Osjećaju se isključeni, nitko ih ne sluša, te ne mogu ostvariti talente i potencijale

Mladi osjećaju kao da su isključeni iz javnih, ali i komercijalnih kulturnih sadržaja. Alternativno-nezavisna scena učenika i učenica je nezadovoljna kulturnom ponudom u Zadru te ističu monotonost ponude i slabu institucionalnu potporu Grada, dok zadovoljstvo izražava potrošačka scena konvencionalnih učenika i učenica. Ovo je problem jer oni koji su danas rockeri i punkeri, kasnije najčešće postaju aktivni na nekom polju kulture. Međutim, među ovim nezadovoljnima njih čak 48 posto razmišlja o trajnom odlasku iz Zadra. Dakle postoji opasnost da se cijeli jedan dio mladih, a koji žele biti involvirani u kulturnu scenu, odseli u neki drugi grad gdje će se moći ostvariti, upozorio je jučer sociolog Krešimir Krolo na predavanju "Kulturne potrebe mladih u Zadru", a koje je održano u Gradskoj knjižnici Zadar.
Na predavanju su predstavljeni rezultati istraživanja o potrebama mladih grada Zadra koje su, za Savjet mladih Grada Zadra, proveli doc. dr.sc. Krešimir Krolo, doc. dr. sc. Sven Marcelić i doc. dr. sc. Željka Tonković s Odjela za sociologiju zadarskog Sveučilišta.
Istraživanje je inicirao Savjet mladih kako bi detektirali što mladi žele. 
 – Mladi navode kako je pozitivno da ih je netko pitao za mišljenje te su istaknuli kako nisu dovoljno uključeni u donošenje odluka koje ih se tiču, rekao je Jurica Bosna, predsjednik Savjeta mladih. Pored njega u knjižnici su bili mnogi studenti, ali i Dina Bušić, nova pročelnica UO za kulturu te Šime Erlić, pročelnik UO za EU fondove, kao i ravnateljica GKZD-a Dorotea Kamber-Kontić. 
Inače, ovo istraživanje "nadogradilo" se na prethodna istraživanja od kojih je jedno provedeno 2014. godine, kada je obuhvaćen samo Zadar, te drugo ih 2016. godine, kada su istraživači obuhvatili više dalmatinskih gradova – Pulu, Rijeku, Zadar, Šibenik, Split i Dubrovnik. Tada su provedena kvantitativna istraživanja kojima su istraživači dobili statističke rezultate o kulturnim potrebama mladih.
Najnovije istraživanje, a koje je jučer prezentirano, je kvalitativnog sadržaja, odnosno rađena su istraživanja u fokus grupama. Obuhvaćeni su učenici srednjih škola dvije gimnazije i tri strukovne škole te su istraživači s njima proveli razgovore o kulturnoj sceni.
 – Kao veliki problemi istaknuli su se različiti aspekti funkcioniranja grada, infrastruktura i organizacija, gdje se najviše ističe javni prijevoz, te manjak specifičnih sadržaja. Također postoje razlike između učenika različitih socijalnih položaja. Javni prijevoz pokazao se kao vrlo bitan problem jer velik broj učenika uopće nije mogao sudjelovati u istraživanju jer su morali trčati na autobus kako im ne bi "pobjegao". Oni dakle ne mogu uopće sudjelovati u kulturnim sadržajima jer je malen broj dnevnih linija koji smanjuju motivaciju učenika, istaknuo je Krolo dodavši kako se javni prijevoz mora prilagoditi, posebno prema selima u okolici grada. 
Kao još jednu temu mladi su istaknuli kako nedostaje kuglana ili Dom mladih gdje bi se mogli okupljati. Također, nedostatak klubova gdje bi mogli slušati rock and roll je također prepoznat kao problem.
 – Kad govorimo o kulturi i mladima velik je raskorak između generacijske kulture i onoga što Zadar nudi. Mladi se ne smatraju pozvanima i uključenima, kažu kako nema posebnih programa i pogodnosti, a kao negativne primjere ističu HNK Zadar i Kneževu palaču. S druge strane, ističu Gradsku knjižnicu Zadar kao pozitivan primjer participativnog djelovanja, kao i Nigdjezemsku te KvartArt, istaknuo je Krolo dodavši kako su mladi rekli da bi sudjelovali više kad bi sadržaji bili zanimljiviji. Ovo upućuje, istaknuo je, na potencijalnu opasnost kontinuiranog smanjivanja kulturne participacije.
S mladima su razgovarali i o Centru za mlade,  te su otkrili kako je većina njih slabo upoznata s idejom centra što je indikator neadekvatne komunikacije prema ciljanim korisnicima. 
 – Kad smo mladima objasnili što bi to trebalo biti, prihvatili su ideju te su odmah počeli govoriti o brojnim zamislima i projektima koji bi se tamo mogli realizirati. Ono što je bitno naglasiti jest kako su svi redom istaknuli važnost inkluzivne platforme u kojoj bi mladi sami davali prijedlog i participativno sukreirali program i sadržaje. Jedna je učenica predložila da to bude prostor s brojnim sobama te bi svaka imala svoj sadržaj – igre, ples, lidrano, dramska…ideja je beskonačno i kad se mladima dozvoli da ih iznesu, tek tada se vidi koliko su kreativni i koliki potencijal imaju, istaknuo je Krolo te je kao zaključak izveo da budućnost politike prema mladima mora biti proaktivna, participativna i inkluzivna.