POSAO NA OTOKU Novalja traži pedijatra i povrh plaće mu nudi 2.000 eura mjesečnog dodatka

Otočke sredine teško dolaze do specijalista, a i kad uspiju u tome nemaju jamstva da će oni ostati trajno raditi na otoku. Jedan od takvih primjera jest Novalja na Pagu, koju je nedugo nakon završene specijalizacije napustila jedina raspoloživa pedijatrica. Da bi privukli pedijatra na otok Pag, u mjesnoj samoupravi odlučili su ponuditi budućem liječniku koji prihvati raditi na otoku novčani bonus od 2.000 eura neto mjesečno, jer to vide kao jedini način da dođu do novog liječnika.

Skupi odlazak

U specijalizaciju sada već bivše pedijatrice u tom su paškom gradu uložili 85.000 eura, ali je nakon stupanja na snagu izmjenjenog Zakona o zdravstvenoj zaštiti kojima su ukinuti visoki financijski penali za liječnike koji nakon specijalizacije napuste svoju zdravstvenu ustanovu, ona odlučila otići u Zagreb. Tako će lokalna zajednica morati uložiti dodatni financijski napor da bi došla do novog specijalista. Dodatak od 2.000 eura neto na plaću budućeg pedijatra za lokalnu će zajednicu značiti dodatni mjesečni trošak od oko 3.400 eura, otkrio je gradonačelnik Grada Novalje, Ivan Dabo, na 3. Kongresu o zdravstvu u ruralnim i otočnim regijama koji se održava od 16. do 18. listopada u Novalji u organizaciji Doma zdravlja Ličko-senjske županije i Udruge poslodavaca u zdravstvu.

Preduga specijalizacija

Ministrica Hrstić kazala je kako će se program specijalizacije iz pedijatrije uskoro revidirati i to na zahtjev samog Hrvatskog pedijatrijskog društva (HPD). Program specijalizacije iz pedijatrije je izrazito dugačak, traje pet godina plus još dvije za užu specijalizaciju i duži je čak i od specijalizacije neurokirurgije. I pedijatrijska je struka shvatila da je to odvraćajući moment, kazala je Hrstić.

Novalja je, kazao je Dabo, u zadnjih pet godina jedna od demografski najpropulzivnijih gradova u Hrvatskoj, o čemu bi također trebalo voditi računa kod planiranja zdravstvene skrbi na tom otoku. Od 2021. do 2025. zabilježila je porast broja stanovnika za 17 posto.

Ministarstvo zdravstva traži rješenje za ovaj problem, koji je prisutan i na drugim otocima. Ministrica zdravstva, Irena Hrstić poziva lokalnu samoupravu da u većoj mjeri iskaže interes za novim specijalizacijama, jer on danas izostaje.

– Ako je interes za specijalizacije iz pedijatrije nešto niži, to ne znači da jedinice lokalne samouprave ne trebaju iskazati svoj interes za specijalizacijom. Očekivala bih da sredine bez pedijatara imaju velike zahtjeve za tom specijalizacijom, a nema ih, kazala je ministrica Hrstić na istome skupu.

Otočke ambulante

Pozvala je predstavnike otočkih vlasti da se ne ustručavaju raspisivati natječaje za specijalizante iako postoji mogućnost da oni nakon završene specijalizacije odu.

– Ministarstvo zdravstva ima modele kako doskočiti odlasku liječnika koji su završili specijalizaciju. Nije nam cilj zgrada u kojoj nema tko raditi, od liječnika do medicinskih sestara. Ako na otoku živi i samo četiri stanovnika, zdravstvena skrb mora biti dostupna kao da ih je 400, ustvrdila je Hrstić.

Popunjenost mreže javne zdravstvene službe na otocima je različita, a prema podacima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), Primorsko-goranska županija među najlošijima je u popunjenosti obiteljske i dentalne medicine te zdravstvene njege u kući. Popunjenost mreže u obiteljskoj medicini PGŽ-a je 88 posto jer nedostaje tri od predviđenih 25 timova, u dentalnoj medicini popunjenost je 86 posto te nedostaje tri od 22 predviđena tima, a zdravstvena njega u kući uspjela je popuniti tek 42 posto od 12 predviđenih mjesta, dok sve ostale otočke županije imaju 100-postotnu popunjenost mreže. U pedijatrijskoj skrbi Primorsko-goranska županija ima 100-postotnu popunjenost, dok Ličko-senjska, Zadarska i Šibensko-kninska županija na svojim otocima nemaju niti jednog pedijatra.

Prema riječima ministrice Hrstić, uskoro u e-savjetovanje ulazi reorganizacija rada hitne službe, gdje će se mreža fokusirati na ukupni broj timova T1 i T2 u županiji, a jedinice lokalne samouprave same će sugerirati gdje bi ti timovi trebali biti postavljeni.

Loša infrastruktura

Loša infrastruktura otočkih ambulanti i manjak liječnika rješavat će se primjenom novog Zakona o otocima. Početkom godine temeljem tog zakona Ministarstvo regionalnog razvitka i fondova EU pokrenulo je prvi krug javnih poziva za sufinanciranje infrastrukturnih i zdravstvenih projekata na otocima, a kroz zdravstveni program obuhvaćeno je 12 projekata ukupne vrijednosti 860.000 eura. Ostali javni pozivi objavit će se početkom 2027. godine.

Prema riječima Veljka Radića, ravnatelja Uprave za otoke, projekti obuhvaćaju različite potrebe otočnih sredina, od izgradnje uređenja ambulanti do osiguravanja smještaja za liječnike. Država će sufinancirati stimulacije koje bi trebale privući zdravstvene djelatnike na otoke. Za udaljene, pučinske otoke poput Dugog otoka, Visa ili Lastova, predviđeno je sufinanciranje do 95 posto troškova, a za sve ostale otoke i poluotok Pelješac do 85 posto. Ipak, taj postotak nije zajamčen, a konačan iznos ovisit će o raspoloživim sredstvima i broju prijavljenih projekata. Točan iznos sredstava još nije poznat jer državni proračun za iduću godinu još nije do kraja definiran, no u Ministarstvu se nadaju da će sredstva za ove namjene rasti iz godine u godinu kako bi poboljšala kvalitetu života na otocima i dostupnosti zdravstvenih usluga.