Najugroženija područja grada su Poluotok i Arbanasi

Nakon razornog potresa u Albaniji u kojem je poginulo oko 50 ljudi, a na stotine ih je ranjeno, mnogi Zadrani jučer ujutro osjetili su blago podrhtavanje tla i trešnju prozora. Provjerili smo u Državnoj seizmološkoj službi jesu li zabilježili potres na zadarskom području te su nam rekli kako je zabilježen jedan slabiji potres u Splitu, ali koji se nije mogao osjetiti u Zadru. Na internetskim stranicama može se vidjeti kako je područje južnog Jadrana, odnosno u blizini albanske obale ovih dana jako aktivno te se javljaju potresi i po nekoliko puta dnevno.
Upitali smo se može li se takav potres dogoditi i u Zadru te kakve bi posljedice imao za naš grad. Naime, Hrvatska je dio mediteransko-transazijskoga pojasa i nalazi se na seizmički aktivnom području u kojem se ističu dvije potresne zone; priobalno područje i sjeverozapadni kontinentalni dio. I sami smo svjedoci u posljednje vrijeme brojnih potresa koji su posljedica podvlačenja Jadranske platforme pod Dinaride, što je izazvano kretanjem Afričke ploče prema Euroazijskoj. Tako je i prije nekoliko dana zabilježen i slabiji potres u Bosni i Hercegovini.

Srušilo se i što nije trebalo
Nakon potresa u Albaniji javili su se brojni stručnjaci koji su kao jedan od razloga velike smrtnosti i broja ljudskih žrtava naveli i nekontroliranu izgradnju građevina, apartmanizaciju te želju za zaradom zbog čega jedan dio investitora štedi i na materijalu, poglavito betonu i armaturi zbog čega je i došlo do pucanja određenog dijela zgrada.
O ovome smo razgovarali s Nives Kozulić, nekadašnjom glavnom urbanisticom u Zadru koja nam je rekla kako su hrvatski zakoni vrlo jasni što se tiče količine određenih materijala koji se koriste prilikom izgradnje određenih građevina.
– Tijekom gradnje postoji stroga kontrola te se ne bi trebala dobiti uporabna dozvola ukoliko nisu ispoštovani svi uvjeti gradnje. Međutim, uvijek ima onih koji će pokušati uštediti na materijalu. To se dogodilo u Albaniji, ali i u Italiji u Friuliju te drugim mjestima. Mnogo se toga srušilo što se ne bi srušilo da se radilo prema pravilima i propisima struke, istaknula je Nives Kozulić.
Alan Sorić, ovlašteni inženjer građevine i statičar, a koji radi i kao nadzornik na gradilištima nam je rekao kako se često u radu s brojnim strankama susreće s komentarima »Zašto treba toliko armature?!« ili »Što će toliko betona?!« i slično.
– Često se na gradilištu susrećem s komentarima zašto treba toliko betona ili armature, ali ja sam tu krut jer mi imamo određene norme i zakone prema kojima se treba raditi. Naime, prije 30 ili 40 godina nisu praktično postojale norme, a zakoni su bili puno slobodniji, dok se danas sve zasniva na europskim normama Eurokod 8, što je skup normi koji se odnosi na projektiranje nosivih konstrukcija u potresnim zonama, a mi smo u izrazito seizmičkoj zoni, istaknuo je Sorić. Istaknuo je kako se prilikom gradnje rade proračuni koji služe kako bi se približili sigurnosti i otpornosti na statička i dinamička opterećenja, a u koje spada i vjerojatnost od potresa.

