Nije dovoljno Dan žena svesti na jednu ružu i koncert nekog zabavnog pjevača

Svake godine 8. ožujka tradicionalno se obilježava Međunarodni dan žena. Ženama se kupuje cvijeće, čestitke, pokloni, a sve kako  bi se taj dan osjećale posebno. No, iza te komercijalne strane stoji činjenica da on zapravo predstavlja povijesnu borbu za jednaka prava, koju  su žene morale voditi kako bi imale jednaka prava kao muškarci, a što  zadnjih godina pada u drugi plan. Žene kroz povijest morale izboriti za  pravo glasa, za pravo na obrazovanje, na odabir majčinstva, na obnašanje svih funkcija u društvu te sva temeljna prava osigurana zakonima.

 Važno je obilježiti Dan žena
Obilježava li se ovaj dan u Hrvatskoj i Zadru nedovoljno "glasno", je li  Valentinovo na neki način istisnulo obilježavanje Dana žena, treba li se  uopće on obilježavati i treba li ženama poseban dan, koji će ih podsjećati na to da su žene ravnopravne s muškarcima, upitale smo nekolicinu Zadranki.
Ravnateljica Gradske knjižnice Zadar, Dorotea Kamber Kontić, smatra  da je važno obilježavati Dan žena s obzirom na nemile događaje kojima  smo svjedoci u posljednje vrijeme.
– Nasilje je postalo prečesto, ne samo nad ženama, već u društvu u cjelini. Važno je spominjati Dan žena u smislu da i danas postoje područja  na svijetu u kojima su žene obespravljene i u lošijem položaju no što  smo npr. mi u EU, kazala je Kamber Kontić dodavši kako su to vrlo teške  teme, ali vrijedne spomena i podsjećanja. Također, podsjetila je i na bogati knjižnični fond GKZD, koji broji dosta naslova koji se bave tim temama o kojima bi građani svakako trebali čitati.
– Iako su žene u nekim dijelovima svijeta ravnopravne s muškarcima,  u mnogima još uvijek nisu, i to treba naglašavati, kazala je Kamber Kontić.

  Pao je u drugi plan
Pročelnica za kulturu i sport u Gradu Zadru, Dina Bušić, smatra da je  Dan žena pao u drugi plan, s obzirom na uvođenje Valentinova i rast njegove popularnosti posljednjih godina.
– Zapravo, te dvije prigode nemaju veze jedna s drugom, ali se isto tako  međusobno ne isključuju i pozadina im je sasvim drugačija. Treba obilježiti oba, ali svaki na svoj način, kazala je Bušić dodavši kako se, po njoj,  Dan žena, u Zadru nedovoljno obilježava.
– Svakako ima prostora za poboljšanje, koncentrirajući se na tematiku,  odnosno kako i zašto se Dan žena obilježava. Tada je to bio jedan vrlo  aktivistički pristup, a u međuvremenu se ipak dosta toga dobroga dogodilo za žene i mislim da bi se u tom smislu, za unaprijeđenje statusa  žena, kroz kulturu i slična događanja trebalo poticati program obilježavanja, kazala je dodavši da nije dovoljno Dan žena svesti na jednu  ružu i koncert nekog zabavnog pjevača.

