Foto: Mislav Klanac
U ovoj bi godini prosječna bruto plaća trebala porasti 10 posto, što bi u neto iznosu bilo povećanje od 8 posto, a dodaju li se tome i neoporeziva primanja, kao i primici u naravi u Hrvatskoj udruzi poslodavaca procjenjuju da bi ukupna primanja zaposlenih trebala porasti 15 posto, nakon što su tijekom prošle godine primanja skočila za gotovo petinu (20 posto).
U HUP-u pritom podsjećaju da su dvije godine zaredom realne plaće u Hrvatskoj rasle oko 6 posto, čime Hrvatska prednjači u regiji srednje i istočne Europe, kao i na razini Europske unije.
Pitanje inflacije
Kao glavne razloge za rast plaća u ovoj godini u HUP-u navode »dosad neviđeni rast mase plaća u državnom proračunu od čak 32 posto u izbornoj godini te gotovo rekordno povećanje minimalne plaće (više od 20 posto u odnosu na prosjek EU-a od 7,2 posto) koje je znatno iznad očekivane stope rasta kolektivno ugovorenih plaća i u europodručju u 2024. od oko 4,5 posto«.
Na rast plaća u ovoj godini svakako će utjecati i napetosti na tržištu rada, odnosno nedostatak radne snage, a prema anketi, 40 posto menadžera u industriji, 30 posto u uslugama te 60 posto njih u graditeljstvu navodi manjak radne snage kao jedno od glavnih ograničenja u poslovanju.
I snažan rast neto plaće u prošloj godini od 13,9 posto, koja je u prosjeku iznosila 1.191 euro, posljedica je sve jačeg manjka radne snage, navode u HUP-u, posebno u deficitarnim uslužnim sektorima, zatim pada opće inflacije te nekoliko uzastopnih »izrazito velikodušnih poboljšanja kolektivnih ugovora u javnom sektoru«.
U HUP-u nadalje ističu da bez reformi državne administracije, snažniji rast plaća u javnom sektoru u odnosu na privatni sektor zasigurno neće imati pozitivan efekt na smirivanje inflacije.
Iako su i članice HUP-a lani u prosjeku podigle primanja zaposlenih za 15-20 posto, također znatno iznad inflacije, u HUP-u komentiraju da je velika razlika kad to radi privatni sektor na temelju produktivnosti i rezultata i kad to isto »bez posebnih kriterija radi velika država (oko 50 posto BDP-a) i šalje signale u pogledu kretanja troška rada u ostatku ekonomije«.
Zbog rasta plaća i cijena usluga, koje su i dalje 30 posto niže od prosjeka EU-a, u HUP-u upozoravaju na rizik spirale inflacije – rasta plaća i cijena u maloprodaji, te podsjećaju da je inflacija u Hrvatskoj i dalje iznad prosjeka europodručja u srednjem roku.
Ističu da je nominalni rast (bez uračunate inflacije) plaća u Hrvatskoj u 2023. godini gotovo tri puta viši u odnosu na prosjek europodručja od 5 posto, a i realni rast plaća od 6,2 posto značajno nadmašuje realnu stagnaciju plaća u europodručju u prošloj godini.
U HUP-u stoga predlažu da u srednjem roku bruto plaće ne bi smjele rasti nominalno više od 5 posto, pojednostavljeno rečeno iznad zbroja ciljane inflacije (oko 2 posto) te rasta produktivnosti (2-3 posto) ako želimo ostati u okvirima koji ne doprinose jačanju inflacije te narušavanju konkurentnosti ekonomije.
Rast produktivnosti
Druga strana medalje je da je hrvatska ekonomija u godinu dana ostvarila gotovo dvostruko snažniji rast jediničnog troška rada (omjer troškova i produktivnosti rada) od 11,6 posto u odnosu na prosjek EU-a od 6,6 posto te malo ispod prosjeka srednje i istočne Europe, koji je iznosio 12,2 posto, upozoravaju u HUP-u, a kada jedinični trošak rada raste brže u odnosu na vanjskotrgovinske partnere, to pogoni inflaciju, a istodobno se gubi cjenovna konkurentnost u međunarodnoj razmjeni.
A upravo je rast produktivnosti, kažu u HUP-u, glavni preduvjet za održivi rast plaća i njihovo približavanje prosjeku Europske unije.
Za uspinjanje u bruto dodanoj vrijednosti te produktivnosti nužan je koordinirani splet strukturnih politika kroz smanjenje poreznog klina visokokvalificiranih zaposlenih, aktivne politike tržišta rada, ubrzanje pravosudnih mehanizama, jačanje platformi prikupljanja rizičnog kapitala i stalnu reformu obrazovanja prema potrebama tržišta rada, napominju u HUP-u i dodaju da prostora za rast produktivnosti ima i to naročito u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji te komunalnim poduzećima gdje, kažu poslodavci, najviše zaostajemo u odnosu na referentne vrijednosti.
Relativno visok rast plaća zadaje glavobolje i Europskoj središnjoj banci koja ga smatra limitirajućim faktorom u pogledu spuštanja inflacije na ciljanu razinu od oko 2 posto te sve glasnijih poziva na smanjenje referentnih kamatnih stopa u svjetlu nadolazeće recesije u europodručju.
Misteriozni pad u prosincu
Prosječna nominalna bruto plaća za prosinac (isplaćena u siječnju) rasla je 15,9 posto na godišnjoj razini, a iznosila je 1.620 eura. Pritom je tijekom četvrtog kvartala realni rast primanja značajno ubrzan na 10,3 posto s 8,2 posto koliki mu je tempo bio u trećem kvartalu te 5 posto u drugom kvartalu.
Zabilježeni pad prosinačke bruto plaće od 3,5 posto u odnosu na studeni uvelike je posljedica anomalije s obzirom na to da se »u prosincu isplaćuju bonusi i nagrade«, tvrde u HUP-u, a taj je podatak, podsjetimo, iznenadio i ministra financija Marka Primorca jer su zbog poreznog rasterećenja plaće u prosincu trebala porasti svima, zbog čega je najavio analizu prosinačkih plaća i očitovanje HUP-a.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Europska liga
Josip Stanišić asistirao u pobjedi Bayera u Rimu, sve miriše na hrvatsko finale EL
Rukomet
Rukometna Liga prvaka
Veron Načinović ostao bez završnice Lige prvaka, Kiel nadoknadio devet golova minusa
Nogomet
Englesko prvenstvo
Chelsea u zaostaloj utakmici na Stamford Bridgeu svladao Tottenham
Ostali sportovi
ATP Madrid
Danil Medvedev poput Jannika Sinnera predao polufinalni meč u Madridu
Ostali sportovi
EP u gimnastici
Pet hrvatskih gimnastičarki nastupilo u kvalifikacijama EP-a, Tina Zelčić najbolja 12.
Zadar
EMOTIVNA PJESMA
Petar Strmota napisao emotivnu pjesmu u čast Franka Lisice: ‘Plače nebo, muka grlo steže sve jače…’
Crna Kronika
smrtno stradao
TRAGEDIJA: U Rovanjskoj smrtno stradao ronilac
Plodovi zemlje i mora
Najulov 2024.
Josipov impresivni ulov: ‘Kaos je bio toliki da sam mislio da ću je izgubit koliko je podivljala’
Zadar
OBAVIJEST
VAŽNA OBAVIJEST Zbog utrke Wings for Life zatvaraju se ova parkirališna mjesta
Županija
SVEČANA SJEDNICA