U obavljanju kućanskih poslova muškarci napravili veliki iskorak

U sklopu Javne sociologije u četvrtak je u prepunoj Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar, u organizaciji Odjela za sociologiju Sveučilišta u Zadru, održana tribina pod nazivom »Rodne uloge u obitelji: pomak prema modernosti?«. Izlaganje na ovu temu održala je prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović s Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Split.
Prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović iznijela je rezultate najnovijega istraživanja, rađenoga 2018./2019. u sklopu projekta Hrvatske zaklade za znanost, o rodnim odnosima u obiteljima i identitetima muškaraca i žena, a ispitivanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.200 ispitanika, kao i na intervjuima 86 ispitanika sekvencijalno transformativnim načinom ispitivanja.

Suzdržavanje od obaveza i odgađanje braka i roditeljstva
– Zbog osjetljivosti teme željeli smo dobiti što bogatije podatke kako bismo dobili odgovor na pitanje o promjenama u obiteljima odnosno da li se i kako Hrvatska suočava s trendovima tzv. druge demografske tradicije prisutnima u ostalim razvijenim zapadnoeuropskim zemljama, kaže prof. dr. sc. Tomić-Koludrović i navodi kako je istraživanje pokazalo da se i u Hrvatskoj sve kasnije ulazi u brak, kasnije se parovi odlučuju na roditeljstvo, kao i to da je sve više samačkih obitelji. S druge strane, u Hrvatskoj nema promjena strukture.
– Zlatno doba obitelji završava šezdesetih godina prošlog stoljeća, do kada je prevladavala visoka stopa nataliteta, rano stupanje u brak, mali postotak razvoda, te dominacija tradicionalne obitelji, kazala je izlagačica, ističući kako danas imamo »destandardizaciju« obiteljskog života, što znači da imamo trend suzdržavanja od obaveza i odgađanje braka i roditeljstva.
Predavačica je, među ostalim, kazala kako su muškarci prepreka razvoju Hrvatske, opravdavajući takvu tvrdnju rezultatima istraživanja dobivenima na projektu Relacijski rodni identiteti u Hrvatskoj modernizacijske i razvojne perspektive (GENMOD), što ga financira Hrvatska zaklada za znanost, a koji pokazuju da su stavovi muškaraca o rodnim odnosima statistički značajno tradicionalniji od žena.
– Rezultati istraživanja pokazuju da se odvijaju promjene u području rodnih odnosa. Polako se mijenjaju uloge muškaraca u obitelji. Pokazuje se da muškarci nešto više sudjeluju u kućanskim poslovima. To se u postotcima čini malim, ali u odnosu na šezdesete i sedamdesete godine dvadesetog stoljeća, kada muškarci nisu uopće obavljali bilo kakve kućanske poslove, to je veliki iskorak. Pokazuje se također da uz retradicionalizaciju, o kojoj se često piše, postoje i pritisci prema egalitarnim odnosima u obitelji, objašnjava dalje prof. dr. sc. Tomić-Koludrović.

Sve veći broj razvoda, odgađanje stupanja u brak
Kada je riječ o obavljanju kućanskih poslova istraživanja pokazuju da je to područje života u kojem se rodna ravnopravnost najsporije mijenja. Otuda i teza o zaustavljenoj revoluciji odnosno usporavanju rodne jednakosti općenito.
– Promjene nisu brze jer je obitelj institucija dugog trajanja, naglašava prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović, te dodaje da se obitelj u Hrvatskoj suočava s trendovima karakterističnima za tzv. drugu demografsku tranziciju.

"Mladi su znatno neodlučniji kada je riječ o rodnim odnosima, odnosno manje su nositelji promjene nego nekad. U općoj populaciji zastupljeni su i egalitarni i tradicionalni stavovi, a kod mladih je upravo ta mješavina najizraženija. Neka vrsta nesigurnosti prema čemu bi se opredjelili"
Inga TOMIĆ-KOLUDROVIĆ

– To su smanjene stope nataliteta, sve veći broj razvoda, odgađanje stupanja u brak i rađanja prvog djeteta, sve više parova bez djece i samačkih kućanstava. Istodobno su, primjerice, obiteljska druženja i briga o djeci aktivnosti koje donose najviše zadovoljstva u partnerskim odnosima. Pokazuje se, također, da su mladi znatno neodlučniji kada je riječ o rodnim odnosima, odnosno manje su nositelji promjene nego nekad. U općoj populaciji zastupljeni su i egalitarni i tradicionalni stavovi, a kod mladih je upravo ta mješavina najizraženija. Neka vrsta nesigurnosti prema čemu bi se opredjelili, zaključuje prof. dr. sc. Inga Tomić-Koludrović.
Navedimo još da su u istraživanju sa Sveučilišta u Zadru – Odjela za sociologiju, sudjelovali mr. sc. Mirko Petrić, dr. sc. Ivan Puzek i dr. sc. Željka Zdravković.