Uloga rata i nasilja u stvaranju država

Fokus mog interesa, a i ovo predavanje je o nacionalizmu i ustvari transformaciji nacionalizma kroz vrijeme, posljednjih 200-tinjak godina u svijetu, generalno i o transformaciji nasilja. Ono što mene zanima jest kako izgleda struktura države, koliko i kako države postaju jače u smislu koncentracije moći u određenim institucijama, kakve to ima posljedice na društvo, kako društvo i država utječu jedni na druge. Obično gledam nekakve primjere kroz povijest od rimske i kineske imeprije do danas. Zanima me kako se države transformiraju i koju ulogu rat i nasilje općenito, imaju u stvaranju država i u kolapsu država – rekao je profesor Siniša Malešević prije početka svog predavanja na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru.

Birokratski aparat je puno veći
On je, naime, upravo u povodu početka nove akademske godine na tom Odjelu održao predavanje kao gostujući profesor međunarodne reputacije. Njegovo radno mjesto je već gotovo 20 godina University College u irskom gradu Dublinu.
Veliko je zanimanje bilo za to predavanje pod nazivom – »Organizirano nasilje i historijska sociologija« i to ne samo studenata sociologije, već i drugih kolega profesora, ali i šire javnosti.
No, iako je tema njegova interesa uloga rata i nasilja kroz povijest jer je on historijski sociolog koji, kako je rekao, stvari gleda kroz vrijeme, ipak, u kratkom razgovoru prije početka predavanja, osvrnuo se i na nedavnu prošlost na našim prostorima i na funkciju rata u stvaranju države.
– Općenito, postoje teorije da ratovi mogu pojačati institiciju države. Primjerice, u Hrvatskoj i u susjednoj Bosni i Hercegovini ili negdje drugdje, i u Gruziji itd., imate više birokracije. Puno je više ljudi koji rade u državnim institucijama i birokratski aparat je puno veći sada, nego što je bio prije u manjoj državi. Veći je broj policajaca i tome slično. Ali, sad se postavlja pitanje je li država jaka ili pak, nije. Postavlja se i pitanje – zašto ne funkcioniraju neki dijelovi države, iako imaju jako veliki – organizacijski kapacitet, istaknuo je Malešević dodajući kako Hrvatska ima veliki organizacijski kapacitet, veći nego što je imala prije 30 godina u nekim stvarima, bolji sistem mreža – transportnih, komunikacijskih, veći administrativni aparat, ali nefunkcionalan u mnogim stvarima.

Zašto je puno nepotizma, korupcije…?
– Meni je zanimljivo – koliko to ima veze s tipom rata kakav je bio jer rat je bio ovdje intenzivan na početku 1991. godine, pa je onda bilo primirje i onda je opet bio intenzivan na kraju. To je zanimljivo. Dakle, kakav i koji tip rata djeluje na stvaranje institucija. Zašto je puno nepotizma, korupcije… Vjerojatno to ima veze s načinom kako je rat završio, u kojim dijelovima zemlje se vodio i slično, rekao je među ostalim, ovaj ugledni profesor.
Profesor Malešević je inače, autor sedam knjiga i urednik dodatnih sedam u području sociologije etničkih odnosa, nacionalizma i rata. Dobitnik je nagrade Američkog sociološkog udruženja za knjigu »The Rise of Organised Brutality« iz 2017. godine. Napisao je preko 90 znanstvenih radova za ugledne međunarodne znanstvene časopise, održao je 120 pozvanih predavanja na uglednim sveučilištima, a njegovi radovi prevedeni su na hrvatski, kineski, indonezijski, poljski, portugalski, ruski, srpski, španjolski, tajski i turski jezik.