NA ODMOR ČEŠĆE, A KRAĆE Kako da uzmemo godišnji odmor pet puta u godini?

Učenici Zadarske županije od jučer su prvi put na jesenskim praznicima. Ministarstvo obrazovanja je ponudilo četiri modela praznika i u Zadarskoj županiji je izabran model broj četiri koji uključuje nove jesenske praznike (dva dana praznika te blagdan Svih svetih i vikend spajaju praznike od 30. listopada do 4. studenog), zatim kraće zimske praznike (od 23. prosinca do 7. siječnja), nove zimske praznike koji će trajati od 24. veljače do 2. ožujka i na kraju skraćene proljetne praznike od Velikog četvrtka do Uskrsnog ponedjeljka.

Idu li masline brati?
Osim Zadarske županije, ovaj model je izabralo još osam županija, dok su ostale, uključujući i Grad Zagreb, izabrale stari model praznika.
Roditelji s kojima smo razgovarali nisu zadovoljni s novim školskim kalendarom. Žale se kako je nastava tek počela, gotovo da nisu pale ni prve ocjene, a već su praznici. Mnogima je to problem organizacijskog tipa jer ne mogu dobiti godišnji odmor četiri ili pet puta u godini, a vole tijekom praznika biti s djecom, možda negdje otputovati i slično. Također, za manju djecu koja još ne mogu ostajati sama doma, moraju se snalaziti za čuvanje. Neki smatraju da česti prekidi nastave nisu dobri za koncentraciju, da ih izbacuju iz »tračnica«, dok se s druge strane smatra da su baš za osnovnoškolce bolji češći, a kraći praznici, umjesto, primjerice, tri mjeseca nastave u komadu.
– Smatram da su rascjepkani praznici loši za učenike jer se djeca opuste i izgube osjećaj za učenje, školu i obveze. Djeci nakon proljetnih i zimskih praznika treba vremena da se opet adaptiraju i uključe u nastavu, tako da sad ovi novi jesenski i još jedni zimski praznici u drugom mjesecu samo doprinose manjoj koncentraciji djece. Još uz sve to i štrajk. Podržavam štrajk, ali u duetu s ovim novim praznicima, imat će loš rezultat za djecu, rekla je jedna majka čije dijete ide u 5. razred.
Slično razmišlja i druga majka dvoje školaraca.
– Meni je to bezveze. Djeca gube kontinuitet nastave, roditelji imaju problema s čuvanjem djece. Smatram da su nepotrebna sad ta dva dana usred tjedna pa opet u drugom mjesecu nekoliko dana. Ne znam što se time želi postići. Čemu jesenski praznici? Da ljudi idu masline brati, pita se ova majka školaraca.

Srednje škole bile za stari model
No, iz Zadarske županije ističu da nakon svake promjene, ako je to potrebno, treba napraviti analizu i vidjeti argumente za i argumente protiv svakog modela. A tek potom donositi zaključke.
– Ovaj kalendar prihvaćen je u propisanoj proceduri u kojoj, osim osnivača, sudjeluju i škole. Za škole kojima je osnivač Županija, odlučuje Županija, za škole kojima je osnivač Grad Zadar, odlučuje Grad. Prilikom odabira ovog modela vodila se briga o tome da Županija i Grad budu usklađeni. Drugi moment bio je i to što su roditelji često govorili kako možda nije nužno što tijekom zimskih i uskrsnih praznika učenici nakon Tri kralja i nakon Uskrsnog ponedjeljka imaju još tjedan dana praznika. Jer, što su duži praznici teže se vratiti u ritam školskih obveza, organizirati život i drugo. A treći moment je također u tome što je period od rujna do Božića dug i iscrpljujuć za učenike. Na sve te momente najbolje odgovara ovaj četvrti model rasporeda praznika. Većina škola bila je za četvrti model i veći broj učenika bio je u tim školama, stoji u odgovoru Županije.
Na pitanje može li se sljedeće godine izabrati drugi model, iz Županije kažu da se Pravilnik o početku nastave i školskim praznicima donosi svake godine tijekom proljeća za slijedeću školsku godinu.
– Kako će biti za sljedeću školsku godinu vidjet ćemo kad bude donesen, navode.
Rade Šimičević, ravnatelj Gimnazije Vladimira Nazora i predstavnik ravnatelja srednjih škola Zadarske županije, ističe kako je većina srednjih škola bila za stari model praznika, ali prevagnule su osnovne škole.
– Odluke su donesene prema odlukama većine škola. Osnovnih škola je više, a smatra se da su za osnovnoškolsku djecu bili predugi periodi bez praznika pa su se odlučili za ovaj model. Za sve postoje razlozi za i protiv, no vidjet ćemo na kraju kako će biti. Ne mora značiti da je loše. Vjerojatno će se napraviti analiza na kraju. Općenito smatram da smo premala država i da nije dobro da se dijelimo po različitim terminima praznika. Ali dobro je što u cijeloj Hrvatskoj u isto vrijeme počinje i završava nastava, rekao je Šimičević.