Foto: Marko GRACIN
Hrvatska je po udjelu bolnica u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji u samom europskom vrhu, pokazalo je novo izvješće Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) o financijskim zdravstvenim pokazateljima za Hrvatsku u 2021. godini.
Bolnice u Hrvatskoj, naime, u tekućoj zdravstvenoj potrošnji sudjeluju s čak 50,7 posto, što nas svrstava na drugo mjesto među državama članicama EU-a, odmah iza Cipra gdje bolnički sustav odnese čak 53 posto zdravstvene potrošnje.
Iako imamo više bolničkih kreveta po stanovniku od prosjeka EU-a, brojem hospitalizacija na 100 stanovnika ispod smo europskog prosjeka pa tako, na primjer, imamo za četvrtinu manje hospitalizacija od Austrije.
Akutni odjeli
U hrvatskim bolnicama je u 2022. godini ukupno ostvareno 5.082.593 dana bolničkog liječenja, pri čemu je prosječna dužina liječenja iznosila 7,7 dana po jednoj hospitalizaciji.
Na akutnim odjelima ostvareno je 3.391.888 bolničkih dana, a prosječna dužina liječenja u takvim bolnicama iznosila je 5,6 dana.
U dnevnim bolnicama i jednodnevnim kirurgijama u Hrvatskoj su tijekom 2022. godine zabilježena 746.932 boravka, najviše na internoj medicini, pedijatriji, općoj kirurgiji, onkologiji i radioterapiji te oftalmološkoj jednodnevnoj kirurgiji.
Zabilježeno je 658.189 otpusta pacijenata sa stacionarnog liječenja, za oko 30.000 više u odnosu na 2021. godinu, a u 90 posto slučajeva radilo se o hospitalizacijama akutnih pacijenata.
Osim u Hrvatskoj, udio troška bolničkog sustava visok je i u Rumunjskoj, Španjolskoj, Grčkoj i Češkoj, dok u Sloveniji iznosi oko 36 posto ukupne potrošnje, a u Njemačkoj samo 26 posto.
Države poput Njemačke, u kojima je udio bolničke potrošnje niži, u rješavanju zdravstvenih problema svojih građana oslanjaju se u većoj mjeri na izvanbolničke resurse – na primarnu zdravstvenu zaštitu, na ustanove za njegu i smještaj, ili na patronažne ili druge službe koje pacijentima pružaju podršku izvan same bolnice.
U Hrvatskoj ustanove za njegu i smještaj, kojih nema ni izdaleka dovoljno za naše potrebe, uzimaju samo 0,72 posto tekuće zdravstvene potrošnje, a pružatelji izvanbolničke zaštite, u što ulaze i ordinacije u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, oko 16 posto.
Zajedno s pružateljima pomoćnih usluga, sve ove izvanbolničke službe zauzimaju manje od 20 posto ukupne zdravstvene potrošnje.
U drugim su državama omjeri bitno drukčiji, a bolnički sustavi manje opterećeni pacijentima koje mogu zbrinjavati i neke druge izvanbolničke službe ili ustanove.
Tako je, na primjer, u Sloveniji, gdje bolnice troše 37 posto sredstava, izvanbolnički sektor zauzima oko 33 posto zdravstvene potrošnje.
U Njemačkoj je omjer suprotan od našeg još izraženiji: bolnički sektor u zdravstvenoj potrošnji sudjeluje s 26,99 posto, a izvanbolnički sektor s oko 42 posto.
Privatni sektor
Preveliko oslanjanje na klasično bolničko liječenje ima svoju cijenu: stacionarno liječenje u bolnicama tako je u 2021. godini zdravstvenu blagajnu stajalo milijardu eura.
Zanimljivo je pritom da je svaki četvrti euro završio u privatnom bolničkom sektoru, što govori da su privatne bolnice sve prisutnije u liječenju hrvatskih građana, a trošak liječenja u javnom i privatnom sektoru najviše se približio u području dnevnih bolnica.
Dok se dnevne bolnice kod nas zagovaraju kao najpoželjniji model liječenja zbog manjeg zdravstvenog troška i kraćeg boravka u bolnici, niti jedna europska država ne polaže toliko u sustav liječenja u dnevnoj bolnici.
Hrvatska je tako danas među zemljama EU-a s najvišim udjelom liječenja u dnevnim bolnicama: kod nas je udio potrošnje dnevnih bolnica u ukupnoj zdravstvenoj potrošnji oko 11 posto, na drugom je mjestu Rumunjska s 9,54 posto, na trećem Portugal sa 7,11 posto i Belgija s udjelom potrošnje dnevnih bolnica od 6,99 posto.
U stacionarnom liječenju pacijenata, s udjelom od 20 posto, negdje smo u europskoj sredini, kao i kad je riječ o izvanbolničkom liječenju, koje kod nas troši 23 posto zdravstvenog novca.
Finska, Nizozemska, Portugal, Malta, zemlje su gdje se ležanje u bolnici zamjenjuje izvanbolničkim liječenjem, pa se i dvostruko više novca potroši bez opterećivanja bolničkog sektora.
Liječenje u kući iznimno je slabo zastupljeno – najveći mu je udio na Malti, oko pet posto, te u Francuskoj (oko četiri posto) i Finskoj, s udjelom od 2,6 posto zdravstvene potrošnje. U ostalim državama EU-a kućno liječenje zastupljeno je s manje od jedan posto zdravstvenog budžeta.
najnovije
najčitanije
Zadar
Redovito ispitivanje
Danas u podne test ispravnosti sustava za uzbunu
Zadar
John Ivan Krstičević
Direktor Čistoće o prosvjedu radnika: ‘Sustav funkcionira normalno, a građani nisu osjetili nikakve posljedice’
Zadar
Nezadovoljni uvjetima
[VIDEO] Radnici Čistoće sastali se s direktorom Krstičevićem: ‘Nemamo tolike plaće kolike ste rekli na televiziji’
Crna Kronika
Prometna nesreća
DETALJI OČEVIDA Policija otkrila kako je došlo do teške nesreće na parkiralištu Supernove, izazvao ju je taksist
Hrvatska
Anketa
Što je Natura 2000? Samo 20 posto stanovnika Hrvatske zna
Zadar
Borba za bolje uvjete
ZAUSTAVLJAJU KAMIONE Radnici Čistoće od sutra prestaju odvoziti otpad: ‘To će trajati dok nas ne primi gradonačelnik Erlić’
Crna Kronika
DIVLJAO PO PARKINGU
[FOTO] U prometnoj nesreći na parkingu Supernove ozlijeđene tri osobe
Zadar
odgovor gradonačelnika
Nakon najave prosvjeda radnika Čistoće oglasio se Erlić: ‘Ne možemo pregovarati sa svakom skupinom nezadovoljnih’
Zadar
ivica sikirić ićo
ŠKRINJA USPOMENA (9) ‘Kao dijete sam jedva preživio, a danas mi je život – pjesma’
Zadar
ivana raspović