Izvorna klapska pjesma će uvijek imati svoj jednoličan praktičan put. Uvijek će biti jedna relativno manja skupina klapskih pjevača i publike koja će na isti način željeti čuti tu pjesmu i uživati u njoj, jer je ona na poseban način svevremenska i transcendentalna
Zadarska klapska scena ove godine može se pohvaliti jedinstvenom situacijom. Na finale najjačeg hrvatskog festivala klapa, onog u Omišu, prošlog vikenda plasirale su se ni manje ni više nego tri klape: Bibinje, Kaleta i Kožino. Štoviše, ove dvije potonje vodi isti čovjek, Bokanjanin Ante Rados. A kada se uz sve to ubaci podatak da je po stažu najmlađa klapa Kožino u izlučnim večerima postigla i najveći broj bodova od svih triju, razgovor s trenutačno najvažnijim čovjekom među zadarskim klapašima nameće se sam po sebi.
Jedan voditelj, dvije klape. Obje u finalu Omiša. Kako to?
– Dobar rad, dobri pjevači, temeljitost, disciplina, posvećenost… Metodologija rada je očito uspješna, a i isprobana. Jer, moram priznati da sam već 25 godina u klapskom pjevanju. Pjevam od petnaeste, a od šesnaeste sam počeo voditi klape. Jedno duže vrijeme sam bio u Rijeci i tamo sam bio voditelj i pjevač Fortunala, a nakon toga sam bio osnivač i voditelj klape Crikvenica. Ali dvije klape istovremeno u finale nisam nikad još doveo, do sad. Po povratku u Zadar, prije pet-šest godina, nakon jedne pauze odlučio sam se posvetiti zadarskim klapama i prenijeti neka svoja iskustva, priča nam Rados.
Koja je to metodologija koja djeluje na Omišu?
– Puno rada. Uvijek je rad taj koji je presudan, premda je potrebno da su i pjevači u određenoj mjeri nadareni. Međutim, kod klape je bitno zajedničko pjevanje i ne valja nikad nekog isticati. Naravno, da su pojedini glasovi, osobito prvi tenor, kod mnogih klapa lice i naličje, pa se pažnja slušatelja, a ponekad i struke previše usmjerava na taj glas. No, moje iskustvo je da je zajednički pjev klape od prvog do zadnjeg glasa presudan. I ako se tu uspostavi harmonija, onda ta klapa može kvalitativno napraviti jedan pomak koji će rezultirati znatnijim uspjesima na tim natjecateljskim festivalima, a znamo da je Omiš taj klapski Olimp.
Gdje imate probe, tu na Bokanjcu?
– Klapa Kaleta zahvaljujući mjesnom odboru i društvu Bokanjac ima prostoriju za vježbanje koja nam je dostupna uvijek i u kojoj vježbamo čitavu godinu dva puta tjedno. Možda bismo trebalo malo više raditi, ali zadovoljni smo i s ovim, jer sve ovisi o obvezama članova.
“Podebljava” li se to prije natjecanja?
– Trebalo bi. Iskustvo je nekih klapskih veličina kao što je bio pokojni Ljubo Stipišić te nekih klapa da su one radile svaki dan pred neke važnije nastupe. Dakle, trebalo bi (smijeh).
Kako komentirate sve veće eksperimente klapskog pjevanja s drugim žanrovima, počevši od metala, rocka, pa do ambijentalne glazbe?
– Tendencija za estradizacijom klape je prisutna zadnjih četrdesetak godina, koliko postoji i Omiški festival, a možda čak i prije, za vrijeme pojave prvih naznaka turizma. Poslije Drugog svjetskog rata organizirane skupine pod nazivom ‘klape’ su počele primjenjivati u svom repertoaru i tu takozvanu ‘turističku pjesmu’. Sve te pjesme su bile praktički novoskladane i tu se išlo na jednu opciju da se iskoristi klapa kao pjevačko tijelo i u toj turističkoj ponudi. Taj proces nije nikakva novina, samo što on danas poprima različite oblike kako vrijeme ide. Klapska pjesma i klapa kao pjevačka forma doživljavaju konstantne promjene, što je utjecaj i medija i sve većeg broja informacija. Danas su klape vrh estrade. Prije su pratile određene estradne zvijezde, a danas je to samo malo promijenilo oblik u smislu da je taj jedan solist izvučen iz klape, kao primjerice Tomislav Bralić iz klape Intrade. No, to je tematski identično kao i neka davnija pjesma sa Splitskog festivala, samo uz moderniju produkciju.
Klape na Euroviziji?
– Najprije, Eurovizija je totalno devalvirano natjecanje pjesama. To više nema nikakvog smisla, te ocjene… To je jedan europski estradni događaj u kojem se isprepleću raznorazni interesi. A bi li to bila baš prava prezentacija klapske pjesme kada bi klapa pošla na to natjecanje… pa čak bih i radije da pođe jedna klapa pa makar i da budemo zadnji, nema veze. Ako ništa drugo bar smo otpjevali nešto što je kako tako naše.
Klape za deset godina?
– Teško mi je to reći. Mislim da će se i dalje događati estradizacija klapa koje će imati svoju sinusoidu i najvjerojatnije će medijima nakon nekog vremena dozlogrditi toliki broj klapa pa će se staviti sve to skupa u jedan kantun dok se publika opet ne zaželi. No, izvorna klapska pjesma će uvijek imati svoj jednolični praktični put. Uvijek će biti jedna relativno manja skupina klapskih pjevača i publike koja će na isti način željeti čuti tu pjesmu i uživati u njoj, jer je ona na poseban način svevremenska i transcendentalna. Ja to zovem besplatnom kartom za kino i jedan film iz povijesti…
najnovije
najčitanije
Zadar
Helen Doron Zadar
150 malih trkača u velikoj dječjoj utrci na Višnjiku
Zadar
OB ZADAR
U četvrtak s radom počinje Farmakološka ambulanta
Hrvatska
POTPREDSJEDNIK HDZ-a
Anušić: Nazire se kraj i HDZ će vrlo brzo sastaviti Vladu
Županija
MAMAC MANIFESTACIJA
U Salima na Dugom otoku uživaju i žive održivi turizam
Hrvatska
ACI MARINA
Najveći lanac marina na Mediteranu nastavio s rastom
Zadar
NAŠ ZADAR
Popularna zadarska stranica oduševila snimkom s vjenčanja: ‘Ne bude li mi ovakav pir, neću se udavat’
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Zadar
Fra Andrija Bilokapić
Dobitnik županijske Nagrade za životno djelo: ‘Abortus, transrodnost, eutanazija, sve su to bolesti našega društva’
Crna Kronika
Osuđen je
Pijan vrijeđao suprugu, a kasnije tvrdio: “Rekla mi je da imam malo spolovilo i da sam – kit!”
Moda
analiza subotnjeg đira