Žalostan je podatak da Hrvatska kojoj su stajali na raspolaganju predpristupni fondovi namijenjeni upravo poljoprivredi i ruralnom razvoju, da su oni iskorišteni samo sedam do osam posto, dok su mnoge druge zemlje, među njima i Slovenija to iskoristile u ogromnom postotku – Ingrid Antičević Marinović
Jučer je u posjetu Zadru i Sukošanu boravila saborska zastupnica SDP-a Dragica Zgrebec te je u povodu toga u stranačkim prostorijama održana konferencija za novinare na temu “SDP-ova europska poljoprivredna politika”. Na konferenciji su također sudjelovali i saborska zastupnica Ingrid Antičević Marinović te mr. sc. Marijan Tomac kao predsjednik Savjeta za poljoprivredu i ruralni razvoj u SDP-u.
Godinama se govori o nekonkurentnosti naše poljoprivrede, a evo i na pragu ulaska u EU ti problemi nisu riješeni, kazala je Ingrid Antičević Marinović te istaknula:
Bogomdani uvjeti
– Žalostan je podatak da Hrvatska kojoj su stajali na raspolaganju predpristupni fondovi namijenjeni upravo poljoprivredi i ruralnom razvoju, da su oni iskorišteni samo sedam do osam posto, dok su mnoge druge zemlje, među njima i Slovenija to iskoristile u ogromnom postotku. Upravo ta nekonkurentnost i strukturni problemi ograničavaju razvoj poljoprivrede koja je jednostavno takva, a zbog toga smo i danas ovdje da kažemo da hrvatska poljoprivredna politika mora pojačati mjere kojima se stvara i unapređuje okruženje u kojemu poljoprivrednici moraju iskoristiti potencijal i povećati svoju proizvodnju, kazala je Antičević Marinović te upozorila da je osobito područje Ravnih kotara ne samo bogato iznimno plodnom zemljom nego je i odlično očuvano, ne samo u državnim razmjerima, nego i u Europi.
Saborska zastupnica Atičević Marinović je također istaknula kako Hrvatska ima unutar sebe tri regije panonsku, gorsku i mediteransku što je iznimna rijetkost i izvan europskih razmjera.
– Upravo ta različitost, te specifičnosti proizvoda i kultura gdje imamo bogomdane uvjete za njihov razvoj, naša su šansa jer upravo na tome inzistira Europska unija: na održivom razvoju različitih krajolika Europa, ustvrdila je Ingrid Antičević Marinović.
Saborska zastupnica Dragica Zgrebec podsjetila je okupljene na tijek pregovora o zatvaranju poglavlja o poljoprivredi te kazala kako su najteži pregovori većine zemalja koje su pristupile EU bila ona o poljoprivredi i ribarstvu.
– U posljednjih deset godina različitim oblicima potpora na poljoprivredu je samo iz državnog proračuna, bez izdvajanja iz lokalnih proračuna, uloženo oko trideset milijarda kuna. To je trebao biti poticaj da dobijemo novu strukturu u poljoprivrednoj proizvodnji i da povećamo konkurentnost. No, što se dogodilo? Mi 2010. imamo manju proizvodnju nego što smo imali početkom devedesetih godina i obrađujemo gotovo milijun hektara manje, kazala je Zgrebec te nastavila:
– EU u ovom trenutku najveći naglasak daje na ruralni razvoj, da zadržava stanovništvo u seoskim područjima. Da bismo mi to mogli nadzirati, potrebno je jačati administrativne kapacitete koji se odnose na kontrolu i nadzor nad poljoprivrednom proizvodnjom, kao i na agencije za plaćanje, dakle samo oni koji su u upisniku i koji su prošli kontrolu i nadzor i u tom smislu imaju proizvodnju, mogu ostvariti pravo na poticaje. Tu je, također, i Agencija za ruralni razvoj koju smo osnovali, a koja uopće nije u funkciji, istaknula je Zgrebec koja se založila za uvođenje posebnog sustava poljoprivrednih osobnih podataka, odnosno izrada bilanci pojedinih proizvoda budući da imamo velika odstupanja između proizvodnje i potreba.
Osigurati dovoljno hrane za stanovništvo države
Dragica Zgrebec je nadalje ustvrdila da je osnovni cilj poljoprivredne politike SDP-a osiguranje dovoljno hrane za stanovništvo države, a potom osiguranje sirovina za prerađivačku industriju.
– U ovom trenutku mi imamo velike probleme što naši mali proizvođači pa ni oni srednji i veliki nisu povezani. U situaciji kada imate u poljoprivrednoj proizvodnji i velika trgovačka društva i male proizvođače, a prema tim društvima se vodi politika da oni dobivaju ogromne površine državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup, tada oni imaju dostatnu proizvodnju za svoje kapacitete i za male proizvođače nema mjesta. To znači da treba stimulirati udruživanje u zadrugarstvo i kooperative, što je dobra praksa koju možemo pratiti u austrijskoj i osobito talijanskoj poljoprivredi, ističe Zgrebec.
Tomac se zalaže za obnovi zadrugarstva
Mr. sc. Marijan Tomac podsjetio je okupljene da u Zadarskoj županiji ima oko 69 tisuća obradivog poljoprivrednog zemljišta, a obrađuje se samo 37 posto.
– Osnovna jedinica je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo gdje se odvija većina poljoprivredne proizvodnje i koje je ujedno i socijalno gospodarska jedinica gdje članovi tog gospodarstva stječu dohodak i ostvaruju svoje zajedničke interese, kazao je Tomac te pojasnio da su omjeri za isplativost takvog gospodarstva 7-10 ha za vinograde, 4-6 ha za stolno grožđe, 5-10 ha za povrće i do 3 ha za plastenike. Tomac se, također, založio za obnovu zadrugarstva kojim će mali proizvođači ujedno lakše nastupiti prema otkupljivačima iz velikih robnih centara koji im danas diktiraju cijene na tržištu.
najnovije
najčitanije
Zadar & Županija
JEDNOSTAVAN I JEZGROVIT
Zadarska nadbiskupija ima novi logo, objasnili o čemu se radi
Hrvatska
SVJETSKI DAN PLESA
Tko voli ples večeras je u Gospiću došao na svoje
Hrvatska
REZULTATI
Croatia Airlines u 2023. s 19 posto više putnika i neto dobiti od 2,3 mil eura
Košarka
Bizarna situacija
Trener Minnesote mora na operaciju nakon što se na utakmici sudario s vlastitim igračem
Hrvatska
GOSPIĆ
Započela sanacija ceste ispod koje su pronađeni posmrtni ostatci 253 žrtve
Zadar
NAŠ ZADAR
Popularna zadarska stranica oduševila snimkom s vjenčanja: ‘Ne bude li mi ovakav pir, neću se udavat’
Zadar
Fra Andrija Bilokapić
Dobitnik županijske Nagrade za životno djelo: ‘Abortus, transrodnost, eutanazija, sve su to bolesti našega društva’
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Zadar
NESREĆA
[FOTO] Nesreća kod City Gallerie, auto se zabio u stup
Moda
analiza subotnjeg đira