Nedjelja, 23. lipnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

29 C°

Pregled godine

Obrazovanje i znanost u 2022.: Ukidanje mjera nakon dvije pandemijske godine

Autor: Hina

30.12.2022. 08:06
Obrazovanje i znanost u 2022.: Ukidanje mjera nakon dvije pandemijske godine

Foto: Željko Lukunić/PIXSELL



Ukidanje mjera nakon gotovo dvije godine nastave u pandemijskim uvjetima, uvođenje nacionalnih ispita u osnovne škole, izbor novog rektora Sveučilišta u Zagrebu, ali i takozvana afera “daj 5”, neki su od događaja koji su obilježili 2022. godinu u području obrazovanja i znanosti.


Nakon gotovo dvije godine održavanja nastave u uvjetima pandemije covida 19, početak drugoga polugodišta školske godine 2021./22. u siječnju je donio potpuni povratak učenika u učionice, odnosno prekid online nastave.


Budući da su učenici činili samo 8,7 posto ukupnoga broja zaraženih koronavirusom, u veljači je uvedena obveza samotestiranja djece te ukidanje samoizolacije za učenike, ubrzo je ukinuta i obveza nošenja maski u školama, a nakon ljetnih praznika nova školska godina 5. rujna počela je bez posebnih epidemioloških mjera.




U godini na izmaku uz ostalo je donesen novi Zakon o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti kojemu je osnovni cilj osuvremeniti sustav visokog obrazovanja i znanosti, ojačati njegove institucijske kapacitete te ga uskladiti sa načelima i zadatostima europskog prostora visokog obrazovanja, obrazovanja i europskog istraživačkog prostora, kao i smanjiti ovlasti ministra i povećati autonomiju sveučilišta.


Donesen je i novi pravilnik o upisima u srednje škole u koji je, uz prosjek zaključnih ocjena, unesen i dodatni element vrednovanja uspjeha – provjera znanja iz hrvatskog, matematike, prvog stranog jezika te nastavnih predmeta važnih za pojedini program.


U hrvatske škole od ožujka su se počeli upisivati i učenici iz Ukrajine, koji su zbog ruske agresije bili prisiljeni napustiti školovanje u svojoj zemlji.


Nacionalni ispiti u osnovnim školama i probna matura


Učenici osmih razreda 81 škole u Hrvatskoj u svibnju su pisali nacionalne ispite, a njihovi su rezultati pokazali da osmaši imaju osnovnu i srednju razinu znanja u hrvatskom, matematici, biologiji, kemiji i fizici. Najveću razinu neznanja pokazali su u fizici, a najmanji je broj učenika pokazao naprednu razinu u biologiji.


Od ove školske godine, 2022./23., nacionalni ispiti provodit će se u svim osnovnim školama, ali njihovi rezultati neće utjecati na zaključnu ocjenu, niti će se uzimati kao kriterij za upis u srednje škole. Ispiti će se polagati iz hrvatskog jezika, matematike, biologije, fizike, kemije, engleskog, geografije i povijesti.


U srednjim su školama od 15. ožujka do 15. travnja provedeni ispiti probne mature iz hrvatskog, matematike, engleskog i njemačkog jezika, a prvi su ih put pisali i učenici trećih razreda.


Na Državnoj maturi dosad najviše ispita sa svim točnim odgovorima


Na ispitima Državne mature na ljetnom roku STEM područja i društvene znanosti bili su među najtraženijim izbornim predmetima. Fizika je bila najpopularnija, a slijedile su biologija, politika i gospodarstvo, kemija, psihologija, informatika i likovna umjetnost.


Na ovogodišnjoj je maturi zabilježeno dosad najviše ispita sa svim točnim odgovorima, ukupno 332, a maturu nije položilo 2,2 posto gimnazijalaca i 29,5 posto učenika strukovnih škola, što je manje nego prošle godine.


Ispite je obilježio slučaj maturantice koja je diskvalificirana jer se potpisala na esej te joj je poništen cijeli ispit iz hrvatskog jezika, bez prava na prigovor, uz obrazloženje da je time otkriven njezin identitet, što je dovelo u pitanje objektivnost ocjenjivanja. Neki su tada smatrali da joj je trebao biti poništen samo esej, s obzirom na to da on nije bio uvjet prolaznosti na maturi.