 Asocijacija na prošle ideologije
Glumica i lutkarica Tamara Šoletić kaže da je na Dan žena iznimno  ponosna i da ga treba cijeniti, posebice žene.
– Jako me rastužuje kada je Dan žena isključivo asocijacija na ideološke užase iz prošle države. To je međunarodni dan i mi kao žene dužne  smo slijediti ono za što su se nekad žene borile. Moramo biti svjesne svih  tih tekovina za koje su se druge žene izborile i zato trebamo obilježavati  Dan žena i poštivati ga. No, isto tako, žalosno je da je žena kao nositeljica  obitelji u današnje vrijeme postala žrtva obiteljskog nasilja. Još strašnije  mi je da se u 21. stoljeću ponovno razmišlja o izmjeni Zakona o pobačaju  i da žene moraju razmišljati hoće li im netko narediti da moraju roditi, a  ne žele. To je poražavajuće, rekla je Šoletić. Dodala je kako je Valentinovo  je za nju novija stvar koja nam je došla sa zapada, ali slaže se da treba veličati ljubav u svako doba.
 – Dan žena ne povezujem s tim. On je nešto više za mene i ne zamjenjuje mi Valentinovo. Na taj dan sam baš nekako ponosna i volim ga  obilježiti, simbolično (cvijetom i sl.). Uživam u tome što sam žena i mislim da taj Dan trebamo cijeniti i baštiniti, kazala je Šoletić dodavši kako  joj, što se tiče obilježavanja tog Dana u Zadru i Hrvatskoj, smeta što gs  povezuju s ideologijom.
– Stvar je čistog znanja, od kada se slavi i zašto. Mi žene uvijek moramo  biti toga svjesne i baštiniti nasljeđe svih onih žena koje su se izborile za  prava, u doba kada su stvarno bile ugnjetavane i živjele u teškim vremenima. Ali, nisam za prosvjede i parade na taj dan. Mi žene imamo svijest  o tome tko smo i zašto smo potrebne na ovom svijetu i s tom mišlju  živim svaki dan. Svjesna sam svoje ženstvenosti i ženske uloge kako u  obitelji tako i u društvu i to svaki dan, ne samo na Dan žena, zaključila je  Šoletić.

Treba izaći na ulicu!
Kontaktirali smo Petru Karmelić iz Antifjake, neprofitne organizacija studenata i  studentica sociologije koja će sudjelovati i obilježiti Dan žena nizom događanja.
– Želimo ukazati na to da je taj Dan jako bitan i da se treba podsjećati na povijesnu borbu koju su žene vodile, ali ju i dan danas moraju voditi. Svi oni feministički  zahtjevi koji su krenuli 1909. godine i danas su aktualni, pogotovo u hrvatskom kontekstu gdje svjedočimo usponu radikalne desnice i klerikalnih pokreta, kazala je Karmelić dodavši kako je posebice važno obilježiti Dan žena zbog slučajeva koji u posljednje vrijeme pune naslovnice, a odnose se na nasilje prema ženama, nasilja u rodilištima itd.

Trivijalizacija i komercijalizacija  Dana žena
 – Međunarodni Dan žena obilježava se još od 8. ožujka 1909. godine, kada je 28.  veljače u SAD-u deklaracijom Socijalističke partije Amerike obilježen prvi Dan žena.  Njime se obilježava i požar u tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine,  u kojem je poginulo više od 140 žena, od kojih je najmlađa imala samo 14 godina.  Najpoznatiji prosvjed organiziran je 1908. godine kada je 15.000 radnica tekstilne  industrije pod krilaticom „Bread and Roses“ marširalo kroz New York tražeći kraće  radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. U mnogim je državama taj praznik s godinama izgubio svoju političku i društvenu oštricu, pa služi kao obična preslika  Majčinog dana i Valentinova. Takva trivijalizacija, komercijalizacija i depolitizacija  Međunarodnog dana žena ide ruku pod ruku s kapitalističkom logikom. Stoga je  važno podsjetiti na povijesni kontekst borbe i političku dimenziju otpora. Milijuni  žena diljem svijeta svake godine odaju priznanje ženama koje su izborile prava koja  žene danas imaju, te istovremeno zahtijevaju da se stvarna ravnopravnost uvrsti kao  neupitna činjenica u svim sferama društvenog života, od politike preko obrazovanja  do tržišta rada. Dan žena nipošto nije komercijalni praznik kad žene trebaju ruže i  bombonjere, to je dan kad se podsjećamo na povijesnu borbu koju su žene morale  voditi da bi dobile pravo glasa, pravo na obrazovanje, pravo na odabir majčinstva,  pravo na obnašanje svih funkcija u društvu te sva temeljna zakonima osigurana prava. Dan žena svima nam je podsjetnik na sve što su neposlušne žene postigle, kao i  poticaj za daljnju borbu.
KSS Antifjaka