Privatni sektor pod snažnim pritiskom zbog manjka radnika i državnih povišica

U ovoj bi godini prosječna bruto plaća trebala porasti 10 posto, što bi u neto iznosu bilo povećanje od 8 posto, a dodaju li se tome i neoporeziva primanja, kao i primici u naravi u Hrvatskoj udruzi poslodavaca procjenjuju da bi ukupna primanja zaposlenih trebala porasti 15 posto, nakon što su tijekom prošle godine primanja skočila za gotovo petinu (20 posto).

U HUP-u pritom podsjećaju da su dvije godine zaredom realne plaće u Hrvatskoj rasle oko 6 posto, čime Hrvatska prednjači u regiji srednje i istočne Europe, kao i na razini Europske unije.

Pitanje inflacije

Kao glavne razloge za rast plaća u ovoj godini u HUP-u navode »dosad neviđeni rast mase plaća u državnom proračunu od čak 32 posto u izbornoj godini te gotovo rekordno povećanje minimalne plaće (više od 20 posto u odnosu na prosjek EU-a od 7,2 posto) koje je znatno iznad očekivane stope rasta kolektivno ugovorenih plaća i u europodručju u 2024. od oko 4,5 posto«.

Na rast plaća u ovoj godini svakako će utjecati i napetosti na tržištu rada, odnosno nedostatak radne snage, a prema anketi, 40 posto menadžera u industriji, 30 posto u uslugama te 60 posto njih u graditeljstvu navodi manjak radne snage kao jedno od glavnih ograničenja u poslovanju.

I snažan rast neto plaće u prošloj godini od 13,9 posto, koja je u prosjeku iznosila 1.191 euro, posljedica je sve jačeg manjka radne snage, navode u HUP-u, posebno u deficitarnim uslužnim sektorima, zatim pada opće inflacije te nekoliko uzastopnih »izrazito velikodušnih poboljšanja kolektivnih ugovora u javnom sektoru«.

U HUP-u nadalje ističu da bez reformi državne administracije, snažniji rast plaća u javnom sektoru u odnosu na privatni sektor zasigurno neće imati pozitivan efekt na smirivanje inflacije.

Iako su i članice HUP-a lani u prosjeku podigle primanja zaposlenih za 15-20 posto, također znatno iznad inflacije, u HUP-u komentiraju da je velika razlika kad to radi privatni sektor na temelju produktivnosti i rezultata i kad to isto »bez posebnih kriterija radi velika država (oko 50 posto BDP-a) i šalje signale u pogledu kretanja troška rada u ostatku ekonomije«.

Zbog rasta plaća i cijena usluga, koje su i dalje 30 posto niže od prosjeka EU-a, u HUP-u upozoravaju na rizik spirale inflacije – rasta plaća i cijena u maloprodaji, te podsjećaju da je inflacija u Hrvatskoj i dalje iznad prosjeka europodručja u srednjem roku.

Ističu da je nominalni rast (bez uračunate inflacije) plaća u Hrvatskoj u 2023. godini gotovo tri puta viši u odnosu na prosjek europodručja od 5 posto, a i realni rast plaća od 6,2 posto značajno nadmašuje realnu stagnaciju plaća u europodručju u prošloj godini.

U HUP-u stoga predlažu da u srednjem roku bruto plaće ne bi smjele rasti nominalno više od 5 posto, pojednostavljeno rečeno iznad zbroja ciljane inflacije (oko 2 posto) te rasta produktivnosti (2-3 posto) ako želimo ostati u okvirima koji ne doprinose jačanju inflacije te narušavanju konkurentnosti ekonomije.

Rast produktivnosti

Druga strana medalje je da je hrvatska ekonomija u godinu dana ostvarila gotovo dvostruko snažniji rast jediničnog troška rada (omjer troškova i produktivnosti rada) od 11,6 posto u odnosu na prosjek EU-a od 6,6 posto te malo ispod prosjeka srednje i istočne Europe, koji je iznosio 12,2 posto, upozoravaju u HUP-u, a kada jedinični trošak rada raste brže u odnosu na vanjskotrgovinske partnere, to pogoni inflaciju, a istodobno se gubi cjenovna konkurentnost u međunarodnoj razmjeni.

A upravo je rast produktivnosti, kažu u HUP-u, glavni preduvjet za održivi rast plaća i njihovo približavanje prosjeku Europske unije.

Za uspinjanje u bruto dodanoj vrijednosti te produktivnosti nužan je koordinirani splet strukturnih politika kroz smanjenje poreznog klina visokokvalificiranih zaposlenih, aktivne politike tržišta rada, ubrzanje pravosudnih mehanizama, jačanje platformi prikupljanja rizičnog kapitala i stalnu reformu obrazovanja prema potrebama tržišta rada, napominju u HUP-u i dodaju da prostora za rast produktivnosti ima i to naročito u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji te komunalnim poduzećima gdje, kažu poslodavci, najviše zaostajemo u odnosu na referentne vrijednosti.

Relativno visok rast plaća zadaje glavobolje i Europskoj središnjoj banci koja ga smatra limitirajućim faktorom u pogledu spuštanja inflacije na ciljanu razinu od oko 2 posto te sve glasnijih poziva na smanjenje referentnih kamatnih stopa u svjetlu nadolazeće recesije u europodručju.

Misteriozni pad u prosincu

Prosječna nominalna bruto plaća za prosinac (isplaćena u siječnju) rasla je 15,9 posto na godišnjoj razini, a iznosila je 1.620 eura. Pritom je tijekom četvrtog kvartala realni rast primanja značajno ubrzan na 10,3 posto s 8,2 posto koliki mu je tempo bio u trećem kvartalu te 5 posto u drugom kvartalu.

Zabilježeni pad prosinačke bruto plaće od 3,5 posto u odnosu na studeni uvelike je posljedica anomalije s obzirom na to da se »u prosincu isplaćuju bonusi i nagrade«, tvrde u HUP-u, a taj je podatak, podsjetimo, iznenadio i ministra financija Marka Primorca jer su zbog poreznog rasterećenja plaće u prosincu trebala porasti svima, zbog čega je najavio analizu prosinačkih plaća i očitovanje HUP-a.