Proslavit će se 10. obljetnicu uvrštenja arbanaškog trogovora u popisnik kulturnog dobra RH

Pripada staroj Varoškoj zadarskoj obitelji koja je imala prezime Kukić i to prema izvorima autora mr.sc. Ferndinanda Perinovića – darivanje vinograda prije punih 615 godina (1405). Riječ je o Dariju Tikulinu Stipčeviću, glagoljskom krasopiscu. S Darijom koji potječe iz Starog Varoša, u kojem su bile jake pokorničke bratovštine glagoljaša, djelujući duhovno i kreativno, pomažući bolesnima, siromašnima i nemoćnima zborimo o akcijama koje je Društvo zadarskih Arbanasa organiziralo u poslijednje vrijeme i onome što slijedi.
-Društvo zadarskih Arbanasa nakon što je 2018. proslavilo 25 godina postojanja, krenulo je u nove pothvate očuvanja i razvijanja hrvatske baštine zadarskih Arbanasa. Prošle godine održane su brojne priredbe. Tradicionalni dani Gospe Loretske traju četiri dana. Društvo se programom proširilo već u obljetničkoj godini tako da se osim dosadašnjih svibanjskih Dana održavaju i prosinački Dani Gospe, kaže Tikulin te pojašnjava:
-Naime, župa je posvećena Gospi Loretskoj koja se slavi 10. prosinca, a to je datum dolaska nazaretske sv. Kuće u Loreto. A budući kako pobožna predaja kazuje da se Sveta Kuća u kojoj se dogodilo čudo gdje je Riječ tijelom postala, prije Loreta bila u Trsatu, gdje je pristigla iz Nazareta 10. svibnja 1291. godine. Iduće godine 2021. navršit će se 730 godina štovanja Gospe od prenošenja Svete Kuće Nazaretske u Trsat.

Apolon u Varoškom polju
Slijedom toga i unatoč tome što je Župa posvećena prenošenju Svete Kuće u Loreto, Arbanasi proslavljaju i prave sajam 10. svibnja pod imenom Čudo Arbanaško – Gospa naša, (Zonja Jon). U skladu s tom predajom Društvo održava Dane Gospe Loretske u svibnju s bogatijim programom od onoga u mjesecu prosincu.
Od prošle godine na plakatu je naznačen još i datum 25. ožujka, blagdan Navještenja iz vremena kada je Sveta Kuća bila u Nazaretu. To je naime, godina začeća Isusova.
Prošle godine 6. svibnja priredbe Dana Gospe Loretske počele su otvaranjem izložbe slika naziva »Zadarske crkve«, autora profesora Mate Ljubičića, akademskog slikara.
Dan kasnije 7. svibnja je prikazan snimateljski zapis »Šetnja Vatikanom«, autora Miljenka Dujele Stanarca. Potom je istog dana održano kazivanje Daria Tikulina Stipčevića pod naslovom: »Petrus de Albis« – od Paprata do Funtane, prigodom 450 obljetnice tiskanja romana »Planine«, Petra Zoranića Ninjanina (podrijetlom iz Krbave od plemena Tetačić.)
Mladića Paprata zaljubljenog u vilu Stanu ljubomorni Apolon pretvorio u studenac Paprat u Varoškom polju, ispričao je Dario Tikulin Stipčević te podsjetio i na druge aktivnosti njihove Udruge.
-Treći dan 8. svibnja predstavljena su nova izdanja Društva zadarskih Arbanasa. Knjigu »Libri«, autora Daria Tikulina predstavio je književnik Tomislav Marijan Bilosnić. Arbanaški »Librić«, glasnik Društva zadarskih Arbanasa, predstavio je Dorian Perović, dopredsjednik Društva. Dario Tikulin Stipčević, dopredsjednik Društva predstavio je baštinsko-povijesne teme »Arbanaških kalendora Enia Grdovića«. Sekcija za arbanaško gregorijansko-glagoljansko pivanje »Don Mihovil Ćurković« koju vodi Leo Perović priredila je pjevački nastup okteta »Pieta«.

