KULTURNA SCENA Institucionalni i neinstitucionalni kulturni protagonisti imaju zajednički cilj – borbu protiv konzumerizma i shvaćanja o kulturi kao proračunskom nametniku

"Politici nije mjesto u kreiranju nezavisne kulture, dok bi  nezavisna kultura u svakom smislu trebala biti politična, angažirana,  refleksivna, kritična, suvremena i društveno odgovorna, zato je i potrebna, da kroz umjetničke forme djelovanja pokreće pozitivan razvoj  društva, inače je besmislena i umrtvljuje ga". Tako je nedavo zvučao  borbeni poklič glumca Kazališta lutaka Zadar Jurja Arasa. Aras i njegov  Teatar Verrdi jedna su od perjanica zadarske kulturne scene. No pojava  1,8 mil. kuna na kulturnom obzorju uzburkala je duhove. Arasove strelice prema politici Grada Zadra prema kulturnoj sceni, napose onoj nezavisnoj, (ma što to osim pretenzije značilo) odaslate su prema novoj  gradskoj pročelnici za kulturu i sport Dini Bušić koja tek što je ugrijala  fotelju pročelnice za kulturu i sport. Je li mlada pročelnica baš prikladna meta za prozivke koje je Aras nije odapeo prema pravom cilju njegovih prozivki, suborcu svog oca, ostaje vidjeti tek kad ona realizira ili  ne novu kulturnu politiku grada.
Je li po vama Aras prozivkom platforme ZadrugArt izrazio opravdanu skepsu i hoće li gradska politika i dalje kreariati nezavisnu kulturu?
Smatram da se u slučaju intervjua i komentara na kojeg aludirate dijelom radi o neinformiranosti o samom projektu ZadrugArt, dijelom o  slabom baratanju činjenicama o značenju i potencijalima sudioničkog  upravljanja te dijelom o povijesti dugogodišnje, nekad više, nekad manje uspješne suradnje, Grada i predstavnika civilnog sektora.

Modeli sudioničkog upravljanja
Da pojasnim dio po dio – predstavnici civilnog sektora u Zadru bi  trebali biti svjesni činjenice da su upravo kroz projekt ZadrugArt svi  uključeni u njega. Panika da je neka udruga ili javna ustanova kreirala  program koji će se izvoditi u sklopu projekta, a neka druga pak nije, apsolutno je neosnovana i temeljena na uskom sagledavanju stvari. Naime, ZadrugArt je platforma koji nam služi kao alat za uspostavu suradnje sa svim udrugama. To je projekt unutar kojeg su iznađena sredstva da stručnjaci nakon istraživačkog dijela posla u suradnji s Gradom  i udrugama uspostave Model sudioničkog upravljanja Centrom za mlade Zadar. Program projekta ili pak oprema koju ćemo kroz projekt dobiti, a koju ćemo na korištenje dati Centru za mlade tj. udrugama, tek  je ukras, a sadržaj je ovo što sam upravo spomenula ranije.
Zar i vama složenica sudioničko upravljanje ne liči na onu "demokratski centralizam" kao isprika za lošu kulturnu politiku na koju  aludira nezavisna scena?
To je već odlično pokriveno u literaturi, pa tako Dea Vidović i Ana  Žuvela, u zborniku Uradimo zajedno u izdanju zakade Kultura Nova  navode da sudioničko upravljanje pridonosi unapređenju demokracije  te da se sudioničke institucije pokreću se u cilju postizanja promjena u  kontekstu u kojem nastaju. One mogu biti pokrenute odozgo — inicijativom međunarodnih organizacija, zaklada, agencija i institucija te  javnih vlasti; ili odozdo — angažmanom građana, civilnog društva i  drugih organizacija.
Osim što je važno da predstavnici javnog sektora to znaju, isto tako  je važno je da predstavnici civilnog sektora isto tako shvate da se sudioničko upravljanje temelji na sinergiji aktera iz javnih institucija i civilnih inicijativa i organizacija. Stoga su inicijative pokrenute odozgo  kao i one odozdo potpuno legitimne i oba su se modela pokazala uspješnima.
To je abeceda sudioničkog upravljanja i ona apsolutno ne ugrožava  slobodu umjetničkog govora, kritiku suvremenog društva ili bilo kakvu  umjetnički relevantnu aktivnost pojedine udruge ili pojedinca ili pak s  druge strane slobodu relevantnog političkog govora. Jedno ne isključuje  drugo. Stoga slijedom svega rečenog, nedavni naslov Slobodne Dalmacije da politici nije mjesto u kreiranju nezavisne kulture, apsolutno ne  drži vodu.

