Turski veleposlanik Mustafa Babur Hizlan: Turske tvrtke imaju sreću što su prisutne u Zadru, ali i Zadar što ih ima!

Ovih dana Zadar je centar košarke. Na Zadar Basketball Tournamentu nastupa šest jakih klubova, pet top euroligaša i jedan kineski klub. Jedan od natjecatelja je i turski prvak i europski viceprvak Fenerbahce, ujedno i trostruki šampion ovog turnira. Među navijačima Fenerbahcea, jedan od najgorljivijih ovih dana u Zadru je turski veleposlanik Nj.E. Mustafa Babur Hizlan. S obzirom na činjenicu da je Zadar posebno zanimljiv turskim investitorima, poput Dogus grupe, a sada i tvrtke Global Port Holding koja je upravo ovih dana potpisala ugovor za koncesiju u Gaženici, iskoristili smo priliku te smo o ovim temama razgovarali s veleposlanikom.
Prije svega, gospodine Babur Hizlan, dobrodošli u naš grad. Nadam se da uživate. Ovdje ste prvenstveno zbog košarke, pa počnimo s ovim turnirom. Pretpostavljam da ne moramo pogađati tko je vaš favorit?
– Nije tajna da sam navijač Fenerbahcea. Ovdje sam da ih podržim svim srcem.

Obilazak investicija
Turski kapital ušao je u Zadar prije nekoliko godina kroz turizam s Dogus grupom i sada s Global Port Holdingom kroz razvijanje posla s kruzerskim tvrtkama u luci Gaženica. Hoće li ovaj posjet Zadru također biti i prigoda za posjetu nekoj od marina u vlasništvu Dogus grupe ili Luke Gaženica?
– Da, obići ću neke turske investicije u Zadru. Dogus Grupa već se dokazala svojim investicijama u sektoru marina i turizma u Hrvatskoj. Nedavno je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) potpisala investicijske ugovore s Dogus grupom kako bi postala dioničar u D Marinas B.V. (holding za mrežu od trenutno 10 marina u Hrvatskoj, Grčkoj i Turskoj, koja posluje pod nazivom D -Marin). Ova sredstva će se koristiti za financiranje razvojnih planova tvrtke. Naravno, to će također doprinijeti razvoju lokalnog turističkog sektora, promicanju razvoja i stvaranju radnih mjesta.
Također pozdravljamo da je 12. rujna potpisan dvadesetogodišnji ugovor o koncesiji za zadarsku putničku luku Gaženica s turskom korporacijom Zadar International Port Operations (ZIPO). Zadar i cijela županija imat će koristi od ovog ugovora, a ovo će partnerstvo osigurati nova ulaganja i stvoriti nova radna mjesta u regiji.

Ulaganja uvijek dobra
U Hrvatskoj ima oko dvadeset turskih investitora koji djeluju u sektoru turizma, prometa, bankarstva i obnovljivih izvora energije. Naši investitori su prepoznali potencijal i mogućnosti hrvatskog gospodarstva. Postoji stalni interes turskih investitora na hrvatskom tržištu, posebice u zadarskoj regiji.
Ima nekih kritika vezano uz turski kapital, osobito od nekih lokalnih političara koji tvrde da je vrijednost koncesije u Gaženici vrlo niska, ili u slučaju Dogus grupe da je njihovo poslovanje loše za lokalno stanovništvo. Što vi mislite o ovim optužbama?
– Izravna strana ulaganja (FDI) uvijek su dobra. I u Turskoj je bilo nekih vokalnih kritičara izravnih stranih ulaganja, kada smo započeli privatizaciju 1980-ih. Danas su se sve te kritike pokazale pogrešne. Kvaliteta turskih tvrtki koje ulažu u Zadar je dokazana činjenica širom svijeta. Zadar je lijep grad; turske tvrtke imaju sreću što su prisutne u Zadru, ali i Zadar je sretan što ih ima. Dobri ljudi u Zadru uskoro će se uvjeriti vlastitim očima o opipljivim prednostima turskih ulaganja i izravnih stranih ulaganja.

