Uspjeh Kolomanovog pohoda bio osiguran ulogom crkvenih velikodostojnika

Iz loze priora Andrije dugo su se vremena regrutirali svi zadarski priori i biskupi. Od sredine 11. stoljeća ova je rodbinska zajednica izgubila monopol na priorsku čast, a pitanje je jesu li ga povratili uz pomoć kralja Kolomana, kazao je profesor Ančić te upozorio kako je uspjeh Kolomanovog pohoda bio osiguran ulogom crkvenih velikodostojnika, pa i Vekenegina samostana

Ovih dana samostan časnih sestara benediktinki sv. Marije u Zadru slavi trostruku obljetnicu: 920 godina od posvete crkve sv. Marije, 900 godina Vekenegina epitafa i 20 godina od smrti Majke Benedikte Braun, poslijeratne obnoviteljice samostana.
Izložba o povijesti samostana
Tom je prigodom u samostanu postavljena izložba „Sjećajući se prošlosti, gradimo budućnost” koja svojim sadržajem prati pothvat obnove samostanskog kompleksa, odnosno obnove samostana, crkve, kapitula, zvonika, fresaka na prvom katu zvonika u Vekeneginoj kapeli, velikog oltara i najnovijeg oltara prema puku. Osim toga izložba fotografija iz samostanskog fonda prati put Majke Benedikte, obnoviteljice samostana porušenog u Drugom svjetskom ratu. U sklopu izložbe u samostanskom kapitulu može se pogledati i vitrinu s obnovljenim antepedijem koji je izrađen zlatovezom u 14. stoljeću, grob opatice Vekenege, te akvareli sir Thomasa Jacksona, britanskog arhitekta viktorijanskog razdoblja koji je dovršio zvonik katedrale sv. Stošije. Kako kažu benediktinke razgledavanje je ove izložbe prigoda da se dobije prava slika o nastanku, životu i radu benediktinki sv. Marije u Zadru od 1066. godine do naših dana. Izložba je javnosti otvorena u radno vrijeme Stalne izložbe crkvene umijetnosti, odnosno od 10 do 12 sati i 30 minuta, te od 17 do 18 sati i 30 minuta.
Ujedno je jučer u povodu 900 obljetnice Vekenegina epitafa od strane Samostana i Odjela za povijest umjetnosti Sveučilišta u Zadru organiziran kolokvij na kojem su sudjelovali naši povjesničari i povjesničari umjetnosti. Kolokvij je održan u kapitulu samostana sv. Marije.
U ime jednog od organizatora sudionike i goste kolokvija je pozdravio dr. sc. Pavuša Vežić, profesor Odjela za povijest umjetnosti zadarskog sveučilišta kazavši kako će na kolokviju biti riječi o vremenu opatice Vekenege i kralja Kolomana, te kako izlaganjima neće biti ponuđene neke nove velike znanstvene spoznaje, ali kako je obljetnica prigoda za osvrt na značaj ove velike osobe zadarske povijesti. Ujedno je i najavio prvog izlagača dr. sc. Mladena Ančića, profesora Odjela za povijest zadarskog sveučilišta kao stručnjaka koji na istraživanju prošlosti ovog razdoblja ima velikih rezultata.
Zadarski kartular nastao 1105. godine
Na početku izlaganja naslovljenog „Vekenega i kralj Koloman” naš je najbolji povjesničar kazao kako se posljedice Vekeneginog i Kolomanovog doba mogu pratiti do prvih desetljeća 20. stoljeća te kako, budemo li se držali agendi koje su o okolnostima i događajima ovog vremena postavili neki mislioci 17. stoljeća kao i prve generacije profesionalnih povjesničara, u objašnjenjima događaja s konca 11. i početka 12. stoljeća nećemo stići daleko.
– Osnovni dio koji čini kartular sv. Marije ili Zadarski kartular, kako se još zove, po mome je sudu, nastao 1105. godine. Govoreći o Zadru toga vremena dva su pojma ključna. Prvi je „Provincija Iadertina”, kolokvijalni naziv za autonomnu teritorijalno političku jedinicu, dio nekadašnje bizantske teme koji hrvatski vladari nisu uspjeli podvrgnuti svojoj vlasti, a drugi „zajednica nasljednika priora Andrije”. Naime, iz loze priora Andrije dugo su se vremena regrutirali svi zadarski priori i biskupi. Od sredine 11. stoljeća ova je rodbinska zajednica izgubila monopol na priorsku čast, a pitanje je jesu li ga povratili uz pomoć kralja Kolomana, kazao je profesor Ančić te upozorio kako je uspjeh Kolomanovog pohoda bio osiguran ulogom crkvenih velikodostojnika, pa i Vekenegina samostana.
Uslijedila su predavanja Vesne Cesarić „O Vekeneginu imenu i njezinu sudjelovanju u samostanskoj izgradnji”, Milenka Lončara „Pjesma na grobu – Vekenegin epitaf u kapitulu samostana sv. Marije”, Pavuše Vežića „Zvonik i kapitul u samostanu Sv. Marije – arhitektura i funkcija prostora”, Emila Hilje i Marijane Kovačević „Ostaci fresaka u zvoniku i kapitulu samostana sv. Marije”, te Nikola Jakšića „Najstariji zadarski časoslovi”.