Šteta da tradicijske kuće Vedrana Mršića iz Medviđe, Slavka Ivkovića iz Dobropoljaca, Luke Mitrovića iz Zelengrada, Svetozara Birkića iz Medviđe i drugih posjednika diljem Bukovice i Ravnih kotara ne dožive svoju renesansu i ne iskoriste svoje turističke potencijale kao gospodarski – ugostiteljsko/turistički objekti ili turističke atrakcije. Mogu li i na koji način koristiti sredstva Sapard programa?
Veljača, taj najkraći mjesec u godini, mjesec zaljubljenih, mjesec mačaka, karnevala i ludovanja, ove nas godine ne prestaje iznenađivati. Jugo, bura, plus 15° C pa ništica na termometru, skidaj se, oblači, puštaj stada na ispašu, ne puštaj; dirigira prevrtača – veljača. No, nisu ni svi stočari u poziciji da biraju hoće li stado pustiti na ispašu ili ne, a to ovisi koliko su bili vrijedni prošle godine i pripremili ili osigurali dostatne količine voluminozne krme (sijena, djeteline, slame) te, naravno, koncentrirane krme (žitarica).
Sačuvani pašnjaci
– Ma ne brinemo mi o ovcama, navikle su one na više lošeg nego dobrog, kaže Svetozar Birkić, uzorni stočar iz Medviđe pa dodaje: – Janjci su još nejaki, a i nama pastirima se nije lako nositi s ćudima veljače i pritom napasti blago i sačuvati ga, jer kad puše i vuk se neopaženo privuče.
– U ovo vrijeme, nastavlja Svetozar, za ispašu nije lako, ima je samo ponegdje tisućama metara od kuća u teško pristupačnim vrtačama i livadicama, što opet olakšava posao vuku. Ali, iskusni stočari poduzimaju još jednu mjeru koja se pokazala vrlo efikasnom – u blizini kuća sačuvaju nekoliko pašnjaka koje koriste u ovakvim prilikama. Upravo tako radi Svetozar. Iako mu je sjenik još više od polovice pun, on kaže: “Naša je ovca sretnija i zadovoljnija kada je vani i po najljućem vremenu nego za punim jaslama zatvorena.”
Obnova kamene kuće
I dok su ovce u blizini okućnice nije neophodno boraviti među njima te se može posvetiti i drugim zanimanjima, a Svetozara trenutačno zaokuplja ideja o obnovi stare tradicijske kamene kuće pa je već poduzeo i prve zahvate oko čišćenja, planiranja i oblikovanja buduće ponude.
Kamena kuća Birkićevih pripada tradicijskoj arhitekturi Zadarske županije, koja u osnovici sadrži sve odlike dalmatinske ruralne arhitekture, s istaknutim mikroregionalnim obilježjem Bukovice – pokrov kuće od vrlo debelih kamenih ploča, uklopljena u tradicijski kulturni krajobraz u srcu Bukovice, na 400 m n/v ispod samog Procipa, brda koje je samo 4 m niže od najvišeg vrha Kunovca – Jurišinke.
Starina ne samo de je dobro uklopljena u krajobraz, nego je i njegov sastavni dio. Naime, temelji građevine su zapravo žive stijene koje daju osobitu draž i izvornost, ali jednako tako djeluju pored drugih čimbenika na klizanje kamenja korištenog u gradnji. Godinama Birkićevi pomno prate stanje, a povremeno su i koristili objekt za smještaj janjadi i krme. Kako se stanje svakim danom sve više pogoršava, odlučili su se za radikalni potez i spašavanje, a to po Svetozaru znači povezati zidove betonskom pločom te urediti tavanski prostor i opremiti ga u tradicionalnom duhu kao sastavnica turističke ponude na selu u okviru jasno profiliranog seljačkog gospodarstva – stočarstvo.
Struka i nesređeno vlasništvo
Nema sumnje, hvalevrijedna je odluka gospodarstvenika da spase i održe baštinu, a u konačnici je prezentiraju u okviru seljačkog turizma. No, gospodarstvenik je i investitor koji mora iz ekonomskih razloga inzistirati na primjeni načela o tradicijskoj atraktivnosti turističkog seljačkog gospodarstva, mora imati minimum znanja o ovoj tematici i mora koristiti usluge arhitekta, specijalista za ruralnu arhitekturu.
Na pitanje je li razmišljao o uključivanju arhitekta, Svetozar iskreno niječe i pojašnjava da za arhitekta treba imati financijska sredstva.
Jednako tako odgovara i na sljedeće pitanje o vlasničkom ili drugom stvarno – pravnom statusu prema baštini, što zapravo ne iznenađuje jer je višestoljetna tradicija bukovičkih sela nesređeno vlasništvo.
