Pesticidi ubijaju pčele odmah ili one donose otrov u košnicu

Agronomski fakultet iz Zagreba nedavno je objavio priopćenje kako su u posljednjih mjesec dana pčelari iz Istre, Dalmacije i Slavonije prijavili pomore pčela. 
Tragom ove informacije provjerili smo kakva je situacija na području Zadarske županije te imaju li naši pčelari problema s masovnim pomorima pčela. 
Brojni pčelari koje smo kontaktirali potvrdili u nam kako ove godine srećom nemaju većih poteškoća i gubitaka.
Pazi gdje vodi pčele na pašu
– Ove godine nemam problema jer sam se već prije opekao pa sad pazim gdje vodim pčele na pašu. Naime, prije nekoliko godina sam vodio pčele blizu nasada voćaka i tada sam imao velikih gubitaka. Pesticidi kojima se špricaju voćke su jako otvorni za pčele i kad pčele odu na cvjetove voćaka koje su netom pošrpricane ili ugibaju odmah na licu mjesta ili donose otrov u košnicu. Druge pčele primjećuju da se otrovana pčela čudno ponaša i izbacuju je iz košnice, pričao nam Damir Baričević, zadarski pčelar koji se ovim poslom bavi preko 20 godina te ima veliko iskustvo u medarstvu. Dodaje kako cvjetovi voćki pomažu boljem razvoju pčele, ali on osobno radije bira druge lokacije gdje zna da će pčele biti sigurne, nego da riskira pomor.
– Imam 120 zajednica koje tijekom zime držim u Poljicima Brigu, a sad, kad zatopli, vozim ih na Velebit na kadulju. Nakon Velebita odvozim ih u Liku gdje ima mnogo livada koje nisu kontaminirane pesticidima. Nije mi jasno zašto uzgajivači voća toliko puno puta špricaju voće. Naime, jabuka se od cvijeta do berbe šprica čak 18 puta, što je strašno, ističe Baričević dodajući kako je uz pesticide još jedna opasnost za pčele pojava varove – nametnika na pčeli. 
 – Za pčele klima i nije toliko velika opasnost jer one mogu preživjeti i hladnoću, dosta su prilagodljive. Naime, ako je košnica dobro zbrinuta, ako uđu u zimu s dovoljno meda zima im ne može škoditi. Najveći čimbenik je ako pčele nemaju dovoljno hrane te potroše sve zalihe i ostanu gladne. Ukoliko im se ostavi dovoljno meda, onda nema problema, zaključio je Baričević.
Zlatko Elveđi, predsjednik pčelarske udruge Dalmatina potvrdio je kako je u Dalmaciji situacija dobra, a da se pomori pčela najčešće događaju u Slavoniji i to u pograničnim područjima gdje voćari špricaju voćke nedozvoljenim sredstvima.
Kornati i Velebit – sigurni za pčele 
 – Uvijek biramo područja koja nisu kultivirana nekim voćkama. Ja svoje pčele prvo vodim na Kornate, a tijekom ljeta na Velebit. To su prostori koji se ne šrpicaju pesticidima i sigurni su za pčele. Još uvijek ima dovoljno prostora koji nisu zagađeni – šume, livade, otoci i Velebit, a gdje možemo odnijeti pčele na sigurnu ispašu, govori Elveđi.
Oba pčelara istaknula su važnost pčela, ne samo u proizvodnji meda, kojega ljudi konzumiraju, već i u opstanku cijelog biljnog svijeta. Naime, pčele su važni faktori u ekosustavu, a što je svojedobno prepoznao i znanstvenik Albert Einstein koji je navodno rekao "Ako pčele nestanu s lica Zemlje, čovjek će živjeti još samo četiri godine". One su jedne od najvažnijih oprašivača jer oprašuju više od 250.000 različitih vrsta biljaka. Kukci, među kojima su dominantne pčele, oprašuju oko 80% biljaka na Zemlji. Prinosi jabuka, krušaka i šljiva, primjerice, i do 90% ovise o uspješnom oprašivanju pčela. Bez njih ne bi bilo ni biljne raznolikosti, a samim time ni hrane za pojedine životinjske vrste te bi se cijeli ekosustav urušio.

O pčelama

Medonosne pčele imaju 170 receptora mirisa koji im omogućuju rodbinsko prepoznavanje, društvenu komunikaciju unutar košnice i pronalaženje hrane. Njihov je njuh toliko precizan da mogu razlikovati stotine različitih biljnih sorti. Primjerice, pas tragač pogađa mirise u 71% slučajeva, nakon tri mjeseca treninga, a pčela u 98%, bez obzira na mirise u blizini koji je ometaju, poput parfema, motornog ulja…

Medonosne pčele znaju da je planet okrugao te mogu računati kutove i zakrivljenja da bi se orijentirale. Prosječna pčela proizvede oko 1/12 žličice meda u životu, a tijekom jednog leta posjeti 50-100 cvjetova. Svaka pčela u koloniji, koja broji od 20 do 80 tisuća jedinki, među kojima i nekoliko stotina do tisuću trutova, ima jedinstven miris, da bi je članovi kolonije mogli prepoznati. No, samo pčele radilice mogu ubosti ako osjećaju da su u opasnosti. Nakon što se žalac “zakači” za ljudsku kožu, pčela ugiba, no pri susretu s drugim insektima ili životinjama, obično prežive. Trutovi pak nemaju žalce i njihov je osnovni posao parenje s maticom.