Suradnja Grada i udruga
Jedinice lokalne samouprave koje između ostalog sufinanciraju  udruge i ne petljaju se ni u kakve umjetničke slobode istih, su politički  obojene. No, bile te političke opcije ove ili one, okviri za rad ne stvaraju  se iz politikanstva ili politiziranja već iz zaključaka koje nam za  određeno područje daju više instance neopterećene bojama. Ovdje govorim o Europskoj uniji. Tako, na primjer, u zaključcima Vijeća EU-a o  sudioničkom upravljanju kulturnom baštinom države članice se pozivaju da promoviraju dugoročne politike koje će se temeljiti na podacima i uključivanju građana, ističu važnost uspostavljanja kulturnog  upravljanja koje će biti više otvoreno, sudioničko, učinkovito i koherentno te pozivaju zemlje članice da promoviraju sudioničke pristupe u  stvaranju kulturnih politika.
O suradnji Grada i udruga te njihovom međusobnom tretmanu  znam ponešto kao jedna od dugogodišnjih sudionica kulturnog života,  ali sada i s ove institucionalne strane. Svjesna sam da Grad do sada nije  imao sasvim jasne okvire prema kojima bi sustavno vodio suradnju s  udrugama i da je u proteklih dvadesetak godina tu ispisana povijest koja je nekad služila na ponos, a nekad baš i ne, i jednima i drugima.  Ipak, radilo se prema mogućnostima, kako za institucionalnu tako i  neinstitucionalnu kulturu. Spomenuti problemi ne postoje samo kod  nas, već i u Hrvatskoj, ali i u cijeloj Europi. Imamo jako puno posla, no  meni osobno rad nikad nije bio problem. Isto sam tako sigurna da će i  udruge shvatiti važnost ovog trenutka, ovih koraka u kojima jedni drugima pružamo ruke i u kojima je najvažnije izgraditi povjerenje. Zato  smatram da nema mjesta iznošenju netočnih informacija, friziranih interpretacija samo s jedne strane, poticanju širenja jaza između javnog i  civilnog od strane bilo koga, bilo grada bilo udruga ili samostalnih umjetnika.
Koliko sredstava je u proračunu Grada za 2019. godinu osigurano  za rad Udruga i na koji način mislite pratiti njihov rad?
Grad Zadar je u 2019. godini osigurao nešto više od 3.000.000,00 kuna za rad udruga u kulturi.

