Rover sa šest kotača, koji istražuje Mars od 2021. na lokaciji zvanoj krater Jezero na njegovoj sjevernoj hemisferi, snimio je ta električna pražnjenja u audio i elektromagnetskim snimkama koje je napravio njegov instrument za daljinsko istraživanje SuperCam, rekli su znanstvenici.




To je prva dokumentacija električne aktivnosti u tankoj Marsovoj atmosferi.


“Ova pražnjenja predstavljaju veliko otkriće, s izravnim implikacijama na kemiju Marsove atmosfere, klimu, nastanjivost i budućnost robotskih i ljudskih istraživanja”, rekao je planetarni znanstvenik Baptiste Chide iz Instituta za istraživanje astrofizike i planetologije u Francuskoj, glavni autor studije objavljene u srijedu u časopisu Nature.


„Električni naboji potrebni za ova pražnjenja vjerojatno će utjecati na kretanje prašine na Marsu, proces temeljan za klimu planeta i koji je još uvijek slabo shvaćen. Štoviše, ova elektrostatička pražnjenja mogla bi predstavljati rizik za elektroničku opremu trenutnih robotskih misija – pa čak i opasnost za astronaute koji će jednog dana istraživati ​​Crveni planet“, rekao je Chide.


Znanstvenici su analizirali 28 sati snimaka s mikrofona koje je rover napravio tijekom dvije marsovske godine, otkrivši 55 električnih pražnjenja, obično povezanih s vrtlozima i frontama prašnjavih oluja.


„Nismo otkrili munju prema uobičajenoj definiciji. Bila je to mala iskra, možda duga nekoliko milimetara, ne baš munja. Zvučalo je kao iskra ili prasak biča“, rekao je planetarni znanstvenik i koautor studije Ralph Lorenz iz Laboratorija za primijenjenu fiziku Sveučilišta Johns Hopkins u Marylandu.


Šesnaest električnih pražnjenja zabilježeno je tijekom dva bliska susreta Perseverancea s vrtlozima prašine.


Druga studija objavljena u listopadu dokumentirala je kako su vrtlozi uobičajena pojava na suhom i prašnjavom Marsu, a dvije orbitirajuće svemirske letjelice detektirale su brzine vjetra koje dosežu oko 158 km/h u tim vrtlozima koji podižu prašinu u atmosferu.


Unutarnja dinamika prašnjavih vrtloga uzrokuje električna pražnjenja.


“Nazvao bih to ‘mini-munjama'”, rekao je Chide. “Fenomen je uzrokovan trenjem sitnih zrnaca prašine koja se trljaju jedno o drugo u atmosferi, što nakuplja elektrone, a zatim oslobađa njihov naboj kao električne lukove duge samo nekoliko centimetara, uz zvučne udarne valove.”


Mars se ovime pridružuje Zemlji, Saturnu i Jupiteru kao planetima poznatim po atmosferskoj električnoj aktivnosti. Iako još nije dokumentirano, drugi svjetovi u našem Sunčevom sustavu također mogu imati ovu značajku, uključujući planete Veneru i Uran te Saturnov mjesec Titan, prema znanstvenicima.