Zadarska arhitektica upozorava na loše planiranje turističkih zona: 'Upitno je i tko potpisuje krajobrazne elaborate'

Društvo arhitekata Zadra završnom panel raspravom u Providurovoj palači zatvorilo je svoj ciklus predavanja »Urbanizam i zelenilo«. Dosadašnja predavanja otvorila su temu međudjelovanja urbanizma, zelene i plave infrastrukture.

Raspon obrađenih tema kretao se od prezentacije vizionarskih studija na temu ozelenjavanja gradova, implementiranja zelene infrastrukture u prostorno-plansku dokumentaciju, preko pokazivanja primjera krajobrazne arhitekture u sklopu turističkih sadržaja, do prezentacije uspješno provedenih, inovativnih tehničkih rješenja problema poplavljivanja u urbanim sredinama. U zaključnoj panel raspravi objedinjene su sve te perspektive i otvoren prostor za raspravu o mogućim rješenjima i pravcima budućeg razvoja.

Više od sadnje

Među sudionicima panela bio je i zadarski gradonačelnik Šime Erlić koji je između ostaloga kazao kako je teško je kvantificirati koliko je Zadar zapravo zeleni grad. Tema je to koja je svakako u fokusu javnosti.

– Zadar je zeleniji nego što se zapravo percipira. Pogotovo centar grada u odnosu na neke druge kamene povijesne dalmatinske gradove. Srž teme je u tome da se rasprostranjenost zelenila, posebice prema dojmu građana, čini nedovoljnom u urbaniziranim kvartovima. Potencijala za bolje svakako imamo, iako smo atraktivni građevinskim investitorima. Europski novac jako je koristan za poboljšanje zelene infrastrukture. Plamenita je to nakana koja u suštini ima za cilj postići veću razinu održivosti i kvalitete života, poručio je gradonačelnik naglasivši kako »zeleno« podrazumijeva puno više od puke sadnje. Odnosi se to na modernu gradnju, urbanu mobilnost, energetiku, te gospodarstvo.

– Tu je i naš CGO koji mijenja kontekst načina upravljanja otpadom i uvođenje varijabilnog dijela u naplatu za miješani komunalni otpad. Svaki kontejner imat će svoj lokot kako bi građani plaćali za onoliko otpada koliko proizvedu. Velike su to strukturalne promjene, smatra Erlić, dok pročelnik za graditeljstvo i prostorno uređenje Darko Kasap smatra i kako se izgradnja, beton i zelenilo mogu pomiriti.

– Treba zadovoljiti prostorno-plansku dokumentaciju kao temelj te ideje. Od politike, preko struke do investitora – na svima stoji dio odgovornosti. Globalizacija i dostupnost informacija tjeraju nas da gledamo i svoje i susjedovo dvorište, poručio je Kasap, podsjetivši kako Grad sufinancira uređenje privatnih zelenih površina u višestambenim zgradama.

Zeleni plan

– Poštovanje prostornih planova ključ je za zdravo zelenilo. Mi smo uvjetovali 30 posto zelenila objedinjenog na jednoj čestici, kroz naprasno prekinute Izmjene i dopune Prostornog plana. Generalno, kroz novi GUP, čitav niz faktora stimulirat će povećanje zelenog i kroz sadnju, ali i energetski učinkovite fasade i krovove. Možemo stimulirati, ali i kažnjavati, naglasio je Kasap.

Rukovoditeljica Sektora hortikulture u zadarskim Nasadima Mirna Petricioli otkrila je kako na terenu imaju puno problema. Zadar je, kaže, bio lijep i zelen grad, ali zbog jake urbanizacije i gradnje novih naselja to više nije.

– Stanje javnih zelenih površina je zadovoljavajuće, ali privatne su površine potpuno druga priča. Osim toga, u nas ne postoje zakoni o općem zelenom fondu, koji se mora čuvati čak i na privatnim površinama. Tako da vlasnici parcela imaju pravo sjeći zelenilo da bi gradili. Zbog toga postoji jak kontrast između bogatstva zelenih površina u naseljima i kvartovima koji su urbanizirani prije nekoliko desetljeća u odnosu na novogradnju, koja niče na malim parcelama koje su dostatne tek za građevine, dok za zelenilo nema mjesta, istaknula je Petricioli dodajući da je Zeleni plan Grada samo je jedan od odgovora na takvo ponašanje u urbanom okolišu.

– Svako je stablo dobrodošlo, jer na parcelama na kojima su nekad bile prizemnice i katnice s vrtovima, danas niču trokatnice s malo zelenila, upozorava Petricioli.

Krajobrazni projekt

Kada je 2021. godine počeo projekt izgradnje čak 12 kišnih parkova na Bokanjcu, inženjerka građevine Silvana Mihaljević iza sebe je imala kompleksan projekt, koji je grad Zadar svrstao na sam vrh inovativnih rješenja u borbi protiv urbanih bujičnih poplava. S odmakom zato sada poručuje kako zelene površine i uređeni krajobrazi, uz implementaciju zeleno-plave infrastrukture pomiruju potrebe grada, utječu na klimatske promjene i očuvanje zelenila u urbanom tkivu.

– Uz očuvanje zelenih površina u urbanim naseljima, formiranjem kišnih pakovanih površina omogućuje se njihovo širenje. Na razini projektno-prostorne dokumentacije moramo gledati širu sliku. Prostor se mora povezati kroz prirodu i korist za sama naselja uz očuvanje zelenih površina, poručila je s panela, a svoje je mišljenje dala i poznata zadarska krajobrazna arhitektica Ranka Perović Bilić koja je poručila kako ugostiteljsko-turističke zone predstavljaju posebni urabanistički problem.

– Krajobrazni projekt prestao je biti obveznim dijelim glavnog projekta i zamijenjen je krajobraznim elaboratom, koji spada u nižu kategoriju. Upitno je i tko ga potpisuje. Od prvih planskih dokumenata, posebice u turističkim zonama, treba postojati krajobrazni projekt. Kvalitetni urbanistički projekti, uz prostorne analize i metodiku planiranja zelenila, ne smiju postati stvar prošlosti. Turizam jako troši okoliš, a ovisi o njegovoj visokoj kvaliteti, zaključila je Perović Bilić.