Foto: Davor Kovačević
Ministar financija Marko Primorac predstavio je u srijedu projekt Središnjeg registra stanovništva, koji bi trebao biti ustrojen tijekom iduće godine i zaživjeti sredinom 2026. godine, pri čemu bi državi trebao omogućiti “bolje ciljanje” socijalnih mjera, a građanima donijeti administrativno rasterećenje.
Zakon o središnjem registru će u petak biti upućen u javno savjetovanje, na snagu bi trebao stupiti 1. siječnja 2025. godine, tijekom iduće godine obavljat će se ustroj registra, a od 1. lipnja 2026. građani, kao i državne institucije i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, će imati pristup registru, rekao je Primorac na konferenciji za medije u Banskim dvorima.
Središnji registar stanovništva će sadržavati podatke o broju i prostornom rasporedu stanovnika prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima. Obuhvaćat će hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem u Hrvatskoj, hrvatske državljane s prebivalištem i/ili boravištem van Hrvatske, kao i strance koji imaju dozvolu dugotrajnog, stalnog ili povremenog boravka u Hrvatskoj.
Sadržavat će podatke o srodstvu i podatke o kućanstvima, u smislu i tko ga sve čini. Konkretno, uključivat će podatke preuzete iz drugih postojećih registara, kao što su OIB, osobno ime, prebivalište, obrazovanje, zaposlenje, nacionalnost, zatim uključivat će podatke o osnovi osiguranja, stambenoj jedinici i kvaliteti stanovanja, dok će posebni dio registra uključivati podatke dobivene na temelju opcionalne izjave građana, kao što su oni o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom partnerstvu, o etno-kulturnim obilježjima, primjerice o vjeri i materinskom jeziku, kao i kontakt podaci.
Registrom će se omogućiti cjeloviti podaci o stanovništvu u realnom vremenu, istaknuo je Primorac, što će olakšati provođenje adekvatnih politika, a između ostalog i zamijeniti popise stanovništva koji se provode svakih deset godina, administrativno su zahtjevni, a samo posljednji je koštao više od 23 milijuna eura.
Tako, kada je riječ o ciljevima uspostave registra, osim ukidanja potrebe popisa stanovništva, tu je i omogućavanje realnog izračuna dohotka po članu kućanstva, prije svega za bolje ciljanje mjera socijalne politike, potpora i pomoći ranjivim kućanstvima, pri čemu primjerice neće biti moguće da neka osoba bude član dva kućanstva.
U kontekstu potonjeg, Primorac je spomenuo i pakete pomoći građanima zbog inflacije i rasta cijena energenata, kojima se ponajprije htjelo pomoći onima s najnižim dohotcima, Nastojalo se da te mjere budu što “ciljanije”, no u nedostatku i podataka i samog registra, postoji mogućnost da su njima bila obuhvaćena i ona kućanstva s nekim dodatnim prihodima ili značajnijom imovinom, napomenuo je ministar.
“Onemogućavanje zloupotrebe sustava”
Po njegovim riječima, uspostava registra će onemogućiti zloupotrebu sustava socijalnih davanja, poreznih oslobođenja i olakšica, a trebala bi dovesti i do administrativnog rasterećenja građana u postupcima ostvarivanja različitih prava, pri čemu će se podaci ažurirati te razmjenjivati među institucijama.
Građani više neće morati po raznim institucijama podnositi pojedine zahtjeve i donositi dokumentaciju, već će država proaktivno identificirati osobe kojima bi trebala pripadati određena prava i isplaćivati im ih, kazao je Primorac.
Ta pojedina prava se primjerice odnose na dječji doplatak, naknade za starije osobe, zdravstveno osiguranje na teret državnog proračuna, socijalne naknade i stipendije studenata. Kako je izvijestio ministar, samo u 2022. je obrađeno 427.083 takvih zahtjeva, a njima su bile obuhvaćene 912.393 osobe.
U kontekstu potencijalnih pitanja o zadiranju tog registra u privatnost građana, Primorac je naglasio da registar neće sadržavati “neke posebne nove informacije”, već će povezivati postojeće. Također, podaci neće biti javno objavljeni, a građani će im moći pristupiti putem sustava identifikacije.
Građanima će biti omogućen uvid u vlastite osobne podatke u registru, no oni ga sami neće morati puniti, osim u vidu određenih ispravaka i dopuna, objasnio je.
Primorac je kazao da će registar imati 45 primjena, poput vođenja jedinstvene elektroničke evidencije rada i evidencije neaktivnih osoba, a s ciljem lakšeg otkrivanja prekršitelja i suzbijanja pojedinih pojavnih oblika neprijavljenog rada. Zatim, služit će za ubrzavanje provedbe ostavinskih postupaka, za analizu tržišta rada, izračun indeksa razvijenosti i oblikovanje politika regionalnog razvoja, upis djece u predškolske ustanove, škole, učeničke domove, visoka učilišta, a tu je i već spomenuta provedba mjera socijalne politike.
najnovije
najčitanije
Ostali sportovi
plivanje
Odličan nastup mladih plivača Jadere na Torpedo Cupu
Hrvatska
bivši Socijaldemokrati
REBRANDING NA LJEVICI Katarina Pernar izabrana za predsjednicu stranke Korak za Hrvatsku
Novosti
poginule 32 osobe
Kapetan potonule Coste Concordije pušten iz zatvora
KK Zadar
ABA liga, 9. kolo
Potvrdu pobjede nad Partizanom košarkašu Zadra traže na parketu rumunjske legije stranaca
Hrvatska
obilježio generacije studenata
Preminuo profesor Ivan Koprić
Zadar & Županija
Brod života
Čovjek iz Vrsi vodi remont morskog diva od 333 metra: “Amerikanci su izabrali mene, a mogli su bilo koga!”
Zadar & Županija
pakoštane
Kućica 450 eura, a zadužnica 10.000! Vijećnik žestoko prozvao Općinu zbog Adventa: “Ovo je sramota!”
Zadar & Županija
Iva Bencun
Čestitke Zadru, ostalo “bez komentara”: Direktorici gradskog TZ-a svidjela se ironična objava šefa SDP-a
Kultura
knjiga "ne moram pitati muža"
Ercegović u Zadru: “Žene se često odriču nasljedstva u korist braće”
Sci-Tech
nema igre