Ravnokotarske jabuke najkvalitetnije u državi

U ponedjeljak je bio blagdan Sveta Kata, mjesec dana do Božića. U narodu je poznata izreka: „Sveta Kata snijeg na vrata“, ali ovaj puta je bilo posve drukčije. Neprimjerno visoke temperature za godišnje doba, popraćene burom omogućile su rad na otvorenom. Toliko toga se je nakupilo da treba uraditi, a što zbog učestalih kiša koje su padale gotovo neprestano mjesec dana.

Javoru propalo  više od tone

 Berba maslina započela je početkom listopada i najveći pesimisti nisu računali da će potrajati do ovih dana. 

-Ove godine ubrao sam više od osam tona maslina. Na stablima mi je ostalo više od tone i po što zbog kiše nisam uspio pobrati. Od toga jugo i kiša mi je otrunila oko tone plodova sa stabla što je čisti gubitak. Najviše je stradala levantinka jer kod nje je plod slabo srasao s grančicama i lagano se bere, ali lagano i pada. Evo danas završavam berbu, a mislio sam da ću to obaviti u prvoj polovici studenog, govori Neven Javor kojeg je naša ekipa zatekla s beračima gdje ubiru posljednje ovogodišnje plodove.

     Nije samo Neven koji ovih dana berbu maslina privodi kraju i Kum Ante je u nedjelju završio berbu, a nemali broj maslinara to užurbano radi. 

Prijatelj Jure iz Tinja tek je s berbom maslina počeo ovih dana. 

Zbog učestalih kiša tlo u masliniku je bilo toliko raskvašeno da se nije moglo po njemu hodati, a pogotovo raditi.

– Do ove jeseni tlo u masliniku sam kultivirao, a sve više razmišljam da ga zatravnim, jer ukoliko u budućnosti će biti kišovitih jeseni lakše ću obaviti berbu, pojašnjava Jure.

Berba zimskih sorata jabuka

Natprosječno toplo vrijeme produžilo je vegetaciju voćkama tako da na najvećem broju koštićavih voćnih vrsta još je lišće. 

-Obično lišće s breskve i trešnje opada oko Svete Kate i tada treba obaviti zaštitu protiv bakterijskih bolesti, saznajemo od Ante iz Paljuva kod kojeg je naša ekipa svratila na marendu, jer je u Paljuvu fešta za blagdan Sveta Kata.

            Nakon nekoliko dana bez kiše  u Ravnim kotarima posao nakon kratkog zatišja ponovo se zahuktava. U tijeku je berba zimskih sorata jabuka. Uz brojne probleme i loše urode voća, grožđa i povrća jabuka je rodila gotovo kao nikada. Uz pravilnu zaštitu od bolesti i štetnika, obilja vlage jabuke su nagradile ne samo količinom nego i kvalitetom. 

    Plantažni uzgoj jabuka nema dugu tradiciju u Ravnim kotarima. Sjećam se kao danas da je prvi plantažni nasad površine 10 hektara posađen u proljeće 1981. godine na Baštici na površinama PK Zadra. U novije vrijeme suvremeni nasadi guste sadnje podignuti su početkom ovog stoljeća.

Kvalitenije nego na kontinentu    

 Prostor Ravnih kotara kako klimatski tako i pedološki prvenstveno odgovara kasnim – zimskim sortama jabuka koje zbog duge i blage jeseni daju plodove kudikamo bolje kvalitete nego u kontinentu. Prvenstveno to su u svijetu vodeće sorte Grenny Smit, jabuka izraziti zelene boje i Cripps Pink crvena jabuka danas najtraženija u svijetu vrhunskih poznavatelja ove kraljice voća.

     Zadarski proizvođači jabuka spadaju u sam vrh ne samo po sortimentu, već i po koncepciji nasada i agrotehnici. Nasadi guste sadnje gdje je razmak između stabala u redu manji od jedan metar. Uzgojni oblik vitko vreteno koji daje više od 70 posto plodova prve klase, navodnjavanje kapanjem i fertirigacija samo su dio što zahtjeva dobro poznavanje voćarske struke i ljubav prema kraljici voća – jabuci.

    Naravno nije sve med i mlijeko. Uvoz jabuka iz prošlogodišnje berbe iz zemalja EU remeti i ovako krhko i nestabilno tržište. Pomanjkanje adekvatnih skladišnih prostora gdje se jabuka može čuvati do slijedeće berbe, kao i neorganiziranost i zajednički nastup na tržištu ono je što čini daljnju proizvodnju jabuka upitnom. 

     Za sve te probleme ne znaju niti trebaju znati Zadrani koji uživaju u kvalitetnoj domaćoj jabuci što je nude proizvođači na Seljačkoj tržnici svake subote po cijeni od 4 do 5 kuna za kilogram. Više nego povoljno i prihvatljivo za svaki džep.

Gnojidba vinograda

Nekoliko suhih dana iskoristiti će vinogradari. Vrijeme je za osnovnu gnojidbu vinograda. Za gnojidbu se rabe kombinacije gnojiva sa što manjim sadržajem dušika. Gnojivo je potrebno razbacati kroz redove tamo gdje se pretpostavlja da se nalazi mlado korijenje. 

Osim mineralnih gnojiva dobro bi bilo obaviti gnojidbu organskim gnojivima, dali stajskim gnojem ili peletiranim gnojivom. Nakon gnojidbe razbacana gnojiva treba uraditi ili zakopati u tlo.

Pažljivo sa zaštitom na bazi bakra

Brojni poljoprivrednici u godini na odlasku za zaštitu vinograda i maslina odlučili su se za sredstva na bazi bakra. Glavni motiv im je bio da su prema njihovom mišljenju takva sredstva manje otrovna nego razni "praškovi" kako zovu organske fungicide.  Osim toga  njihovi očevi i djedovi koristili takva sredstva pa tradiciju treba nastaviti, ali tada nije bila poznata činjenica o akumuliranju bakra u tlu, upijanju od strane korijenja i konačno njegovom završetku kao teškog metala u vinu i ulju.

        Bakar spada u teške elemente i njegova primjena u poljoprivredi je ograničena. Fungicidi i baktericidi koji sadržavaju bakar mogu se rabiti u količini 6 kilograma bakra po hektaru. Za višegodišnje kulture države članice  mogu, uz odstupanje od navedenog, propisati da se može prekoračiti granica bakra do 6 kilograma po hektaru u određenoj godini pod uvjetom da prosječna količina koja se stvarno koristi tijekom petogodišnjeg razdoblja, uključujući spomenutu godinu i četiri prethodne godine, ne prelazi 6 kg.   Prevedeno na količinu bakra u bakrenim fungicidima to su dva, eventualno tri prskanja.