Teško je to komentirati, a još teže pružiti savjet jer vlasnici, u većini slučajeva ipak samo posjednici etnoobjekata, diljem Bukovice i Ravnih kotara moraju sami donijeti odluku koja mora biti utemeljena na jasno postavljenom i definiranom cilju obnove i vrednovanja baštine i njenog uključivanja u turističku ponudu. Možda im u odluci pomognu aktualni natječaji Ministarstva turizma i Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, koje je nadležno za provedbu SAPARD programa. U četvrtom po redu natječaju iz SAPARD programa za Mjeru 1 (ulaganja u poljoprivredna gospodarstva) i Mjeru 2 (Unaprijeđenje prerade i trženja poljoprivrednih i ribljih proizvoda) na raspolaganju će biti 131,7 milijuna kn, a sredstva dolaze iz proračuna EU 75% i 25% iz RH, njima se sufinancira do 50% priznatih, prihvatljivih izdataka. Dakle, sredstava i načina ima i bila bi šteta da sredstva ostanu neiskorištena, a još veća da se ne iskoriste u obnovu kulturne baštine: tradicijskih kuća i/ili pripadajućih gospodarskih objekata i okućnica, podruma, mlinova, radionica tradicijskih obrta, uređenja privatnih etnozbirki i sl. Bilo bi šteta da tradicijske kuće Vedrana Mršića iz Medviđe, Slavka Ivkovića iz Dobropoljaca, Luke Mitrovića iz Zelengrada, Svetozara Birkića iz Medviđe i tako dalje, diljem Bukovice i Ravnih kotara ne dožive svoju renesansu i ne iskoriste svoje turističke potencijale kao gospodarski – ugostiteljsko/turistički objekti ili turističke atrakcije.
MINISTARSTVO SUFINANCIRA DO 150.000 KUNA
Temeljem Programa Vlade Republike Hrvatske i razvojne strategije turizma RH otvoren je Javni poziv Ministarstva turizma koji provodi Program poticanja zaštite, obnove i uključivanja u turizam baštine u turistički nerazvijenim područjima pod nazivom “Baština u turizmu” za dodjelu bespovratnih sredstava državne potpore. Kandidirati se mogu pravne i fizičke osobe (zadruge, udruge, OPG…), a zahtjevu se prilažu: dokazi o pravnom statusu kandidata; dokazi o vlasničkom statusu prema kulturnoj ili prirodnoj baštini za koji se traži državna potpora; potvrda nadležne Porezne uprave o nepostojanju duga prema državi.
Zahtjevu se, također, prilaže projektna dokumentacija u kojoj je jasno objašnjeno što se hoće i na koji način postići: naziv projekta; ciljevi; program ulaganja; trajanje i faze realizacije; idejni projekt ili druga tehnička dokumentacija s potrebnim odobrenjima sukladno predloženom projektu; troškovnik; fotodokumentacija postojećeg stanja (objekta, okoliša i sl.)
Odabrane projekte Ministarstvo sufinancira do 50% ukupnih troškova provedbe pojedinačnog programa ili projekta, a najviše do 150.000,00 kn po pojedinom korisniku.
najnovije
najčitanije
Zadar
“Paško podmorje”
DV Latica na poklon dobio fotografije podmorskih motiva Đanija Iglića
Crna Kronika
MARKO VUKOVIĆ
Suvlasnik HS produkta Amerikancu pokazivao prototip pištolja pa ranio i sebe i gosta
Scena
suigrači
Modrić čestitao Kovačiću: ‘Brate, volim te!’
Gastro
Uživanje u okusu
Hrskav i osvježavajuć: Mladi kupus u četiri varijante
Hrvatska
SLAGANJE VEĆINE
Počela nova runda pregovora Domovinskog pokreta i HDZ-a: “Zanimaju nas četiri ministarstva”
Scena
TIK TOK
VIDEO Britanka bila na zabavi u Zadru pa ostala u čudu: ‘Tko je ovaj tip? Ljudi su ludi za njim’
Zadar
POZITIVNA PRIČA
‘DOBRI DUH ŠKOLE’ Zadranin David Babac bio na Wings for Life utrci, podržali ga nastavnici i prijatelji
Nogomet
LIVI KOD KNJAZA
Livaković o nogometnim počecima u Zadru: ‘Budući da je mama kasnila po mene na treninge…’
Scena
JEDINA HRVATSKA EUROVIZIJSKA POBJEDNICA
Zadranka Emilija Kokić prisjetila se čuvenog dočeka: ‘Od Zemunika do trga bilo je auto na autu…’
Županija
Zavjetna svetkovina