U prosincu je stoga izmijenjen Pravilnik o polaganju Državne mature po kojemu učenici koji otkriju svoj identitet više neće biti kažnjeni poništavanjem ispita, nego će ocjenjivač taj ispit vratiti, a preko imena i prezimena pristupnika stavit će se naljepnica i ispit dati drugom ocjenjivaču.


Uz ostalo, proširen je i popis nedopuštenih predmeta na ispitima pa uz mobitele, učenici neće smjeti imati ni pametne satove te ostale audio i video uređaje, a esej je ponovno uveden kao uvjet prolaznosti mature iz hrvatskog jezika.


Inspekcijski postupak u Klasičnoj gimnaziji zbog takozvane afere “daj 5”


Vjerojatno najveću medijsku pozornost u 2022. godini izazvala je takozvana afera “daj 5” u zagrebačkoj Klasičnoj gimnaziji u kojoj je u srpnju po službenoj dužnosti pokrenut inspekcijski postupak nakon što je supruga predsjednika Republike Sanja Musić Milanović gotovo tjedan dana nakon završetka nastave, ravnateljici, razredniku i školskoj psihologinji uputila mail u kojemu ih je upozorila na nepravilnosti na nastavi matematike. Nakon toga su njezinu sinu i još nekim učenicima povišene već zaključene ocjene.


Prosvjetna inspekcija u nalazu je utvrdila niz nepravilnosti u radu škole i izrekla mjere te je slučaj prijavljen policiji, s obzirom na to da je profesorica matematike izjavila da je ocjene promijenila jer se “to od nje tražilo”.


Profesorici matematike tada je izrečena opomena pred otkaz bez prava na žalbu, no koncem rujna poništio ju je Školski odbor većinom glasova.


Sveučilište u Zagrebu dobilo novog rektora


Sveučilište u Zagrebu izabralo je u ožujku Stjepana Lakušića za novog rektora, koji je kao jedan od prioriteta svojega mandata najavio obnovu zgrada svih fakulteta stradalih u potresu.


Lakušić je na dužnost stupio 1. listopada, zamijenivši Damira Borasa koji ju je obnašao od 1. listopada 2014.


Novi je rektor na svečanoj inauguraciji 18. listopada najavio da će podupirati sve aktivnosti koje pripremaju studente da budu samouvjereni, inovativni i spremni suočiti se sa svojom budućnosti te istaknuo da njegov program ima viziju modernog, prepoznatljivog i razvojnog Sveučilišta koji od uprave traži puno rada i odricanje kako bi se realizirao.


Stipendije u STEM područjima znanosti


Na početku akademske godine 2022./2023. Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je natječaj za dodjelu 1144 državne stipendije u STEM područjima znanosti redovitim studentima koje će, po novom pravilniku za nastavničke programe iznositi 600, a za ostale studijske programe 300 eura.


Cilj tih stipendija je povećati zanimanje studenata za rad u školama i time ublažiti probleme nedostatka nastavnika određenih predmeta, poput matematike i fizike, koji se javljaju dugi niz godina.


Prosvjed odgojitelja


Zbog preopterećenosti i nedostatka odgojitelja, neprimjerenih prostora, ugrožene sigurnosti djece, neujednačenih plaća, nepoštivanja standarda, u Zagrebu je sredinom listopada prosvjedovalo oko 2000 članova predškolskih sindikata i udruga tražeći od Ministarstva znanosti i obrazovanja da se uključi u financiranje sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja radi unaprjeđenja uvjeta rada te porasta plaća i drugih materijalnih prava, osiguravanja kvalitetnog rada i stvaranja uvjeta za siguran rast i razvoj djece te osiguravanje mjesta u vrtiću za svako dijete u Hrvatskoj.


Ministarstvo je, reagirajući na prosvjed, priopćilo da svi djelatnici dječjih vrtića moraju imati materijalna prava i plaće jednake ili veće od zaposlenika u osnovnim školama te pozvalo osnivače vrtića da provjere navode odgojitelja i isprave nepravilnosti.


Piše: Duška Gerić Koren