Arbanaški kalendori
Nažalost, 9. svibnja, zbog bolesti predavača Ivana Paštara, prof. i dipl. oecc. nije održano predavanje pod naslovom »Poljoprivredna stanica u Arbanasima«. Ali je zato u drugom djelu održano kazivanje prof. Sergia Lovrića, dipl. ing. el., svidoka vremena o »Bižanju na vesla Zadranov iz jugoslavenskoga ‘raja’«. Nakon održanih priredaba priređena je brašćina za sve nazočne.
10. svibnja po statutu društvari idu na svečano misno slavlje i procesiju, te slave blagdan Gospe Loretske u krugu obitelji s gostima i hodočasnicima.
U prosinačkim Danima s malim zakašnjenjem nakon 10. prosinca održana je priredba predstavljanja radova sekcije pod nazivom »Arbanaški kalendori Enia Grdovića«.
Prikazan je jednolistni kalendar za 2020. s arbanaškim povjesno-baštinskim temama, autora Daria Tikulina Stipčevića, te dvanaestolistni kalendar s arbanaškim motivima, autora Andreja Perovića, poznatoga zadarskog fotografa. U oba kalendara naznačena je važna obljetnica 16. stoljeća »yerolimitansztva«. Kalendari su darovani nazočnim društvarima i posjetiteljima priredbe.

Gostovanja na malom ekranu
Sekcija za nošnju »Vorošonc i voroškinja« Društva zadarskih Arbanasa koju vodi Miranda Stipčević Dukić posudila je primjerke svečane varoške nošnje iz Arbanasa KUD-u »Sveti Donat«. U tijeku prošle godine organiziran je nastup u arbanaškim nošnjama kod crkve Svetog Donata. Uz voditeljstvo Vesne Benić cijeli nastup je popratila i snimila TV Diadora.
Na tom nastupu i u sljedećim nastupima nošnjari su nosili preslik arbanaškog glagoljskog grba iz Perovićevih dvora koji je iz vremena te nošnje (1776.). Potom je ljeti slijedio nastup na Narodnom trgu, a na jesen na Trgu Pet bunara i potom su bili gosti HTV emisije »Dobro jutro Hrvatska«.
Naš društvar, Leo Perović, član KUD-a »Sveti Donat« je prošle jeseni za TV Diadoru u emisiji »Baština«, autorice Vesne Benić prikazao glagoljansko pivanje »Gospina plača«, kako je pivala u Crkvi Gospe Loretske njegova pokojna majka, Ana Perović. Naime, Leo Perović je voditelj sekcije za arbanaško gregorijansko-glagoljansko pivanje »Don Mihovil Ćurković«. Najpoznatija marijanska popijevka don Mihovila Ćurkovića je »Čuj nas Majko«. Tom zasluženom Arbanasu glagoljašu su Dikljanci postavili spomen–ploču.
U studenom prošle godine je Gradišćancima u Mađarskoj i Austriji u okviru 11. Hrvatskih kulturnih susreta bila među ostalim predstavljena knjiga »Libri«, autora Daria Tikulina koja jednim djelom zahvaća i arbanašku glagoljsku bašćinu. Sa zadarskog područja gosti Susreta su bili književnik Tomislav Marijan Bilosnić po majci Paleka, pisac Benkovačkog ričnika, Alojz Pavlović i pisnik Ante Tičić iz Povljane. Oni su revni podupiratelji i suradnici Društva zadarskih Arbanasa.
Ove godine 2020. proslavit ćemo 10. obljetnicu uvrštenja iz arbanaškog trogovora, govor »folum« u popisnik zaštićenog nematerijalnoga kulturnoga dobra RH koje uvrštenje je postignuto trudom zaslužnoga Arbanasa pokojnog Enia Grdovića utemeljitelja Društva zadarskih Arbanasa, zaključio je svoje izlaganje Dario Tikulin Stipčević.