O ženskim pravima treba otvoreno govoriti. Jednako tako i o trudnoći i porodu, koji se kod nas i danas smatra ženinom prirodnom ulogom i o kojem se priča s dozom srama. No svaka žena ima pravo na dostojanstvo, na informaciju o tome što će se raditi na njenom tijelu kao i na informirani pristanak. Ja sam žena, imam vulvu, vaginu, dojke i ne sramim se toga niti smatram da sam radi toga manje vrijedna, poručila je Daniela Drandić iz udruge Rode s tribine koju je u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice u Zadru organizirala udruga studentica i studenata sociologije KSS Antifjaka povodom obilježavanja Dana žena s naglaskom na reproduktivno nasilje u hrvatskim rodilištima. U uvodnoj riječi moderatorica Petra Karmelić iz Antifjake podsjetila je kako je pitanje reproduktivnog nasilja došlo na dnevni red u javnosti tek nakon svjedočanstva saborske zastupnice Ivane Ninčević Lesandrić.
Rađanje se smatra ženinom prirodnom ulogom
– Nakon svjedočanstva zastupnice, od političara smo čuli razne izjave koje nam potvrđuju da se u hrvatskom društvu i danas žene vidi isključivo kao roditelje i majke. Tako je npr. predsjednik Sabora, Gordan Jandroković, zamolio zastupnicu da ne iznosi tako javno jednu vrlo intimnu stvar te da je njemu neugodno. Dakle, rađanje se smatra ženinom prirodnom ulogom koja se ne politizira i nije javna, već privatna stvar. Tako se donedavno o samom porodu nije ni javno progovaralo. Dodatno opterećuje situaciju činjenica da vlast inzistira na demografskom rastu i stavlja pritisak na žene kao metaforičke spasiteljice nacije. Međutim, pronatalitetne politike i zdravstvo koji se ne bave uvjetima poroda i kvalitetnom skrbi žena prije, za vrijeme i nakon poroda, opasni su za žene i njihovo zdravlje, kazala je Karmelić iznoseći podatke i preporuke koje je izdala Svjetska zdravstvena za pozitivno iskustvo rađanja kojima nalaže da rodilje trebaju poštovanje i dignitet, pratnju po vlastitom izboru, jasnu i informativnu komunikaciju s medicinskim osobljem, strategije za olakšavanje boli, mogućnost kretanja u porodu i položaj tijekom poroda po vlastitom izboru. Podsjetila je kako to u Hrvatskoj nije tako već da žene rađaju tradicionalno, u skladu s praksama koje nisu potkrijepljene znanstvenim činjenicama, a samo zato jer se to oduvijek na taj način radilo u bolnicama.
Kršenje prava na informirani pristanak
– Žene leže na leđima tijekom poroda, brije ih se i klistira, ponavljaju se vaginalni pregledi i česte su epiziotomije. U rađaonama se krše ljudska prava i prava pacijentica, od kojih je najalarmantije kršenje prava na informirani pristanak. Ovakva organizacija poroda čini se nužnom unutar sustava gdje je medicinskog osoblja premalo i treba poroditi što više žena u što kraćem vremenu. Također, ginekolog, koji je liječnik, najvažniji je u rađaoni, a treba naglasiti da je trudnoća normalan fiziološki proces i rodilja nije bolesna i ne bi trebala biti pacijentica. Na kraju, bitno je jedino da je dijete živo i zdravo, a iskustvo žene se zanemaruje. U takvim uvjetima teško je prebaciti fokus na ženu, istaknula je Karmelić zaključujući kako znanstvena istraživanja i dokazi o štetnosti tradicionalnog poroda ne uspijevaju napraviti veći pomak u Hrvatskoj. Tu tezu je potkrijepila prikupljenim svjedočanstvima žena u akciji Prekinimo šutnju te je dodala kako iz tih svjedočanstava proizlazi jasna slika da imamo strukturalni problem nasilja pri porodu koji odražava postojeću neravnopravnost u društvu.
– Žene se neravnopravno tretira u svim društvenim aspektima, od doma preko politike, pa tako i u rodilištima. Ženski položaj u društvu u rađaoni se ponovno potvrđuje i ženu se ponovno podsjeća gdje joj je mjesto, buntovno je izjavila moderatorica dajući riječ Puljanki Drandić iz udruge Rode, koja je inicijativu Prekinimo šutnju pokrenula još 2014. godine. Inicijativa, međutim, tada nije imala odjeka, a kako je kazala Drandić, stoga što je priču o tome što se događa u rodilištima inicirala „obična smrtnica“ za razliku od nedavne situacije kad je o tom problemu javno progovorila saborska zastupnica.
