LENTA VREMENA Spomenička baština, ali i mjesto osobnih sjećanja i emocija

Raznim manifestacijama, Kneževa palača proslavila je drugu obljetnicu od svoje obnove. Projekt “Obnova i turistička valorizacija kulturno turističkog kompleksa Kneževe palače” počeo je 2. listopada 2014. godine. Vrijedan je bio 37.799.651,00 kuna, uz 95 posto sufinanciranja.
Pedagoginja Lucija Sekula predstavila je tako u Edukativnoj dvorani interaktivnu edukativnu izložbu Lenta vremena Kneževe palače. Naime, Pedagoška služba Narodnog muzeja Zadar organizirala je radionice na kojima su učenici srednje Hotelijersko turističke i ugostiteljske škole Zadar i Osnovne škole Šimuna Kožičića Benje izradili Lentu vremena Kneževe palače od njezina osnutka, XIII. stoljeća, do zadnje obnove sredstvima EU fondova 2017. godine.

Priče o palači
– Na Lenti vremena prikazani su najznačajniji trenuci povijesti Kneževe palače, prema izboru učenika i mentora, profesorice Katarine Markulin i Anite Lovrin. Lenta će biti nadopunjena praznim dijelom papira na koji će posjetitelji moći upisati vlastite događaje i sjećanja koja ih vezuju uz Kneževu palaču. Zanimljivo je da su Lentu izrađivali učenici prvog razreda srednje škole, ali i učenici trećeg razreda osnovne škole koji u svom kurikulumu već imaju upoznavanje svog mjesta. No, brojni stanovnici Zadra imaju vlastitu priču o važnosti Kneževe palače jer ona za njih nije samo spomenička baština, već i mjesto za koje ih vežu najdublja osobna sjećanja i emocije, rekla je pedagoginja Narodnog muzeja Lucija Sekula.
Svoje priče o Kneževoj palači koje datiraju još iz školskih dana pa sve do prvih iskustava koje je stekao kao kustos muzeja podijelio je s posjetiteljima i Vladimir Alavanja, kustos Narodnog muzeja Zadra u mirovini.
– Knez je zapravo preteča današnjih gradonačelnika. Nadređen mu je bio providur, a te dužnosti su zadržane sve od 16. do 19. stoljeća. Zanimljiv je i jedan izvještaj koji je knez poslao u Veneciju i u kojem skoro doslovno piše: Poslali ste me ovdje gdje ili je bura koja nemilo puše, a ja imam samo jednu malu peć i jedva se mogu ogrijati ili je jugo i kiša. Stoga vodite me iz ovog Zadra. To se stvarno dogodilo nakon ulaska Napoleona kad je dokinuta ne samo vlast Venecije nad Zadrom, nego i postojanje te male državice, ispričao je Alavanja dodajući kako je knez isključivo imenovan iz redova plemstva, a veliko plemićko vijeće zasjedalo je u velikoj dvorani Kneževe palače.

Posljednji dan izložbe
– To vijeće biralo je suce, rizničara i ostale funkcije neophodne za funkcioniranje grada. Zanimljivo je da je Zadar u srednjem vijeku bio značajan grad i po broju stanovnika. Kao i većina europskih gradova, nije imao puno stanovnika, tek oko 6.000 tisuća. No, u to doba je Pariz imao 20.000 stanovnika. Razlog je što je osnovna gospodarska grana bila poljoprivreda, a u gradovima su zanatlije. Tek nakon Napoleona i početkom industrijske revolucije u drugoj polovici 19. stoljeća, u Zadar dolaze tvornice poput Driolija i ostalih, rekao je Alavanja.
Zanimljivo je da je prvi Napoleonov “gradonačelnik” bio Englez, Thomas Brady. To nije bilo neobično u tadašnjoj francuskoj vojsci kojom je zapovijedao Napoleon. U Hrvatskoj danas živi svega nekoliko osoba s prezimenom Brady i to ne baš daleko. Žive u samo jednom hrvatskom naselju i to u Okrugu Gornjem na otoku Čiovu. Najbolje značenje prezimena je: velikodušan, pažljiv, aktivan i temperamentan poput arhetipskih Dalmatinaca.
Druga obljetnica otvorenja Kneževe palače ujedno je bila i posljednji dan izložbe 18. triennale hrvatskog slikarstva Plavi salon na temu Realizma privatnosti: subjektivno u objektivnom u novom hrvatskom slikarstvu u organizaciji Galerije umjetnina Narodnog muzeja Zadar, postavljene u prostorima Galerije umjetnina, Kneževe palače i Gradske lože.