Nedjelja, 15. prosinca 2024

Weather icon

Vrijeme danas

5 C°

MO DIKLO Ni komunalna ni društvena infrastruktura nisu pratile ubrzani razvoj Dikla!

04.04.2019. 17:15
MO DIKLO Ni  komunalna  ni društvena  infrastruktura  nisu pratile  ubrzani  razvoj Dikla!


Diklo je od malog naselja od svega tristotinjak stanovnika  postalo jednim od većih zadarskih kvartova s oko 2.000 stanovnika. Naravno, ovaj broj se višestruko povećava tijekom ljeta kada uz lokalno stanovništvo komunalnu infrastrukturu koriste i turisti te posjetitelji iz drugih dijelova grada kojima je Diklo omiljeno kupalište.


Uske prometnice i neprikladne pješačke  zone
– Problem koji niti nakon toliko godina ne jenjava te i dalje uvelike  otežava svakodnevni život u tom zadarskom kvartu je što komunalna,  kao ni društvena infrastruktura, nisu pratile ovakav ubrzani razvoj, a posebice razvoj turizma i apartmanizacije, kazala nam je u razgovoru nova  predsjednica Mjesnog odbora Diklo Martina Matešić, dodavši kako se,  kao posljedica, Diklo razlilo uz obalu zbog čega ima svoj karakterističan  oblik i samim time i probleme uskih prometnica i nepostojanja prikladnih pješačkih i biciklističkih zona te parkirnih mjesta.
– Tijekom srpnja i kolovoza često vam se može dogoditi da zaglavite u  Diklu, zbog nedostatka parkirnih mjesta posjetitelji često ostavljaju svoja vozila na za to neprikladna mjesta i time onemogućuju prometovanje  većih vozila, ali i siguran prolaz pješaka i biciklista. U prometu su posebno ugrožene majke s kolicima i djecom te osobe s invaliditetom jer su  postojeći nogostupi preuski za prolazak, objasnila je Matešić naglasivši  kako su dva najčešća pitanja koja se upućuju MO Diklo nepostojanje  (odnosno spora realizacija) sustava javne odvodnje te izmještanje odlagališta.
– Sustav javne odvodnje Dikla dio je projekta „Izgradnja integralnog  sustava odvodnje aglomeracija Zadar i Pretrčane“ financiranog iz EU  sredstava, a čija provedba je u tijeku te bi kroz sljedećih nekoliko godina  cijelo mjesto napokon trebalo biti pokriveno ovim sustavom, istaknula je  Matešić.


Nazire li se kraj odlagalištu otpada?
Crna točka Dikla priča je stara preko 50 godina, a riječ je o odlagalištu  otpada za koje Matešić kaže kako se nada da mu se nazire kraj. Neugodni  mirisi, nastavila je, najintenzivniji su upravo ljeti zbog čega Dikljani često moraju pojašnjavati gostima kako se treće odlagalište po veličini u Republici Hrvatskoj nalazi jedva kilometar od prvih kuća i njihovih unajmljenih apartmana i kuća za odmor, a vjetar koji raznosi lagani plastični  otpad po obližnjim šumama konstantni je podsjetnik na odlagalište.
– Grad Zadar u suradnji sa Zadarskom županijom, pojedinim ustanovama i ostalim jedinicama lokalne samouprave aktivno radi na izgradnji  novog centra za gospodarenje otpadom (CGO Biljane) čime bi se zatvorilo i saniralo odlagalište Diklo. Kako se realizacija navedenog projekta  oduljila, članovi prošlog Vijeća MO Diklo pokrenuli su pitanje izdvajanja  pojedinih dijelova projekta sanacije te njihovu raniju realizaciju, objasnila je dodavši kako je riječ o dva odvojena procesa, s jedne strane o izgradnji sustava otplinjavanja deponijskog plina, a s druge zbrinjavanja  mulja iz sustava odvodnje na lokaciji izvan Zadarske županije. Realizacijom navedenih procesa, tvrdi Matešić, trebali bi se ukloniti neugodni  mirisi, a članovi novog Vijeća ustrajat će na njihovoj realizaciji.
– Očekujemo da bi najmanje jedan od navedenih procesa trebao biti  završen do početka ove turističke sezone, naglasila je.
S obzirom na sve navedeno, mještani Dikla su do sada bili izuzetno  strpljivi, no u posljednje vrijeme, navela je Matešić, javlja se i novi problem, a to su divlja odlagališta otpada.
– Šume poviše Dikla, Kožina i Petrčana prepune su otpada, a posebice  protupožarni putevi koje Zadrani često koriste za rekreaciju. Konstantno  se spominje problem park šume Musapstan, ali problem je puno širi i  nadilazi pitanje samo jednog mjesnog odbora, kazala je dodavši kako  smatra da bi nadležne institucije trebale ispitati što dovodi do potrebe  da domicilni stanovnici odlažu otpad na divlje te učiniti sve da se zaštite  šume i okoliš.




