Peroš: Suradnja s ostalim muzejima je naš imperativ

Nakon što je od siječnja 2002. radila u Zadarskoj županiji u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti, najprije kao stručna suradnica, a zatim kao pomoćnica pročelnika u Odsjeku za kulturu, šport i tehničku kulturu, Peroš prelazi na funkciju na kojoj će izravno biti uključena u kulturni život grada Zadra/Na različite načine potrebno je koristiti komunikacijska i medijska znanja, te učiniti da Muzej bude pristupačan svima
S prvim danom listopada Renata Peroš preuzet će dužnost ravnateljice Narodnog muzeja Zadar. Nakon što je od siječnja 2002. radila u Zadarskoj županiji u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti, najprije kao stručna suradnica, a zatim kao pomoćnica pročelnika u Odsjeku za kulturu, šport i tehničku kulturu, Peroš prelazi na funkciju na kojoj će izravno biti uključena u kulturni život grada Zadra.
Koji su bili motivi da se javite na natječaj za ravnateljicu Narodnog muzeja?
– Već dugi niz godina se bavim kulturom i ovo je bio logičan slijed događaja. Također, na radnom mjestu pomoćnice pročelnika u Upravnom odjelu za društvene djelatnosti u Zadarskoj županiji, između ostalog, sam bila zadužena i za funkcioniranje ustanova u kulturi kojima je osnivač Zadarska županija, Narodni muzej i Kazalište lutaka Zadar, te mi je poznat rad tih ustanova.
Prije pet godina osmislila sam autorski projekt ‘Biseri Zadarske županije’, u kojem ističem kulturno bogatstvo zadarske regije u 34 jedinice lokalne samouprave.
– Kultura mora biti najvažniji razlog da turist osjeti neko područje. Već sam surađivala s jedinicama lokalne samouprave, a to ću nastaviti i dalje. Kroz projekt “Biseri zadarske županije” surađivala sam s muzeologom Tomislavom Šolom, koji je napravio idejni projekt “Baštinskog muzeja” u kojem bi trebao biti smješten i Narodni muzej.
Upravo iznalaženje prostora za Narodni muzej je jedan od gorućih problema?
– Tako je, spomenula sam projekt ‘Baštinski muzej’, tu je rješavanje prostora za depoe muzejske građe pojedinih ustrojbenih jedinica muzeja.
Projekt ‘Baštinski muzej’
Ovaj problem je učestao kod puno muzeja koji koriste objekte spomeničke vrijednosti, a koji se ne mogu olako prilagođavati zahtjevima djelatnosti koja se unutar objekata stavlja.
Koji će, zapravo, biti Vaši prvi koraci na novom radnom mjestu?
– Sjesti ću sa djelatnicima i zamoliti ih da mi izlože svoje planove za sljedeću godinu i pomoći im, kao menadžer, da se ti planovi i realiziraju.
Kako komentirate negodovanja na skupštini Zadarske županije prilikom potvrde Vašeg izbora za ravnateljicu?
– Ne bih to komentirala, treba se uhvatiti posla. Toplo se nadam da će sve sjesti na svoje, nadam se da ću svojim radom i upornošću dokazati da sam prava osoba za to mjesto i da ću Muzeju otvoriti vrata, u smislu da je je pristupačan ne samo za Noć muzeja, već da ću dobrim i raznolikim programom učiniti ga otvorenim cijele godine.
Koji je Vaš plan rada?
– Muzeji su posljednjih desetljeća postali izuzetno važniu svijesti ljudi. Kao što se nekada u kultnim i sakralnim objektima, hramovima, katedralama, crkvama mogla sagledati ljudska supstanca nekog mjesta, njegov identitet, duhovnost, kultura i civilizacijski dosezi, danas se to u sekularnom svijetu doživljava u muzejima koji na sebi svojstven način prenose i odražavaju duh mjesta i njegovih stanovnika. Današnji muzeji su, dakle, katedrale duha, mjesto kontemplacije u kojem spoznajemo tko smo i odkle dolazimo. Svatko danas ima pravo posjetiti muezj. Pravo na kulturu mora biti fundamentalno pravo svih stanovnika.
Promidžba Muzeja je i promidžba Grada