Najveća zemlja donator
Turska je vrlo ponosna na svoju poduzetnu i humanitarnu vanjsku politiku. Možete li nam reći nešto o tome?
– Od kraja Hladnog rata globalni politički, ekonomski i društveni kontekst prolazi kroz značajne promjene. Te promjene donose izazove zajedno s prilikama. Budući da ima centralnu zemljopisnu poziciju u kojoj se velike transformacije događaju intenzivno, ova dinamika izravno utječe na Tursku. Turska nastoji učinkovito odgovoriti na današnje izazove, na odlučan i principijelan način, kao pouzdan i odgovoran faktor vođen direktivom: 'Mir kod kuće, mir u svijetu'.
Turska provodi poduzetnu i humanitarnu vanjsku politiku koja percipira sve regije i partnere oko nje. Turska poduzima konkretne inicijative za promicanje stabilnosti i prosperiteta u svojoj regiji i šire. Turska humanitarna pomoć je raznovrsna i značajno se povećala posljednjih godina. Prema Globalnom izvješću o humanitarnoj pomoći iz 2017., Turska je rangirana kao najveća zemlja donator širom svijeta, s pruženom humanitarnom pomoći u iznosu od 8 milijardi američkih dolara. Turska je također na prvom mjestu kada se uzme u obzir omjer službene humanitarne pomoći i nacionalnog dohotka.
Polazeći od vlastitih iskustava, Turska je gorljivi zastupnik međunarodne solidarnosti i partnerstva s ciljem izgradnje sigurnijeg svijeta, spašavanja ljudskih života i zaštite okoliša kroz održivu i kolektivnu strategiju. Kombinirana upotreba programa humanitarne i razvojne pomoći u kolektivnoj strategiji ključ je turske humanitarne politike. Turska agencija za suradnju i koordinaciju (TIKA) glavni je instrument ove politike.

Sastanak u Istanbulu
Turski humanitarni doprinos nije ograničen samo na bilateralne projekte pomoći. Društvo turskog crvenog polumjeseca i brojne turske nevladine organizacije također su vrlo aktivne na globalnoj razini. Kako bi se što bolje pomoglo i ponudilo smjernice humanitarnim naporima UN- a, Turska je postala članom OCHA Donor Support Group, koja također okuplja vodeće donatore humanitarne pomoći.
U skladu s aktivnom ulogom Turske u humanitarnim aktivnostima, Turska je bila domaćin prvog svjetskog humanitarnog sastanka na vrhu u Istanbulu 23. i 24. svibnja 2016. godine. U Istanbulu su se okupilo 9.000 sudionika iz 180 država članica, uključujući 55 čelnika država i vlada i predsjednicu Republike Hrvatske, gđu. Grabar-Kitarović. Ovaj je summit poslužio kao jedinstvena platforma za globalnu zajednicu da se suoči s alarmantnim izazovima humanitarnog sustava i najavi obveze usmjerene ka cilju pronalaženja održivih rješenja kako bi se poboljšali životi milijuna ljudi pogođenih kriznim situacijama.

Serije nas povezuju
Moram Vam postaviti pitanje o turskim sapunicama koje su veoma popularne u Hrvatskoj. Čula sam da su one i neka vrsta diplomatske promocije turskog jezika i kulture u svijetu. Također mislim da su imale ulogu u mijenjanju stereotipa o onome što smo mislili da Turska je.
– Drago mi je zbog popularnosti turskih TV serija u Hrvatskoj. Promocija turskog jezika kroz serije je samo mali dodatak jer se emitiraju s hrvatskim titlovima. Uz pomoć serija postajemo svjesni sličnosti naših kultura i svakodnevnog života.
Jeste li iznenađeni koliko turcizama postoji u hrvatskom jeziku?
– Ugodno sam iznenađen. U ovoj regiji, gdje su Osmansko i Habsburško Carstvo dijelili zajedničku granicu, interakcija među narodima nije se odnosila samo na vojne kampanje ili diplomatske odnose nego također i na trgovinsku i kulturnu razmjenu. Kao prirodni rezultat ovih razmjena, imamo mnogo zajedničkih riječi u našim jezicima.
Govorite li hrvatski jezik, ako da, je li ga teško naučiti?
– Nažalost ne govorim hrvatski. Svjestan sam da je riječ o lijepom, ali teškom jeziku, ako ga stvarno želite temeljito naučiti.
Što Vam se najviše sviđa u svezi obnašanja dužnosti veleposlanika u Hrvatskoj: hrana, ljudi, glazba?
– Sve navedeno. Moja obitelj i ja, sa zadovoljstvom služimo u ovoj divnoj zemlji i živimo s prijateljskim hrvatskim narodom.