Foto: Marko GRACIN
Hrvatska je po udjelu bolnica u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji u samom europskom vrhu, pokazalo je novo izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2021. godini.
Bolnice u Hrvatskoj, naime, u tekućoj zdravstvenoj potrošnji sudjeluju s čak 50,7 posto, što nas svrstava na drugo mjesto među državama članicama EU-a, odmah iza Cipra gdje bolnički sustav odnese čak 53 posto zdravstvene potrošnje.
Iako imamo više bolničkih kreveta po stanovniku od prosjeka EU-a, brojem hospitalizacija na 100 stanovnika ispod smo europskog prosjeka pa tako, na primjer, imamo za četvrtinu manje hospitalizacija od Austrije.
Akutni odjeli
U hrvatskim bolnicama je u 2022. godini ukupno ostvareno 5.082.593 dana bolničkog liječenja, pri čemu je prosječna dužina liječenja iznosila 7,7 dana po jednoj hospitalizaciji.
Na akutnim odjelima ostvareno je 3.391.888 bolničkih dana, a prosječna dužina liječenja u takvim bolnicama iznosila je 5,6 dana.
U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2022. godine zabilježena 746.932 boravka, najviše na internoj medicini, pedijatriji, općoj kirurgiji, onkologiji i radioterapiji te oftalmološkoj jednodnevnoj kirurgiji.
Zabilježeno je 658.189 otpusta pacijenata sa stacionarnog liječenja, za oko 30.000 više u odnosu na 2021. godinu, a u 90 posto slučajeva radilo se o hospitalizacijama akutnih pacijenata.
Osim u Hrvatskoj, udio troška bolničkog sustava visok je i u Rumunjskoj, Španjolskoj, Grčkoj i Češkoj, dok u Sloveniji iznosi oko 36 posto ukupne potrošnje, a u Njemačkoj samo 26 posto.
Države poput Njemačke, u kojima je udio bolničke potrošnje niži, u rješavanju zdravstvenih problema svojih građana oslanjaju se u većoj mjeri na izvanbolničke resurse – na primarnu zdravstvenu zaštitu, na ustanove za njegu i smještaj, ili na patronažne ili druge službe koje pacijentima pružaju podršku izvan same bolnice.
U Hrvatskoj ustanove za njegu i smještaj, kojih nema ni izdaleka dovoljno za naše potrebe, uzimaju samo 0,72 posto tekuće zdravstvene potrošnje, a pružatelji izvanbolničke zaštite, u što ulaze i ordinacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, oko 16 posto.
Zajedno s pružateljima pomoćnih usluga, sve ove izvanbolničke službe zauzimaju manje od 20 posto ukupne zdravstvene potrošnje.
U drugim su državama omjeri bitno drukčiji, a bolnički sustavi manje opterećeni pacijentima koje mogu zbrinjavati i neke druge izvanbolničke službe ili ustanove.
Tako je, na primjer, u Sloveniji, gdje bolnice troše 37 posto sredstava, izvanbolnički sektor zauzima oko 33 posto zdravstvene potrošnje.
U Njemačkoj je omjer suprotan od našeg još izraženiji: bolnički sektor u zdravstvenoj potrošnji sudjeluje s 26,99 posto, a izvanbolnički sektor s oko 42 posto.
Privatni sektor
Preveliko oslanjanje na klasično bolničko liječenje ima svoju cijenu: stacionarno liječenje u bolnicama tako je u 2021. godini zdravstvenu blagajnu stajalo milijardu eura.
Zanimljivo je pritom da je svaki četvrti euro završio u privatnom bolničkom sektoru, što govori da su privatne bolnice sve prisutnije u liječenju hrvatskih građana, a trošak liječenja u javnom i privatnom sektoru najviše se približio u području dnevnih bolnica.
Dok se dnevne bolnice kod nas zagovaraju kao najpoželjniji model liječenja zbog manjeg zdravstvenog troška i kraćeg boravka u bolnici, niti jedna europska država ne polaže toliko u sustav liječenja u dnevnoj bolnici.
Hrvatska je tako danas među zemljama EU-a s najvišim udjelom liječenja u dnevnim bolnicama: kod nas je udio potrošnje dnevnih bolnica u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji oko 11 posto, na drugom je mjestu Rumunjska s 9,54 posto, na trećem Portugal sa 7,11 posto i Belgija s udjelom potrošnje dnevnih bolnica od 6,99 posto.
U stacionarnom liječenju pacijenata, s udjelom od 20 posto, negdje smo u europskoj sredini, kao i kad je riječ o izvanbolničkom liječenju, koje kod nas troši 23 posto zdravstvenog novca.
Finska, Nizozemska, Portugal, Malta, zemlje su gdje se ležanje u bolnici zamjenjuje izvanbolničkim liječenjem, pa se i dvostruko više novca potroši bez opterećivanja bolničkog sektora.
Liječenje u kući iznimno je slabo zastupljeno – najveći mu je udio na Malti, oko pet posto, te u Francuskoj (oko četiri posto) i Finskoj, s udjelom od 2,6 posto zdravstvene potrošnje. U ostalim državama EU-a kućno liječenje zastupljeno je s manje od jedan posto zdravstvenog budžeta.
najnovije
najčitanije
KK Zadar
Juniorska ABA liga
Juniori Zadra svladali FMP, za finale ABA lige protiv Crvene zvezde
Zadar
Pet vijesti dana
PREGLED DANA Utorak u znaku prvog zadarskog buketomata, najave parkinga kod Yachtinga i velike obljetnice u Vrsima
Kultura
Djeca Kenije
Jasen Boko u Gradskoj knjižnici djeci predstavio teško putovanje u Afriku: ‘Mnoga djeca nemaju ono što je nama normalno’
Scena
Slavni pjevač
Mladen Grdović objavio fotografiju s kćeri Sarom i oduševio fanove. Sjećate li je se iz njegovog spota?
Županija
Diskriminatorne odredbe
Pravobraniteljica podržala Juru Zubčića u sukobu sa Županijom: ‘Preporučujem da žurno poništite Javni poziv’
Zadar
FLORUM
Cvjeta posao na prvom zadarskom buketomatu! ‘Kristina mi je rekla poslovnu ideju, a ja sam samo rekla – da’
Županija
(Ne)zakonita odluka
ZLOUPORABA OVLASTI? Poništen natječaj za direktora TZ-a Biograd, kandidatkinja traži intervenciju Ministarstva
Županija
PRAVO ČUDO
PRIČA KAO IZ FILMA Sjećate se kada je Pakoštanac porodio suprugu pokraj kuće: ‘Supruga nas je koordinirala…’
Zadar
DNEVNA DOZA PROSJEČNOG DALMATINCA
FOTO Zadarski vozač izazvao raspravu naljepnicom na automobilu, pogledajte što je napravio
Moda
Modna analiza