U Smilčiću i Turnašici iskrčili nasade bresaka

Uvjeren sam da veljača neće iznevjeriti svoj naziv: „Veljača prevrtača.“  Započela je sa gotovo proljetnim vremenom koji su brojni iskoristili za rad na otvorenom, ali zahladnjenje praćeno olujnom burom rad na otvorenom svelo je na najnužniju mjeru. Dobra je bura jer treba pršute i pancete iznijeti iz sušare na otvoreno. 

Pršut na bajam ili murvu

-Najbolje je sve lijepo povješati na bajam ili murvu, govori Joso iz Tinja koji je upravo obavio taj posao.

-Zašto na bajam ili murvu, a ne na smokvu pitam Josu. 

-Neš li ti pitanja gotovo uvredljivo, odgovara Joso. Prvo bajam i murva rastu u avliji i sve ti je na oku, pa možeš proviriti kroz prozor da vidiš dali je s mrsom sve u redu. Mrs može pasti na tlo zbog refula bure i tada mačke će imati gozbu ili ne daj Bože da rebci nanjuše pancetu. Na nju će se pustiti cijelo jato i sve iskljucati. Rebci vole pancetu više od mačaka, pojašnjava Joso. 

-Ali zašto ne na smokvu, opet pitam. 

-Smukva ima krhko stablo i granje i može puknuti pa veo problema dobijem konačno odgovor koji me zadovoljava.

Ružica na Bilogori

Prošao je blagdan Svetog Vinka i službeno su započeli radovi u vinogradu. Prvi posao je rezidba vinove loze. Poslu rezidbe ozbiljno su prionuli vinogradari u kontinentalnom području. Rezidba nije pretjerano težak posao. Radi se gotovo rutinski, a sve se odvija na visini oko jednog metra. Nisu to masline ili breskve i druge voćne vrste gdje moraš po skalama gore dolje i dizati ruke iznad glave saznajem od vinogradara Milana zvanog Ružica kojeg sam prošli vikend susreo u vinogradu na Bilogori. 

    -Ovaj vikend orezati ću vinograd koji ima petsto trsova, a tada dolazi onaj teži posao, a to je izvlačenje odrezane loze iz armaturne žice i njeno iznašanje iz vinograda. Taj posao namijenio sam sinovima, ali nisu previše oduševljeni mojim prijedlogom, pa će sve pasti na moja leđa i leđa moje supruge.

Mirove škare na servisu

Nije samo rezidba vinove loze posao koji se obavlja ovih dana. U tijeku je rezidba svih voćnih vrsta, prvenstveno breskve jer breskva najranije kreće s vegetacijom. 

Prijatelj Miro iz Vrane započeo je rezidbu breskve početkom siječnja. Prekinuo je samo na nekoliko dana jer za rezidbu koristi akumulatorske škare pa ih je zbog manjeg kvara morao odnijeti na servis u Split. Gotovo je nemoguće naći kvalitetnog rezača i ukoliko ga pronađeš vrlo je skup pa na kraju proizvodnja bresaka postaje preskupa. Breskva nekada vodeća voćna vrsta u Ravnim kotarima polako, ali sigurno postajala je nakon jabuke zaštitni znak brojnih voćara u kontinentalnim područjima. Ali u posljednjih deset godina njezina proizvodnja većini voćara postala je neisplativa. Otkupne cijene koje su vrlo često bile niže od četiri kune, a troškovi proizvodnje daleko veći doveli su do njenog masovnog krčenja. Breskvu u Ravnim kotarima imaju samo oni najuporniji, koji mogu sve radove obaviti s vlastitom radnom snagom. 

Krčenje zbog radne snage     

– Mogu sam orezati breskvu, ali za prorjeđivanje plodova i berbu moram imati veći broj radnika. Oni koji su prijašnjih godina dolazili raditi u moj voćnjak ostarjeli su kao i ja, a mladih nema pa sam bio prisiljen iskrčiti nasad, govori Branko iz Smilčića koji je pokušao održavati nasad do posljednjih dana. Ne krči se breskva samo u Ravnim kotarima. Ove zime Mario Martinušić iz Turnašice, rodnog sela Stjepana Sulimanca iskrčio je nasad bresaka od dva hektara u punom rodu. Niske otkupne cijene i nedostatak radne snage bili su glavni uzrok krčenja. 

Po radnike na Papuk

Martinušići su veliki proizvođači povrća i duhana. Po radnu snagu za rad u povrću moraju potegnuti u sela na obroncima Papuka što je udaljenost veća od 50 kilometara. Svaki dan dovoženje i odvoženje radne snage stvara troškove koje je gotovo nemoguće pokriti i zbog toga razmišljam da smanjim proizvodnju povrća govori Mario mladi poljoprivrednik rođen 1991. godine. Povećati ću proizvodnju duhana iako niti duhan nije isplativ kao prije. Pomoću Europskih fondova kupio sam kombajn za berbu duhana i modernizirao sušaru pa obitelj može obaviti gotovo sve poslove. Ne samo da se gasi ozbiljna poljoprivredna proizvodnja, već nestaje i takozvana vikend proizvodnja. Mladi su pronašli drugi smisao života i korištenja slobodnog vremena od nas starih, žali se Brano Škorak moj kolega sa studija na Agronomskom fakultetu. Zagorac koji se je priženio u Pitomaču podignuo je na Bilogori obiteljski vinograd i voćnjak. 

Sinovi neće u vinograd

Sinovi neće doći u vinograd niti na roštilj, a pogotovo da nešto rade. Radim onoliko koliko mi dopušta zdravlje. Sve polako ništa pretjerano. Da mi posao ne bude monoton malo orezujem vinovu lozu, malo kupinu. Imam nasad od trideset kupina, a urod toliki da ima za džemove, likere, kupinovo vino, ali dosta toga i propadne.

Poljoprivreda starog kova polako, ali sigurno nestaje. Opstati će samo oni koji najveći dio agrotehničkih mjera obavljaju strojno i posjeduju velike površine. Tradicija očito više ne prolazi niti na hobi nasadima i okućnicama. Poljoprivredna znanost nezadrživo grabi naprijed i onaj tko je ne slijedi postaje ne konkurentan i osuđen na propast.