Rodilje prepustiti primaljama
– Nekako je to više imalo odjeka. Žene su rekle, ako se to njoj, moćnoj ženi, dogodilo, a kako tek neće nama koje nismo na funkcijama i neki bitni faktori u društvu. Ovo nam je sada prilika da mijenjamo stvari. Prije četiri godine nije nam bila naklonjena ni politička situacija u kojoj smo imali Vladu, pa nismo, pa imali ministra, pa nismo. Treba mijenjati stvari, ne jednu po jednu, nego sve u paketu na svim razinama, rekla je Drandić ističući kako je najveći problem u rodilištima to što rodilje nemaju potpunu informaciju niti priliku za pristanak na ono što će joj se tijekom poroda događati i raditi na njezinu tijelu. Podsjetila je kako se iz svjedočanstava žena vidjelo da se ženama često ne daje anestezija prilikom šivanja nakon poroda te da nemaju pravo na izbor načina na koji će rađati. To je, istaknula je, nasilje nad njima, jednako kao i neko verbalno zlostavljanje, koje je također često u rodilištima.
– Ženama se kaže kako je najbitnije dobiti zdravo dijete i da sve bude u redu. Ali što je sa rodiljama?! Što je s načinom na koji se dođe do toga da je dijete zdravo i sve u redu? Nitko nema pravo učiniti nešto na našem tijelu bez da nam kaže što će učiniti i bez našeg pristanka. Nekoć smo imali izvanbolnička rodilišta, a danas ih više nema, osim u Sinju gdje je ponovno stavljeno u funkciju radi alkara jer oni moraju biti rođeni u Sinju. Isto tako, mi danas nemamo mogućnost da se primalje, žene koje su školovane za porađanje, visoko obrazuju. Odnedavno tek imamo višu primaljsku školu. Rodiljama se bave liječnici iako one nisu pacijenti. Kad bi se to prepustilo struci, primaljama, naravno kad porod nakon normalne trudnoće teče svojim tijekom, bilo bi drugačije i lakše rodiljama, poručila je Drandić ističući kao važan faktor u trudnoći i porodu, ali i nakon poroda neki kontinuitet. Iznijela je svoje iskustvo rađanja u svom domu uz asistenciju primalje koja joj je, kazala je, dolazila nekoliko puta i tijekom trudnoće.
Porod kod kuće
– Moj susret s njom kad su počeli trudovi nije bio prvi. Već smo uspostavile neki odnos i ja sam se s povjerenjem prepustila toj ženi. Izuzetno sam joj zahvalna na svemu, a dolazila mi je i nakon poroda. To je to što ženama treba i što je nalik rađanju naših baka i žena davno prije. Živjelo se u zajednicama i žene su rađale u okruženju drugih žena koje poznaju, koje su im prijateljice, sestre, majke… U tim zajednicama su kao male slušale o porodima. To neko fino žensko iskustvo prenosilo se s koljena na koljeno dok danas rodilje dolaze u bolnicu i tamo rađaju uz asistenciju nepoznatih osoba, neinformirane i u strahu od onoga što ih čeka, pojasnila je Drandić napominjući i kako žene ne mogu imati više od jedne osobe u rodilištu tijekom poroda, a dodala je kako je ženi u tim trenucima potrebna podrška. Spomenula je i kako se očeve pušta u rađaone, ali također nedovoljno informirane zbog čega često nisu pomoć rodilji već samo uplašeni prizorom kojem svjedoče i bespomoćni.
– Jedini način da poboljšamo uvjete u kojima žene u Hrvatskoj rađaju jest da javno govorimo o tome i da se ne sramimo svog tijela, svog reproduktivnog sustava, sebe. I naravno, jedna od bitnijih stvari jeste da dobijemo sve informacije na vrijeme i da imamo mogućnost pristati ili odbiti nešto. Ne treba zaboraviti da papir koji žene na ulasku u rodilište potpisuju o pristanku, ali bjanko, bez stavki što konkretno, nema nikakvu pravnu valjanost. Imamo pravo i predomisliti se oko nečega za što smo prvo rekle da i kasnije reći ne, poručila je Drandić najavljujući aplikaciju za rodilje koja bi uskoro trebala biti u uporabi, a koju će moći koristiti i budući očevi. Kazala je kako se radi o aplikaciji putem koje će trudnice i rodilje moći dobiti sve informacije koje su im potrebne.
najnovije
najčitanije
Zadar
GRADSKO VIJEĆE
NIŠTA NOVA Nikad veći proračun za 2025. godinu, čini se, ipak neće biti usvojen
Crna Kronika
NESREĆA
Jedna osoba poginula u urušavanju hale u Šibeniku
Plodovi zemlje i mora
O TOME SE GOVORI
Kulinarska mašta nema kraja na adventskim sajmovima
Ostali sportovi
BK ARES
BOKSOM PROTIV NASILJA Održano šest besplatnih trening seminara tijekom 2024. godine
Plodovi zemlje i mora
ZIMSKE KULTURE
Neka povrća mogu se uzgajati u plasteniku bez grijanja
Zadar
ŽIVOT BEZ GRANICA
Jurica Milin, osoba s Down sindromom, uspješno ruši barijere i ostvaruje svoje snove
Kultura
VELIKI KONCERT U HNK ZADAR
Klapa Anima Maris vraća se na velika vrata: “Kada nam netko priđe i podijeli svoj dojam, tada znamo da…”
Županija
pitanje zaštite
RAT NA OTOKU Simbol čipke kao kamen razdora Pažana i Novaljaca
Zadar
sigurnosne mjere
Policija snima utakmicu Zadra i srpske momčadi
Crna Kronika
opirao se uhićenju