Osnovna misija Narodnog muzeja obuhvaća sustavno sakupljanje, čuvanje, izlaganje, dokumentiranje, te stručnu i znanstvenu obradu pokretnih i nepokretnih predmeta civilizacijske, kulturne i prirodne baštine, nastale u razdoblju od XIII. stoljeća do naših dana, a područje interesa i istraživanja je Zadarska županija, ili šire, sjeverna Dalmacija s otocima i neposrednim kopnenim zaleđem (Bukovica, podvelebitski kraj, Ravni kotari).
Cilj mi je napraviti što bolju promidžbu Muzeja i grada. Također, namjeravam intenzivirati suradnju s turističkim zajednicama, na način da uvrste u svoje prospekte program Narodnog muzeja.
Zasad, jasna je potreba za boljim načinom prezentiranja onog što Zadar jest, a tu je naša kulturna povijest.
Namjeravate li činiti nešto na planu suradnje s institucijama?
– Naravno. Suradnja s ostalim muzejima je naš imperativ, ponajprije na ‘Dane muzeja’. Na različite načine potrebno je koristiti komunikacijska i medijska znanja, te učiniti da Muzej bude pristupačan.
Također, suradnja među institucijama treba biti u službi turizma. Treba raditi programe koji su zanimljivi i potrebni domaćoj publici i koji na novi način obrađuju postojeće postave poput ‘Noći muzeja’, ali i velikih projekata koji će, uz atrakciju za građane, dovesti publiku i turiste poput izložbe Picassa i slično, ali činjenica je da će sve ustanove morati dobro analizirati i preispitati svoje pozicije, značaj i vrijednosti. To će biti okosnica strateškog postavljanja, promišljanja i u konačnici upravljanja kulturom u Zadru.
Treba više sredstava
Veliki problem muzeja je odnos broja lokalne publike naspram turista. Iako Muzej koristi vrlo važne objekte na atraktivnim lokalitetima unutar grada, što pogoduje razvoju djelatnosti unutar područja kulturnog turizma, muzej mora obavljati svoju edukativnu ulogu, kao i ulogu čuvara lokalnog identiteta. Bez kontinuirane interakcije s lokalnom publikom, muzeji će teško ostvariti ovu ulogu. Ali, to je također problem srodan skoro svim javnim ustanovama u kulturi Grada i Županije.
Suradnja sa školama?
– Zadarska županija je osnivač 51 škole na području županije. Samim time smatram da će mi biti olakšan posao. Potrebno je dovesti djecu u Muzej, organizirati da škole dovode u grupama djecu.
A suradnja sa Sveučilištem u Zadru?
– Dapače, ponajprije s odjelima koji se izravno tiču muzeja, dakle Povijest umjetnosti i turizam i komunikacijske djelatnosti. Zašto, naprimjer, s povijesti umjetnosti ne bi slali studente na praksu u muzej?
Suradnja s medijima?
– Slažem se sa svime što bi pojednostavnilo komunikaciju između medija i mene. Suradnja se može poboljšati na više načina, obavijesti o izložbama, konferencije za novinare…
Također, mislim da je potrebno poboljšati internetske stranice, pa bi se i time, dakle putem portala poboljšala komunikacija između muzeja i medija.
I, također, kako namjeravate rješavati financijsku stranu, pogotovo u vremenu recesije u kojem se nalazimo?
– Mislim da bi se i po tom pitanju trebalo nešto napraviti. Smatram da trenutačno financiranje nije dostatno, te mi je cilj prijaviti se na razne europske fondove i truditi se priskrbiti što veća sredstva.

 ŽIVOTOPIS

Renata Peroš rođena je 1964. u Zaprešiću. Na Filozofskom fakultetu u Zadru diplomirala je arheologiju i povijest umjetnosti, a trenutačno je pri završetku poslijediplomskog studija Informacijskih znanosti, Kultura i turizam, smjer Turizam i kulturna baština. Za završnu temu magistarskog rada uzela je “Etno-kulturna komunikacija kulturno umjetničkih društava na zadarskom području od 1860 do 19194. godine i njihov utjecaj na razvoj kulturnog turizma. Od 1986. do 2000. godine sudjelovala je u brojnim arheološkim istraživanjima koje je organizirao Arheološkki muzej u Zadru. Iza nje je više od 20 godina rada u kulturi.
Od 2001. do 2009. bila je vijećnica u gradskom vijeću Grada Zadra, a od 2002. zaposlena je u Zadarskoj županiji.