatske književnosti od Zoranićeva «Bašćinca»? U Planinama čitate prošlost zaodjenutu u sadašnjost, čitate opomenu kao bi ta prošlost ostala iza a kako bi sadašnjost osigurala sigurnu i mirnu budućnost za hrvatskog čovjeka i njegovu kulturu. Pa mi danas radimo za ono što će se dogoditi tek sljedećih desetljeća.
Zoranić u Rimu
* Što Vam se čini najvažnijim od događanja u Veneciji, Zadru, Ninu, Zagrebu…?
– Bili smo na Držićevu grobu u Veneciji 2. svibnja i tu se Vila Hrvatica poklonila Držiću i na zoranićevski način, hrvatskim jezikom zavapila Bazilikom Sv. Petra i Pavla: «Ovod je svuzučna slava». U Zadru i Ninu Zoran i Vila Hrvatica izveli su dio Perivoja od Slave. Također su nastupili na predstavljanju drugog broja «Nove diplomacije», pred brojnim visokim uzvanicima i diplomatima u Klovićevim dvorima, ali i ovdje u Zadru. Moram posebno istaknuti tih dvoje glumaca, Gabrijelu Meštrović Maštruko i Zlatka Koštu, ali i još jednom naglasiti kako je vrlo važno obnoviti predstavu «Planine». Osim toga meni najljepši i osobno najdraži prilog ove proslave je prigodna omotnica s markicom i žigom koja je izdana baš u prigodi 500. obljetnice rođenja Petra Zoranića. Još se obilježava i 100. pjevačkog zbora koje nosi Zoranićevo ime te je i to uzveličalo obje manifestacije. U Zagrebu je još 2. lipnja Nacionalna i Sveučilišna knjižnica na doista lijep način dala svoj doprinos obilježavanju rođenja ovog velikog renesansog pisca.
* Planovi za dalje?
– Imamo dosta poziva da u nekim sredinama obilježimo 500. obljetnicu Zoranićeva rođenja. Primjerice, Rim, možda Sarajevo, koliko znam Osijek se već ponudio, Trst i još neke sredine koje je najbolje spomenuti kada sve bude dogovoreno. Uz to u Znanstvenoj knjižnici imamo velika događanja, predavanje prof. dr. Bratulića, predstavljanja novih i vrijednih književnih priloga o Zoraniću te izložbu knjiga o Petru Zoraniću.
* Jeste li zadovoljni medijskom pokrivenošću, organizacijom, ulogom županijskih i gradskih vlasti?
– U načelu medijsku pokrivenost pružili su nam u najpotpunijem obliku, u prvom redu Novi radio, te Zadarski list i Televizija Vox, koji su i naši medijski pokrovitelji. Ne bih rekla da smo posebno bili zanimljiva tema drugim dnevnim i tjednim listovima. Vijesti iz kulture su u tiskovinama zamijenjeni vijestima iz nekulture kao nečemu što je «in» i što puni blagajnu njihovih publikacija.
«Nova diplomacija» je mlad, ali vrlo kvalitetan časopis koji na svoji stranicama predstavlja hrvatsku kulturu europskim i svjetskim veleposlanstvima i mislim da nam je taj put za sada najbolji način da pokažemo ono s čime se možemo ponositi i dičiti. Samo na taj način svaki turist koji dolazi u naše krajeve može znati da osim Zadra postoji i zadarska okolica koju treba posjetiti, upoznati i u krajnoj liniji pronaći ono nešto što će ponijeti sa sobom u kraj iz kojeg dolazi. Uz to Županija i Grada Zadar ulažu velike napore u očuvanju i vrednovanju hrvatske kulture i tradicije te su u ovom projektu osim Sveučilišta odigrali bitnu ulogu. Posebno je grad Nin uložio napore u ovaj projekt koji zasigurno neće trajati samo ovu godinu. Zoranić živi s nama, mi samo moramo učiniti da ga ljudi na ulicama Zadra i Nina prepoznaju!
* I na kraju završavate sa Zoranićevom godinom, započinjete s proslavom Balabanića. Nije li sve to naporno uz obveze nastave i rada sa studentima.
– Istina, ponekad se zapitam što mi sve to treba. Moji studenti dosta vremena provode na terenskoj nastavi upoznavajući sve ono o čemu sam vam pričala. Organizacija terenske nastave je veliki napor. Ali, očigledno postoji nešto što mi daje snagu za dalje. Možda vjera u Boga, možda molitva sv. Leopoldu ili Gospin zagovor, ali u svakom slučaju ljubav prema čovjeku koji je stvorio svoju kulturu i koji je s ponosom čuva i dijeli s drugima.
____________________________________________
Nova vrijednost u suvremenom usmenom stvaralaštvu
Suvremena hrvatska usmena i pisana pučka književnost obogaćena je novom poemom Radovan i Ljudmila Kolanjca Alberta (Berta) Krešimira Balabanića (1909.-1987.) koju je priredila dr. sc. Vanda Babić.
Balabanićev spjev temelji se na legendi koja se stoljećima prenosila s naraštaja na naraštaj o Radovanu sinu hrvatskog kralja Zvonimira i majke Jelene zvane Lijepa iz ugarskoga kraljevskoga roda Arpadovića. Po legendi mladi kraljević se liječio na Pagu, gdje se je zaljubio u mladu pastiricu Ljudmilu, ali je mlad umro i ona za njim te su oboje pokopani jedno pored drugog na otoku Pagu. Pjesnik Berto Krešimir Balabanić je svu svoju ljubav, znanje i umjeće utkao u ovaj spjev koji se sa znatiželjom čita i uživa u ljepoti deseterca.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Europska liga
Josip Stanišić asistirao u pobjedi Bayera u Rimu, sve miriše na hrvatsko finale EL
Rukomet
Rukometna Liga prvaka
Veron Načinović ostao bez završnice Lige prvaka, Kiel nadoknadio devet golova minusa
Nogomet
Englesko prvenstvo
Chelsea u zaostaloj utakmici na Stamford Bridgeu svladao Tottenham
Ostali sportovi
ATP Madrid
Danil Medvedev poput Jannika Sinnera predao polufinalni meč u Madridu
Ostali sportovi
EP u gimnastici
Pet hrvatskih gimnastičarki nastupilo u kvalifikacijama EP-a, Tina Zelčić najbolja 12.
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
OBAVIJEST
VAŽNA OBAVIJEST Zbog utrke Wings for Life zatvaraju se ova parkirališna mjesta
Županija
SVEČANA SJEDNICA