Osigurano 3 milijuna kuna
Postoje uistinu svijetli primjeri udruga koje rade neumorno, rade sa  značajnim brojem djece, surađuju s institucijama, javnim ustanovama  u kulturi te uz Grad imaju i druge izvore financiranja te se uz sve to još  i samozapošljavaju. Mi želimo podržati upravo takav profil udruga, povećati broj takvih udruga te im naravno dodatno pružiti ruku kroz osiguravanje infrastrukturnih potreba u samom Centru za mlade. Želimo i  istančati kriterije u Javnom pozivu za potrebe u kulturi kako bismo im  osigurali adekvatna sredstva. Isto tako i promijeniti smjer komunikacije: želimo da poticaj za stvaranje novih programa kao i aktiviranje područja koja su u Zadru deficitarna – inovativne umjetničke i kulturne  prakse, audiovizualne umjetnosti, vizualne umjetnosti – dolazi iz strateškog pristupa samog Grada, a ne tek da čekamo pojedince da nam se  javljaju sa svojim osobnim interesima koji ne zadiru u naše društvo kao  cjelinu. Započinjemo upravo ovaj tjedan rad na Strategiji razvoja kulture grada Zadra i to nas neizmjerno veseli!
Isto tako, imate i cijeli niz udruga koje osnivaju negdje već stalno zaposleni pojedinci te im posvećuju tek dio svog vremena, neki rade ali  neki ni ne rade s mladima te svoju udrugu ili organizaciju shvaćaju samo kao platformu za samopromociju. Takve udruge želimo osvijestiti  upravo kroz sustavni rad kroz ZadrugArt na činjenicu da takav pristup  nije dostatan da bi se utjecalo na boljitak šire zajednice. Jer sudioničko  upravljanje i javno-civilna partnerstva uključuju jedan vrlo zahtjevan  uvjet, a to je utvrđivanje zajedničkog cilja koji nije samo povezan s  vlastitim boljitkom i vlastitim ciljevima, već ima snažan utjecaj na širu  zajednicu čime se otvaraju nove perspektive razvoja lokalne kulturne  politike, a posredno i nacionalne.
Spomenuli ste proračunska sredstva. Tko su, od aktera zadarske  nezavisne scene, ponajveći korisnici gradskih proračunskih sredstava?
Svi podaci dostupni su na stranicama UO za kulturu i šport Grad Zadra o javni su. Smatram da Grad izdvaja značajna sredstva, a jako je  dobra vijest da će se uskoro u okviru CZM brinuti i za infrastrukturni  dio potreba i to je ono što je morilo aktere nezavisne scene i sam Grad  Zadar dugi niz godina. Ne zaboravimo, Centar za mlade projekt je napravljen prije više od 12 godina, još u vrijeme nekih drugih, ali dijelom  i istih protagonista na obje scene, ali smo ga tek sad uz izuzetno vrijedan tim UO za EU fondove kao i sudjelovanje drugih odjela Grada Zadra uspjeli realizirati uz pomoć sredstava Europske unije i Grada te  svesrdno razumijevanje Ministarstva državne imovine. Što se tiče proračunskih sredstava, preporuka svim udrugama jest više izvora financiranja. Konzervativni pristup u kojem udruge rade isključivo financirajući se od Grada Zadra vrlo brzo postaje nedostatan. Tu trebaju biti prisutna vlastita sredstva od članarina, sredstva ostalih lokalnih, županijskih i nacionalnih izvora, da ne govorim o sudjelovanju u europskim  projektima! To uostalom pokazuje i kvalitetu i kreativnost te prepoznatost njihovih programa izvan uske lokalne zajednice.
Naravno, svi uvijek možemo bolje, kako Grad tako i udruge, no da bi  to postigli, moramo njegovati kulturu dijaloga i to je najvažnije što nam  predstoji!

Komunikacija u kategorijama struke
Kao jedan od problema spominju se plaće za četiri zaposlene osobe na dvogodišnjem projektu ZadrugArta za što će otići čak trećina  sredstava?
Naše udruge još uvijek nemaju prevelika iskustva s EU projektima pa  im se takvo što čini neobično, a nije. Dakle to su osnovne stvari – dio  plaće nekog djelatnika svih ili nekih sudionika, ovisno o projektnim  pravilima, bilo udruge, bilo javne ustanove ili jedinice lokalne samouprave, unutar projekta gleda se kao financijsko participiranje određene  strane u projektu i to je sasvim legitimno i u redu te na taj način drugi  dio plaće nekog od djelatnika može biti pokriven od strane samog projekta Europske unije. Time se rasterećuje proračun sudionika i to je zapravo fantastično! S druge strane imate jako puno ljudi koji sudjeluju u  projektima pro bono, a sve u cilju doprinosa zajednici, bez interesa za  isključivo osobni boljitak i napredak.
Imate li osjećaj, kao nova pročelnica, da vas se jednim dijelom  proziva zbog propusta u prošlosti s kojima nemate veze.
Iskreno, nemam osjećaj da me se proziva. Samo mislim da se otvaraju teme i to je jako dobro!
Nije mi krivo da je moj prvi interju obojen samo jednim pitanjem jer  smatram da je to izuzetno važno pitanje i da su protokolarni intervjui  bez pravog fokusa promašena stvar.
Imam sreću da se bavim dvama izuzetno plemenitim područjima u  okviru rada na Gradu Zadru – kulturom i športom i o ovim područjima  želim komunicirati isključivo u kategorijama same struke – kvalitete, rezultata, uključivanja, participiranja…
Da se vratimo na temu, svjesna sam nedostatka povjerenja pojedinih  aktera nezavisne scene, ali isto tako upoznata sam i s primjedbama i  nepovjerenjem institucija prema samim udrugama. Činjenica je da  medalja uvijek ima dvije strane. No to Grad Zadar neće odbiti od činjenice da se otvara politici uključivanja i uvažavanja te komunikacije.
A svim akterima kulturne scene u gradu Zadru kao i publici želim  poručiti da budu svjesni da institucionalni i neinstitucionalni kulturni  protagonisti imaju zajednički cilj – borbu protiv konzumerizma i borbu  protiv shvaćanja o kulturnom sektoru kao proračunskom nametniku.