Ništa bez ‘papira’
– U odnosu na situaciju prije 40-ak godina izgradnja građevina je sada mnogo stroža. Nekada su se kuće gradile bez projekta s ekipom iz susjedstva te jednom mješalicom, ali danas to ne može proći. Danas svako gradilište mora biti prijavljeno, mora imati ovlaštenog inženjera da bi na kraju kuća mogla dobiti uporabnu dozvolu i upisati se u ZK. Prilikom izgradnje svi materijali moraju biti atestirani, imati papire, potreban je i nadzor, što je u konačnici mnogo skuplje za investitora, ali je mnogo sigurnije, rekao je Sorić dodavši kako smatra da bi se u slučaju potresa primijetila razlika u kućama koje su građene prema novim europskim normama ili onih koje nisu.
Inače, u Gradu Zadru prošle su godine napravili procjenu rizika od velikih nesreća koju je usvojilo i Gradsko vijeće Grada Zadra, a kojom su definirani svi rizici odnosno prijetnje koje mogu pogoditi grad Zadar, a riječ je o potresima, požarima otvorenog tipa, ekstremnim vremenskim pojavama (toplinskom valu), poplavama te epidemijama i pandemijama.
– Sukladno navedenoj Procjeni rizika i seizmološkoj karti Hrvatske područje Grada Zadra spada u područja s očekivanim maksimalnim intenzitetom potresa od 7 stupnjeva uz vjerojatnost premašaja navedenih vrijednosti od 10% po MSK ljestvici (Medvedev-Sponheurer-Karnikova ljestvica) koja se temelji na Mercalijevoj ljestvici te također ima 12 stupnjeva intenziteta potresa. Sukladno navedenoj ljestvici potres od 7 stupnjeva spada u vrlo jake potrese koji za učinak ima rušenje dimnjaka i crjepova s krovova, oštećenja pokućstva u zgradama, rušenja slabije građenih zgrada, a na jačima nastaju oštećenja. Što se tiče ove Procjene rizika od potresa za grad Zadar opisan je događaj sa najgorim posljedicama koji podrazumijeva potres intenziteta 8 stupnjeva MSK ljestvice. U takvom scenariju, najugroženija područja Grada Zadra bila bi stara gradska jezgra (Poluotok) i Arbanasi zbog slabije mehaničke otpornosti objekata, uskih ulica i velike gustoće izgrađenosti na tom području, dok u ostalim dijelovima grada Zadra zgrade su uglavnom građene nakon 1964. godine sa čvrstim materijalima kao što su beton i željezo, sa širokim ulicama i srednjim stupnjem izgrađenosti terena pa su navedene zgrade puno otpornije na potrese te bi posljedice takvog potresa bile daleko manje, pojasnili su iz Grada Zadra. Prema Procjeni rizika na području Grada Zadra potrebno je osigurati zaštitu od potresa VIIIº MSK ljestvice, što je potres koji može izazvati teška oštećenja i ljudske gubitke. U Procjeni se iznose podaci kako bi potresu ovakvog intenziteta bilo ranjeno ukupno 946, a poginulo bi ukupno 116 osoba. Ipak, unatoč katastrofalnim posljedicama koje bi ovakav potres mogao izazvati možemo donekle biti i mirni jer je, kako piše u Procjeni, frekvencija da se ovo dogodi jedan događaj u 100 godina i rjeđe, a vjerojatnost ovoga događaja je manja od 1%.

Tlo se treslo jučer i u Zadru?
Mnogi Zadrani jučer ujutro osjetili su blago podrhtavanje tla i trešnju prozora. Provjerili smo u Državnoj seizmološkoj službi jesu li zabilježili potres na zadarskom području te su nam rekli kako je zabilježen jedan slabiji potres u Splitu, ali koji se nije mogao osjetiti u Zadru. Na internetskim stranicama može se vidjeti kako je područje južnog Jadrana, odnosno u blizini albanske obale ovih dana jako aktivno te se javljaju potresi i po nekoliko puta dnevno

Porast broja osiguranja od potresa
O tome koliko su stanovnici našeg kraja svjesni opasnosti od potresa svjedoči i činjenica kako uslijed serije novih potresa u regiji, brojna osiguranja bilježe veći interes građana i veći broj zahtjeva za ugovoranje osiguranja imovine. Mnogi tako nude različite pakete i modele osiguranja kojima se dodatno mogu osigurati nekretnine i stvari iz kućanstva i od posljedica potresa.