Potrebna potpora u realizaciji većih projekata
Matešić je kazala da je dosadašnja suradnja s relevantnim odjelima  Grada Zadra i drugim institucijama više nego zadovoljavajuća. Pročelnice i pročelnici te drugi djelatnici su u svakom trenutku dostupni, na sva  pitanja reagiraju u primjerenom roku, što je članovima MO Diklo vrlo  važno, posebice kad se dogode neke nepogodne situacije poput orkanske bure nakon koje zna biti mnogo štete.
– Ono za što bismo zaista trebali potporu jest realizacija većih projekata. Tu bih prije svega trebala istaknuti projekt uređenja obalnog pojasa  Diklo, izgradnje tzv. obilaznice kao i iznalaženje i optimizacija prometnih rješenja te parkirnih mjesta, ali i izgradnje i uređenja doma kulture,  dječjeg vrtića i ambulante, objasnila je Matešić dodavši kako Diklo krasi  bogata kulturna i povijesna baština. Centar mjesta i njegovi sakralni objekti su zaštićeni kao nepokretno kulturno dobro u Registru kulturnih  dobara RH.
– S jedne strane nam je more, a s druge zelene površine. Imamo sve  preduvjete za razvoj, no taj razvoj nikako da zaživi. Sva ozbiljnija ulaganja nekako uvijek završavaju u užem centru grada, pa iako Poluotok zasluženo nosi epitet kulturnog centra grada, a Višnjik sportskog, smatramo  da i druge dijelove grada isto treba valorizirati na jednak način, naglasila  je Matešić dodajući kako Diklo već godinama raste brojem stanovnika,  mahom mladih obitelji i novih turističkih smještajnih kapaciteta i sada  već treba planirati i graditi komunalnu i društvenu infrastrukturu koja će  odgovarati veličini Dikla kakvo će ono biti već sutra.


Jedna od najduljih obala, a nema pravu plažu
Zanimljivo je kako Diklo ima jednu od najduljih obala na području  grada Zadra, a opet nema pravu plažu.
– Svako mjesto koje živi od turizma zna koliku važnost ima dobro  uređena plaža, mnoga su mjesta u tu svrhu nasipala svoje plaže i smatram da bi to i u slučaju Dikla bio dobar smjer. Prirodne škrape, dosta  neatraktivne za kupače nestale su pod betonskom šetnicom, a koja je  nastala kao rješenje dva problema – uređenja kupališta i za osiguravanje  sigurnog prolaza pješaka s obzirom na to da uz samu plažu leži i glavna  prometnica u Diklu, objasnila je Matešić dodajući kako ovakvo rješenje  kupališta nije primjereno posjetiteljima Dika, a to su mahom obitelji s  djecom.
Posebno je istaknula kako se u Diklu ne kupaju samo Dikljani i njihovi  turisti, već mu gravitiraju i posjetitelji obližnjih gradskih kvartova kao što  su Novi Bokanjac, Bokanjac, Belafuža itd.
– Uređenje plaže tako da uključuje i šljunčane nasipe i šetališta sa  sunčalištima predmetom je UPU-a obalnog pojasa Diklo. Jedan dio navedenog plana u dijelu koji se odnosi na šetališta sa sunčalištima uskoro  će se realizirati po projektu zadarskog arhitekta Bogdana Marova iz arhitektonskog studija Rene, u dijelu od pansiona "Delfin" do spomenika dr.  Franji Tuđmanu, otkrila je Matešić.


Nema dječjeg vrtića i prostora za  mlade
Jedna od prvih aktivnosti Vijeća MO Diklo bila je sastanak s mladima.
– Važno nam je da mjesto razvijamo u smjeru u kojem to žele njegovi mještani te  na isti način određujemo razvojne prioritete. Nepostojanje dječjeg vrtića u Diklu, kao  ni prostora za boravak mladih i djece tijekom zime pokazao se kao jedan od najvećih  problema na koji su nam mještani ukazali. Samo mjesto za sada ima jedno športsko  igralište i tri parkića za djecu, no svi osim jednog (novo uređeno igralište u dijelu Vukovica) svakako bi trebali proći temeljitu rekonstrukciju kako bi odgovarali suvremenim sigurnosnim standardima, zaključila je Matešić.