Hrvatska razmatra sve scenarije pa i angažiranje Hrvatske vojske u čuvanju svoje granice, no za sada je to na razini planova i rezervnih varijanti, rekao je u srijedu premijer Andrej Plenković nakon sastanka s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom u Zagrebu.
Prvi čovjek NATO-a Jens Stoltenberg stigao je u Zagreb u povodu neformalnog sastanka ministara obrane i vanjskih poslova EU-a vezanog uz aktualne sigurnosne izazove, a posebice o situaciji koja se tiče potencijalne migracijske krize.
“U ovom trenutku razmatramo sve scenarije. Bitno je da budemo pripravni za eventualno intenziviranje”, rekao je Plenković.
Sve će ovisiti o tome hoće li grčka i bugarska granica ostati “nepropusna”, jer ako grčka i bugarska granica bude nepropusne, onda “velikih prijetnji nema”, smatra Plenković .
Policija je ta koja čuva granicu te će vlada biti odgovorna i vidjeti na koji način, bude li potrebno, eventualno pripadnici HV-a mogu pomoći u tom procesu, kazao je premijer.
Za sada je sve to, kao što je jučer (u utorak) kazao ministar obrane, “u fazi planova i rezervnih varijanti”, rekao je premijer.
Plenković je podsjetio da je jučer s predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen i predsjednikom Europskog parlamenta Davidom Sassolijem posjetio istok Grčke i neposredno se uvjerio u to kakva je situacija na terenu.
Plenković: ne instrumentalizirati migrante
Na razini Europske unije, ali i brojnih članica EU-a i NATO-a, postoji jasan i čvrst stav da treba sprečavati nezakonite migracije i ne instrumentalizirati migrante u Turskoj, kazao je Plenković.
“Složili smo se u cijelosti na razini Europske unije, ali i brojnih članica EU-a i NATO-a, da postoji jasan i čvrst stav da treba sprečavati nezakonite migracije i ne instrumentalizirati ljude koji su ionako u teškom položaju kao izbjeglice ili migranti koji se u ovom trenutku nalaze na teritoriju Turske te ih dovoditi u situaciju da misle da su granice otvorene, a nisu, i na taj način izazivati dodatne humanitarne poteškoće i krize”, rekao je Plenković.
Plenković smatra da je bitno vratiti se na izjavu EU-a i Turske iz 2016. te istaknuo da nitko ne želi ponavljanje situacije od prije četiri, pet godina.
“Za Hrvatsku je bitno da se spriječi takva situacija jer smo i mi jedna od zemalja na istočnomediteranskoj i zapadnobalkanskoj ruti te ćemo u suradnji s drugim članicama, EU-om i NATO-om i nastojati da se spriječi novi migracijski val”, istaknuo je premijer.
Stoltenberg: Grčka nosi težak teret
Glavni tajnik NATO-a osvrnuo se na krizu u Siriji i njezin utjecaj na NATO i zemlje EU-a. Situaciju u toj zemlji opisao je kao “uvelike složenu, izazovnu i nestalnu” te osudio “neselektivno bombardiranje” snaga sirijskog predsjednika Bašara al-Asada i Rusije.
“Oni su pogoršali užasne patnje civila te se također povećao broj izbjeglica prema Turskoj u kojoj se sada nalazi gotovo četiri milijuna izbjeglica”, rekao je Stoltenberg, potvrdivši da Grčka također osjeća posljedice takvog razvoja događaja.
“Grčka nosi teški teret na svojim leđima”, rekao je Stoltenberg i dodao da su migracije zajednički problem te traže i zajednička rješenja.
Smatra da je raspoređivanje brodovlja NATO-a u Egejskom moru i dalje vrlo važno, ali da se međunarodna zajednica mora pozabaviti glavnim uzrokom krize.
“Agresivno” djelovanje Rusije
“Mora se pronaći političko rješenje za krizu u Siriji kako bi Asadov režim i Rusija obustavili ofenzivu, kako bi se poštovalo međunarodno pravo i dala potpora naporima UN-a u potrazi za miroljubivim rješenjem”, ocijenio je Stoltenberg.
Upozorio je na sve “agresivnije” djelovanje Rusije, posebice podsjetivši na pripajanje dijelova teritorija Gruzije i Ukrajine.
“Rusija je posegnula za vojnom silom prema svojim susjedima, kako u Gruziji tako i Ukrajini. To je prvi puta od Drugog svjetskog rata da je jedna zemlja otela dijelove teritorija druge zemlje primjenom sile”, rekao je Stoltenberg.
Upitan za komentar tvrdnje da Turska koristi migrante u geopolitičke svrhe, Stoltenberg se ogradio izjavama u kojima je osudio sirijsko-rusku ofenzivu u sirijskoj pokrajini Idlib i pozvao dvije zemlje da je smjesta obustave. Pritom je nanizao optužbe za kršenje međunarodnog prava.
U svom obraćanju novinarima pohvalio je napore koje Hrvatska ulaže u povećanje izdvajanja za obranu na 2 posto BDP-a te se posebice pohvalno očitovao o ulozi pripadnika HV-sa u misijama u Poljskoj, Litvi, Afganistanu, Iraku i Kosovu.
najnovije
najčitanije
Sport
Tešta da ih ništa ne košta
[FOTO] Izniman odaziv Zadrana za humanitarnu pomoć Socijalnoj samoposluzi
Moda
MODNA ANALIZA
Prosinac je donio hladnije dane, ali i mnoštvo modnih inspiracija
Hrvatska
Bogdanka i Ljiljana
Priča koja je pokrenula veliku lavinu empatije i humanosti. Majka i kći uselile u novi dom pod Velebitom
Plodovi zemlje i mora
Plavi svijet
Ovo su najskuplje jadranske ribe: Tko će im to kupiti, nenormalno je skupo?
Hrvatska
32. put
Betlehemsko svjetlo mira stiglo pred Zagrebačku katedralu
Zadar
jaka kiša
Poplavilo novo raskrižje na Bilom brigu!
Crna Kronika
navodni sukob
Hrvoje Bajlo tvrdi da ga je napao pijani gradonačelnik Dukić. Policija opovrgnula tvrdnje
Zadar
opovrgava navode
Dukić o tvrdnjama za napad na Bajla: ‘Navodni novinar već godinama manipulira javnost i službe’
Zadar
CTP APARAT
Pomorska škola zadarskom rodilištu donirala sredstva za kupnju vrijednog uređanja
Zadar
ŠPICA