U vrtu Sukošanca Ante Pavića rastu i “divovski” krumpiri

U vrtu kod Pavićeva bunara u Sukošanu tik uz južnu stranu Jadranske magistrale leži, moglo bi se reći, "rudnik" krumpira. Ante Pavić pok. Frane je šampion Sukošana, Zadarske županije, vjerojatno i šire kad je u pitanju krumpir. Na oko 300 metara četvornih zemlje posadio je 30 kilograma jesenskih krumpira koji su dali trostruko veći prinos, nevjerojatnih 900 kilograma krumpira sorte jerla, pa se trud itekako isplatio. Među njima ima i "divovskih" primjeraka.
– Mjerio sam iz znatiželje, ni sam ne vjerujući da krumpir može biti teži od kilograma. A evo vidite da može. Najveći primjerak od 1,43 kilograma i druge veće primjerke preko kilograma sam već poklonio ili smo ih spremili za obiteljski ručak, kazao je Pavić, nekad vrsni nogometaš, a danas izuzetno uspješni poljoprivrednik, naročito u uzgoju krumpira.

Sadnja u kolovozu, urod do Božića
Kolovoz je mjesec kada se vrši sadnja krumpira u Dalmaciji, a koji prispijeva oko Božića. To je druga sadnja tijekom godine.
– Ostao mi je ovaj koji teži 1,35 kilograma, međutim, ispod kuće još imam za izvaditi jesenjskih krumpira, možda se dogodi još poneko čudo, rekao je Pavić.
Kad rodi – rodi, možda se izvadi i neki divovski krumpir preko dva kilograma, nikad se ne zna.
– Ovaj krumpir rađa se s našom ljubavlju prema Sukošanu i povrtlarstvu, zato je tako i velik, rekao je Pavić, meštar od krumpira.
Jesenski krumpir je, kaže on, daleko bolji za skladištenje tijekom zime i lakše ga je sačuvati do proljeća. Osim toga nije kao iskopan tijekom svibnja, lipnja ili srpnja, iscrpljen velikim vrućinama.
– U Sukošanu, odnosno u priobalnom pojasu i otocima najidealnija sadnja je nakon prvih jesenskih kiša, a to je nakon blagdana Velike Gospe pa do prvih dana rujna, preporučio je Pavić.

Nezaobilazni dodatak glavnom jelu
Sadnja jesenskih krumpira se skoro ništa ne razlikuje od ranoproljetne sadnje samo što se preporuča, ako je suho i vruće tlo, da se dva ili tri dana prije sadnje dobro natopi. U koliko bi ga posadili u vruće tlo pa zatim polijevali došlo bi do velike oscilacije u temperaturi, a što bi itekako škodilo krumpiru, objašnjava Pavić kojem je lako, u vrtu između svakog reda krumpira ima sustav navodnjavanja kap po kap.
Odabir sorte krumpira za sadnju krumpira u jesen, može biti različit pa tako to mogu biti i rani i kasni krumpiri te crveni i bijeli. Posebno se cijene sorte koju imaju dobru izdržljivost u sušnim razdobljima.
– To ne znači da ne trebaju vlagu, dapače, poručio je Pavić znajući kako je krumpir namirnica koja se pripravlja "na stotinu načina". Rado ga konzumiraju djeca i odrasli uz sve vrste jela od mesa.

​Svoj na svojem
– Riječ i o namirnici za sve društvene slojeve i sve kuhinje. Osobno ga volim lešo i kao pole s maslinovim uljem te kad je ispod peke. Priznajem, nisam baš ljubitelj pomfrija, govori Pavić koji je djelatnik Doma za odrasle u Zemuniku.
Pavić u slobodno vrijeme zajedno s Mladenom Marušićem, voditeljem tehničke službe u Domu, Svetkom Dragašem i korisnicima tijekom cijele godine odgovorno brine o masliniku, maraškama i lavandi, te velikom povrtnjaku gdje se Pavić osjeća kao kod kuće, "svoj na svome".
– Povrtnjak se cijele godine zeleni sadnicama i listovima povrća, pohvalio se inače samozatajni Pavić koji je u Domu zaposlen u institucionalnom programu skrbi Pomoć u kući, gdje kao vozač za raznošenje hrane skrbi za 60-ak korisnika kojima je poput člana obitelji.