U Benkovcu rekordni porast zaposlenosti od 85,86 posto

Niz kapitalnih i infrastrukturnih projekata, najvećim dijelom financiranim iz EU fondova te mjere za poticanje poduzetnika i obrtnika, u nekim su gradovima znatno utjecale na porast zaposlenosti. Grade se projekti od obnovljivih izvora energije, poduzetničkih inkubatora, energetski se obnavljaju zgrade, povećavaju se poticaji za poduzetnike, sredstva za samozapošljavanje. Sve to povećava i broj zaposlenih.

Udvostručili zaposlenost
Podaci Državnog zavoda za statistiku, koje smo analizirali, pokazuju tako da je lani – u odnosu na 2017. godinu, najveći porast zaposlenosti od čak 85,86 posto imao grad Benkovac. Porast zaposlenih u 2018. godini u odnosu na dvije godine prije, bio je pak najveći u gradu Vodnjanu, za 37,60 posto. U vodećih deset gradova po rastu zaposlenih pretežito je riječ o malim gradovima, manji dio je srednjih gradova, a gotovo svi su s obale.
Grad Benkovac je lani u odnosu na godinu prije imao povećanje zaposlenosti za 85,86 posto te je zaposleno gotovo 900 novih osoba. U odnosu na 2016. godinu zaposlenost je povećana za 29,57 posto. U 2017. godini je naime došlo do laganog pada zaposlenosti, ali je zato ta brojka u prošloj godini nadoknađena, pa i povećana. S obzirom na poticaje i nove investicije, jasno je da bi se taj trend mogao nastaviti.
– Rezultat tome jesu različite mjere kojima se Grad otvara prema ulagačima, bolja je usluga prema poduzetnicima, ali ima i različitih projekata kojih je sve više, kaže gradonačelnik Tomislav Bulić.

»U povećavanju zaposlenosti pomogle su različite mjere kojima se Grad Benkovac otvara prema ulagačima, bolja je usluga prema poduzetnicima, ali ima i različitih projekata kojih je sve više
Tomislav Bulić, gradonačelnik

Nedavno je ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Marko Pavić potpisao sedam ugovora o sufinanciranju projekata poduzetnika u Benkovcu vrijednih 3,4 milijuna kuna, a koji su usmjereni na povećanje kapaciteta za razvoj malog i srednjeg poduzetništva.
– Ukupno je u gradu Benkovcu ugovoreno preko 106 milijuna kuna različitih projekata, a taj novac ide poduzetnicima za zapošljavanje na ovom području, rekao je tom prilikom Pavić.

Milijunski projekti
Program integrirane fizičke, gospodarske i socijalne regeneracije malih gradova na ratom pogođenim područjima, program je dvaju ministarstava, a cilj je urbana regeneracija pet malih gradova, među kojima je i Benkovac. Jedan od projekata unutar tog programa je Izgradnja komunalne infrastrukture poslovne zone Benkovačko selo čija je vrijednost 15,3 milijuna kuna. Unutar 37 ha planirano je pripremiti infrastrukturu za proizvodnju, s naglaskom na tradicionalnu proizvodnju, što će dodatno povećati zaposlenost. Tu je i projekt rekonstrukcije i uređenja stare gradske jezgre Benkovca, a među projektima je i energetska obnova zgrada i javne rasvjete. Prije nekoliko tjedana su, pak, otvoreni radovi na vjetroelektrani Korlat, trenutačno najvećoj investiciji u Benkovcu, pa i cijeloj Zadarskoj županiji.
Grad Nin je imao rast zaposlenih za 34,31 posto u 2018. godini u odnosu na godinu prije i peti je u poretku gradova, a prije njega uz spomenuti Benkovac i Vodnjan, su Vis i Vrbovsko. Za 34,92 posto je bilo više zaposlenih u Ninu lani u odnosu na 2016. godinu, što ga je svrstalo na drugo mjesto među hrvatskim gradovima.

