Brbišćice čine slojevi vapnenca koji su se kroz godine taložili jedan na drugog, a između tih slojeva tragove su ostavili brojni povijesni stanovnici planeta koje danas po tim tragovima želimo “oživjeti”. Fascinantan je svaki novi podatak o tome kako su biljke, ribe, školjke, puževi ili gušter izgledali i ponašali se nekad davno u odnosu na danas
Sat i pol trajektom od Zadra do Brbinja na Dugom otoku, deset minuta s autom, dvadesetak metara stazom kroz žbunje i tamo ste. U Brbišćici. I to ne u uvali Brbišćica, poznatoj plaži, već na bijelim kamenim grebenima koje je milijunima godina oblikovalo more. Svakom laiku to je naizgled kamena pustinja, oku ugodna, zanimljiva za pomalo avanturističko kupanje, a sa svojim mističnim špiljama interesantna za ronjenje. A manje je poznato da taj bijeli kamen skriva prapovijesne činjenice i da ta kamena pustinja uopće nije pusta. Čine je slojevi vapnenca koji su se kroz godine taložili jedan na drugoga, a između tih slojeva tragove su ostavili brojni povijesni stanovnici planeta koje danas po tim tragovima želimo “oživjeti”. Fascinantan je svaki novi podatak o tome kako su biljke, ribe, školjke, puževi ili gušter izgledali i ponašali se nekad davno u odnosu na danas. To “zna” upravo Brbišćica.
Fosili stari 90 milijuna godina
Najzanimljiviji fosil na Brbišćici ostavio je prije oko 90 milijuna godina morski gušter, koji je živio dio života u moru, a dio na kopnu. Fosil je pronašao Donat Petricioli, biolog iz Sali, koji je prije nekoliko godina prvi pokrenuo postupak zaštite.
Brbišćica je uvrštena u ekološku mrežu Natura 2000, a odnedavno je i pod preventivnom zaštitom u kategoriji posebnog geološko-geomorfološkog rezervata, kako bi se u budućnosti trajno zaštitila. Zbog spore birokracije, zaštita dolazi puno kasnije no što je trebala pa je fosil morskog guštera već prilično devastiran mlatom valova, a i nalazi se u zoni plime i oseke. Zato su u suradnji s Javnom ustanovom za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Zadarske županije, u Brbišćicu došli geolozi iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i preparator s University of Alberta Edmonton iz Kanade, kako bi spasili što se spasiti da.
Iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja su stigli Katarina Krizmanić i Dražen Japundžić s vanjskim suradnikom, Zoranom Cukovićem, iz Kanade su došli preparator Allan Lindoe i postdiplomac Aaron LeBlanc, a dopratile su ih Morana Babajko i Filipa Milin iz Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Zadarske županije.
Geolozi ove dane provode u Brbišćici, između ostalog, da bi Državnom zavodu za zaštitu prirode dali stručno obrazloženje u svrhu zaštite.
Kanađani su došli s posebnom opremom da bi pomoću silikona uzeli odljevak fosila morskog guštera na Brbišćici, a potom u Kanadi u svom laboratoriju proučili o čemu se točno radi.
– Da bi se znalo je li ova vrsta morskog guštera jedinstvena i vrijedna koliko se čini, preko odljevka ćemo ga preparirati i nakon studije ćemo znati puno više. Nama je svakako interesantno to vidjeti i proučiti, vrlo smo uzbuđeni, a drago nam je i da na taj način pomažemo Hrvatskoj. Nakon istraživanja, odlijevak se vraća ovdje, rekao je Lindoe, preparator koji radi s poznatim kanadskim paleontologom Michaelom Caldwellom.
Kanađani su donirali Hrvatskom prirodoslovnom muzeju vrlo vrijednu opremu za prepariranje, koja će im uvelike pomoći u daljnjim istraživanjima.
Katarina Krizmanić i Dražen Japundžić iz Muzeja ovih dana će dijamantnom pilom izvaditi fosil guštera i konzervirati ga u Muzeju. Na lice mjesta bi se trebala vratiti kopija koja će se napraviti prema odljevku.
Nova vrsta
– Treba se puno okolnosti poklopiti da bi se fosil tako dugo očuvao. Recimo, ovdje su se slojevi mirno taložili jedan na drugi i zato je dobro sačuvan fosil, pronađen malo ispod površinskog sloja. Tako da je ovo rijetkost, fosila morskih guštera nema puno u svijetu, a ovo je najvjerojatnije i nova vrsta za koju se još nije znalo. Žao mi je što ljudi u Hrvatskoj nemaju više razumijevanja da je to rijetkost i naša baština koju treba sačuvati, istaknula je Krizmanić.
Osim toga, na lokalitetu koji se želi zaštiti, od ruba jarka uvale Južni Vavošćak do rta Kamenčina zabranio bi se bilo kakav oblik eksploatacije mineralnih sirovina, izgradnja, nasipavanje i betoniranje obale, izgradnja novih i asfaltiranje postojećih cesta do rezervata. Nadalje, nadzirali bi se fosilni nalazi i speleološke aktivnosti, postavile bi se poučne table, a iako bi se cijeli lokalitet trebao turistički valorizirati, turističke i rekreacijske aktivnosti bi bile pod kontrolom. Sve kako bi se sačuvalo bogatstvo koje skriva bijeli kamen.
I sami kamen je umjetničko djelo vremena i mora, erozije i korozije, dok su špilje, mostovi, grebeni i razni geomorfološki oblici zanimljivi uvijek iznova.
A tako bogati fosilni ekosustav je rijetkost, pokazuje bogatstvo životinjskog i biljnog svijeta u prošlosti i bilo bi zaista šteta ne sačuvati ga za generacije u budućnosti.
najnovije
najčitanije
Nogomet
Liga prvaka
Niclas Fullkrug donio minimalnu prednost Borussiji, Parižani dvaput pogodili vratnicu
Hrvatska
PETAR VUŠKOVIĆ
Analitičar: Milanoviću smo dno dna EU!? Pa ljudi moji, pretekli smo Rumunjsku, Slovačku i Grčku!
Svijet
BEOGRAD
Budući premijer Srbije želi bolje odnose s Hrvatskom, Žigmanov opet u vladi
Nogomet
Županijski kup
Škabrnja ’91 i Hrvatski vitez nakon drame u finalu
Nogomet
Serie B
Nekadašnji osvajač Kupa UEFA i Kupa kupova se vratio u Serie A, bivši napadač Rijeke nije igrao
Zadar
PREČKA ULICA
U Zadru palo stablo na automobile, vatrogasci i policija na terenu
Crna Kronika
NEPRISTUPAČAN TEREN
Na Viru osoba upala među stijene sa quadom, intervenirale sve službe
Zadar
TRN U OKU ZADAR
‘Sad je tamo potpuni kaos’: Zadrani se žale na gužve na vrhu Puta Bokanjca: ‘Zeleno je pet sekundi…’
Hrvatska
NOVO PODRHTAVANJE TLA
Snažan potres magnitude 4,3 kod Slunja, osjetio se i u Zagrebu i u BiH
Županija
voda