Raste bunt zbog novog školskog kalendara: “Ovo je više teško i izdržati”

Školske učionice s klima uređajima u hrvatskim su školama iznimka, a ne pravilo. Ukoliko je sreće, klima uređaji se u školi mogu nabrojiti na prste jedne ruke. Znaju to dobro svi oni koji u tim učionicama sjede na početku i na kraju školske godine, u rujnu i u lipnju.

Stoga ne čudi da je u samo tjedan dana e-savjetovanje o kalendaru rada škola za iduću školsku godinu prikupilo čak 90 komentara, u najvećem broju nastavnika, a ono zbog čega negoduju prijedlog je Ministarstva znanosti i obrazovanja da iduća školska godina započne već 2. rujna. Posebno su u tom negodovanju glasni nastavnici s obale, gdje se živa u termometru i u rujnu i u lipnju još uvijek visoko diže.

Kaotični praznici

Umjesto 2. predlažu da nastava počne 9. rujna, kao i da završi 13. lipnja, a ne kako Ministarstvo planira 18. lipnja. Dio nastavnika si je dao truda pa su pobrojili sve nastavne dane u idućoj školskoj godini i došli do saznanja da je predviđeno da školska godina traje 180 radnih dana te da se završetak bez problema može pomaknuti, jer ima viška dana.

Nezadovoljstvo kalendarom rada škola i kod dijela nastavnika, ali i kod roditelja već je dulje prisutno, jer svake godine školska godina završava sve kasnije, a velikom broju onih kojih se kalendar direktno tiče, ne odgovara ni podjela zimskih praznika u dva dijela.

Zagovornici povratka zimskih praznika »na staro«, odnosno njihovog održavanja u jednom komadu, svoje mišljenje argumentiraju gubljenjem kontinuiteta u radu učenika, jer nakon prvog dijela školskih praznika učenici se vraćaju u školu na svega nekoliko tjedana i onda uslijedi drugi dio zimskih praznika, a već za nekoliko tjedana na rasporedu su i proljetni.

Istovremeno uvedeni su i jesenski praznici koji su također relativno brzo nakon početka školske godine. Stoga ne čudi, da se veliki dio komentara u e-savjetovanju ne odnosi samo na neodgovarajući početak i završetak školske godine, nesnosne vrućine i činjenicu da mnogi srednjoškolci na obali u rujnu još odrađuju turističku sezonu, ali i da u lipnju treba odraditi i stručnu praksu, već i na sam raspored praznika unutar školske godine.

Tako jedni zagovaraju ukidanje jesenskih i drugog dijela zimskih praznika, drugi pak skraćivanje proljetnih, a treći se pitaju kako su nekadašnje generacije uopće završile školu samo sa zimskim i ljetnim raspustom.

Tu je i argument skijaša, čija se djeca unatrag nekoliko godina uopće ne pojavljuju na nastavi prvog tjedna drugog polugodišta, a to potvrđuje i ravnateljica Prve riječke hrvatske gimnazije Jane Sclaunich koja kaže kako je kvartalna sjednica u toj školi pokazala prilično veliki broj izostanaka učenika baš u siječnju.

– Dijeljenje zimskih praznika u dva dijela nema nekog velikog smisla. Barem u onim županijama koje imaju skijašku kulturu. I ove smo godine svjedoci da imamo veliki broj izostanaka u prvom tjednu drugog polugodišta.

Riječ je o tjednu kada su skijaški aranžmani jeftiniji i kada većina ide na skijanje. Što se tiče početka i kraja školske godine nama je daleko veći problem lipanj nego rujan, jer provodimo državnu maturu. Učenici tri sata u kontinuitetu sjede u učenicama koje nemaju klimu i moraju se maksimalno koncentrirati, a znaju biti velike vrućine, kaže Sclaunich.

Teško je izdržati

S tvrdnjom da je lipanj teže izdržati u učionici nego rujan slaže se i ravnatelj OŠ Srdoči, Ivan Vukić, koji također potvrđuje da i među osnovcima vlada veliki broj izostanaka u prvom tjednu drugog polugodišta. Ravnatelj OŠ Kozala, Mladen Župan, kaže da kada sunce zaprži kroz velike učioničke prozore, uvjeti rada postanu nemogući.

– Tako je na kraju i na početku školske godine. U pravilu škole imaju velike prozore i učionice se jako zagriju, a mi u školi imamo samo jednu učionicu s klimom i to je bila donacija roditelja, kaže Župan.

Na negodovanje nastavnika ministar Radovan Fuchs odgovorio je da svaka županija može zatražiti ukoliko smatra opravdanim odgodu početka školske godine, međutim ravnatelji se slažu da kalendar rada škola u cijeloj Hrvatskoj treba biti standardiziran.

Rad u učionicama početkom rujna i kasno u lipnju nastavnici uglavnom opisuju kao rad s dekoncentriranom djecom i tvrde da se u lipnju gradivo u školama ne odrađuje, već učenici samo sjede u učionicama.

Dišu na škrge u pregrijanim učionicama

– Nekad je nastava započinjala sredinom rujna, a mi se sad sve više približavamo 31. kolovozu. I sami znate koliko na obali traje sezona.

Većina škola ni nema klime, gradovi i mjesta su puni turista, a mi se kuhamo, dišemo na škrge i preživljavamo prva dva tjedna s potpuno dekoncentriranim učenicima koji sve što pitaju jest smiju li u WC puniti boce vodom, a potom u studenom i veljači – sjedimo kod kuće, komentar je jednog od nastavnika.