Nin – turizam je najveći adut
– Godinama se iznimno puno ulaže u izgradnju infrastrukture, kulturnu ponudu, korištenje i promidžbu resursa kojima Nin obiluje, a što predstavlja znatan gospodarski potencijal. Trend iseljavanja mladih koji prati našu državu posljednjih godina, na sreću nije slučaj u Ninu, ističe gradonačelnik Emil Ćurko te dodaje kako turizam, kao najznačajnija gospodarska grana, u Ninu strelovito raste i od njega trenutačno živi gotovo 70 posto ninskih građana.
Uz to, Nin se ponosi i proizvodnjom Soli te Cromarisovim najmodernijim mrijestilištem riblje mlađi u Europi.
U Hrvatskoj dugo godina postoje različite metodologije izračuna broja zaposlenih i nezaposlenih osoba, pa je stoga DZS, upravo u cilju otklanjanja manjkavosti i usklađenje podataka s drugim izvorima, nedavno promijenio metodologiju te je u obuhvat zaposlenih uključio i neke kategorije radnika koje dosad nisu bile obuhvaćene. Primjerice, tzv. mlade osobe prema odredbama Zakona o doprinosima i radnici koji su na temelju radnog odnosa izaslani u inozemstvo. Takva revizija, napravljena za podatke od 2016. godine, utjecala je i na drugačije podatke o zaposlenosti.
Prosječan broj zaposlenih u 2017. godini bio je za oko 33 tisuće veći nego godinu prije, u 2018. je porastao za nešto iznad 40 tisuća, dok je na kraju srpnja ove godine u odnosu na prošlogodišnji srpanj bilo oko 18 tisuća više zaposlenih.

Poticanje razvoja ICT-a
Grad Vodnjan je, kako smo spomenuli, 2018. godine imao rast zaposlenih u odnosu na dvije godine ranije za 37,6 posto, odnosno za oko 300 osoba, a u odnosu na 2017. godinu porast je bila 35,28 posto, što je taj grad svrstalo na četvrtu poziciju među hrvatskim gradovima.
– Provodimo razne poticajne mjere usmjerene gospodarskom razvoju, a kao najznačanije istaknuo bih smanjenje komunalnog doprinosa za izgradnju novih poslovnih pogona, subvencioniranje kamata na kredite poduzetnika, potpore za novo zapošljavanje i samozapošljavanje, potpore za financiranje pripreme i kandidiranja EU projekata, sufinanciranje ulaganja u standarde kvalitete, sufinanciranje troškova polaganja stručnih i majstorskih ispita, bespovratne potpore novoosnovanim tvrtkama, sufinanciranje troškova za programe u poljoprivredi, subvencioniranje deficitarnih zanimanja te subvencioniranje žena u poduzetništvu – ističe Klaudio Vitasović, gradonačelnik.
U poretku gradova od petog do desetog mjesta u kojima je zabilježen najveći rast zaposlenih 2018. u odnosu na 2017. godinu slijede Vodice, Rovinj, Slunj, Novi Vinodolski i Crikvenica, dok je taj rast u razmaku od dvije godine, nakon Vodnjana, Nina i Benkovca, najveći bio u Murskom Središću, Visu, Iloku, Rovinju, Skradinu, Vrbovskom i Novalji.

Križevci i Pregrada bilježe najveći pad nezaposlenih
Gledaju li se podaci o nezaposlenosti, završno s rujnom ove godine u odnosu na rujan 2016. godine, najveći pad nezaposlenosti su imali Križevci – 69,22 posto.
– U 2019. godini Grad Križevci osigurao je 1.255.000 kuna za poticanje poduzetništva, od čega 350 tisuća kuna za subvencioniranje kamata po kreditnoj liniji Križevački poduzetnik, 300 tisuća kuna za potpore poduzetništvu i obrtništvu. Subvencionira se, nadalje, rad Križevačkog poduzetničkog centra, organizacija sajmova, daju se potpore socijalnom poduzetništvu…. izdvaja neke od mjera čelni čovjek Križevaca Mario Rajn.
U prvih deset gradova, također su svi srednji i mali gradovi, svima je smanjenje iznad 50 posto, a nakon Križevaca slijede Vrbovsko, Rab, Čazma, Prelog, Pregrada, Krapina, Jastrebarsko, Duga Resa i Dugo Selo. U usporedbi s prošlogodišnjim rujnom, najveći pad nezaposlenosti imala je Pregrada, za 29,27 posto, a slijede Rab, Vrlika, Novigrad Istarski, Daruvar, Čabar, Slunj, Vrbovsko, Vinkovci i Sveti Ivan Zelina. Prvih deset imalo je pad nezaposlenosti veći od 20 posto.

Najveći rast u Međimurskoj i Zadarskoj županiji
Međimurska, Zadarska, Šibensko-kninska, Dubrovačko-neretvanska i Vukovarsko-srijemska županija imale su lani najveći rast zaposlenih na godišnjoj razini, s tim da porast u Međimurskoj iznosi čak deset posto. U odnosu na dvije godine ranije, poredak malo drugačiji, pa je vodeća po zapošljavanju Zadarska županija s rastom od 11,99 posto, a slijede Vukovarsko-srijemska, Međimurska i Šibensko-kninska županija, dok je peta Osječko-baranjska županija.