Dagnica, klapun, loštura, mošun, prilipak, ugrc, klapunić, špingola, prstac, petrovo uho, moštrica, šara caska, datula, kapalonga, kapešanda, kaneštra samo su neki od tih naziva. Ipak, od svih školjaka, na Pagu se najviše vadi klapunić (kućica-amigdala decussata)
Paška uvala je jedno od školjkama najbogatijih područja na Jadranu. To se može zahvaliti obliku uvale koji podsjeća na lagunu, vrlo izraženoj plitkoći i sastavu tla.
– U sastavu tla otoka Paga prevladavaju kredni vapnenac i eocenski lapor, a gotovo čitava jugozapadna obala Paške uvale sastavljena je od konglomerata šljunka i pijeska, navodi prof. dr. Mate Suić u knjizi “Pag”.
– Tu su na mnogim mjestima, djelovanjem žive vode i mora, nastale pećine uz samu uvalu koja je sastavljena od čistog izglačanog šljunka.
Upravo takvo podmorje je pogodno za život i razmnožavanje velikog broja školjaka.
Pjeskovito tlo i slatka voda
– Sedimentno pjeskovito tlo svakako je pogodno za život i razmnožavanje brojnih vrsta školjkaša među kojima je onda i velik broj onih školjaka koje se koriste u prehrambene svrhe, koje su jestive i koje se u tu svrhu vade iz prirodnog ambijenta ili se umjetno uzgajaju. Pjeskovito dno i pličine, to je upravo onaj tip dna koji je vrlo pogodan za školjke. Pored toga, nekim vrstama školjaka posebno pogoduje i blizina slatke vode, kao što su podmorski izvori ili voda koja izvire u blizini obale pa se slijeva u more, kaže dr. sc. Ivana Grubelić iz Oceanografskog instituta u Splitu.
Svega toga u Paškoj uvali, obrubljenoj s 27 km pješčanih plaža ima u izobilju. Na mnogim se plažama nalaze izvori slatke vode, koja složenim podzemnim kanalima dolazi s Velebita. O značenju školjaka u životu Pažana svjedoči i to što u paškom dijalektalnom govoru ima više od stotinu naziva za razne vrste školjaka. Dagnica, klapun, loštura, mošun, prilipak, ugrc, klapunić, špingola, prstac, petrovo uho, moštrica, šara caska, datula, kapalonga, kapešanda, kaneštra samo su neki od tih naziva. Od svih školjaka, na Pagu se najviše vadi klapunić (kućica-Amigdala decussata). To je mala, sivo-žuta ili smeđo-zelena školjka nježnih i lako lomljivih ljuštura koja se u obilnim količinama nalazi na južnom dijelu Paške uvale. Na Pagu je vrlo popularan i klapun (rumenka-Meretrix chione). Puno je veći od klapunića, narančaste je boje i ima vrlo čvrstu ljušturu. Iznimno je ukusan, a na Pagu se gotovo isključivo jede prijesan. Da bi se nabralo klapuna, potrebni su dobro oko i sigurna ruka. Živi u pjeskovitom dnu, zavučen i dobro skriven. Hvata se za bonace sa čamca, posebnim alatom nalik kliještama. Prnjavica (Venus verrucosa) je Pažanima jedna od najdražih školjaka. Ima je u cijeloj uvali, ponajviše na području Prosike. Mošun (kunjka-Navicula noae) je vrlo tražen, no na tržištu ga ima vrlo malo. Raste na kamenitom dnu, često dobro skriven naslagama morske trave. Jedna od najrasprostranjenijih školjaka u Paškoj uvali je gudera (kopito – Spondylus gaederopus). Ima je posvuda, no Pažani iz nepoznatih razloga tu vrlo ukusnu školjku ne jedu.
Paška špingola
– Ta se školjka vjerojatno ne jede samo zato jer se mora izvući s kamenom na kojem se nalazi, a to je teško, kažu školjkari.
No, ako Pažani ne jedu gudere (kopita) donedavno su jedini na Jadranu jeli špingolu, morsko jaje. Tek se posljednjih godina morsko jaje nudi u restoranima većine mjesta na obali. No, da su Pažani donedavno jedini jeli špingolu dokazuje i to što od svih mjesta na Jadranu samo u Pagu postoji poseban, dijalektalni naziv za morsko jaje. Pažani, ali i drugi, špingolu općenito smatraju školjkom. No, špingola nije školjka.
– Morsko jaje nije školjka, ona spada u rod tunikata i više je rangirana u odnosu na školjkaše, kaže dr. sc. Ivana Grubelić.
– Za razliku od školjaka koje traže pjeskovito dno, morsko jaje se zadržava na čvrstom dnu.
No, bila špingola školjka ili ne, ona je u Pagu nezaobilazan dio ljetnih radosti. Na Pagu se, primjerice, ne može zamisliti ribarska večer bez obilja špingola. Loštura (periska-Pinna nobilis) je najveća od svih školjaka koje se mogu naći na Jadranu, pa tako i u akvatoriju otoka Paga, ali je i najugroženija. Privlačna je turistima koji je vade i uzimaju kao suvenir, ali još je zanimljivija izrađivačima nakita, jer ima sedefastu strukturu koja je dobar materijal za izradu nakita. Od 1994. godine prema Zakonu o zaštiti prirode, sakupljanje, izlov i trgovina ovom vrstom školjke je strogo zabranjena. Iz vremena kada su se periske smjele vaditi ostalo je sjećanje na izvanredan brudet koji se od njih radio.
Nedavna istraživanja Oceanografskog instituta iz Splita su pokazala kako je more u Paškoj uvali jedno od najčišćih na Sredozemlju, a to je jamstvo opstanka školjaka.
najnovije
najčitanije
Županija
NAJBOLJI MALI KAMP
Dionis Camping Zaton ovogodišnji najbolji domaći mali kamp: ‘Inspirirali su nas na otvaranje…’
Zadar
JAVLJA DHMZ
Danas oblačno s kišom, u nastavku dana osjetan pad temperature
Zadar
financijska izvješća
Poznato kako posluju gradske tvrtke. Tri u minusu, a iznos gubitaka jedne nije nimalo zanemariv
Košarka
Kvalifikacije za EP
Božić i Smith predvodili Sesarovu družinu do važne pobjede kontra Bosne i Hercegovine
Košarka
Službena potvrda
Pep Guardiola produžio ugovor s Manchester Cityjem
Županija
SILBA
FOTO Katamaran Jadrolinije udario o obalu Božave
Scena
IRIS PETRAČ
Tko je supruga Novice Petrača? Bivša zadarska novinarka i glasnogovornica Grada Zadra
Crna Kronika
PU ZADARSKA
U Murvici se zapalio automobil u vožnji, vatrogasci intervenirali
Zadar
INFORMIRAJTE SE!
Višnjik objavio važne upute za posjetitelje koncerta Doris Dragović!
Crna Kronika
zloupotreba položaja