Prikupljeni podaci tijekom projekta, koji je započeo u srpnju 2025. i trajat će do lipnja 2029., poslužit će kao temelj za napredno modeliranje budućih ekoloških scenarija, kažu u Javnoj ustanovi Nacionalni park Sjeverni Velebit.


Istraživanje obuhvaća širok spektar organizama – od biljaka, mahovina i kukaca, ptica, do specifičnih organizama u tlu. Stručnjaci će analizirati kako će se smrekove šume razvijati pod utjecajem različitih klimatskih promjena, prirodnih poremećaja poput snažnih vjetrova i najezdi potkornjaka, te ovisno o primijenjenim načinima gospodarenja.


Krajnji cilj projekta je izrada konkretnih preporuka i smjernica za gospodarenje smrekovim šumama. One će biti izravna pomoć u očuvanju ugrožene bioraznolikosti u uvjetima promjenjive klime, te će biti primjenjive kako u strogo zaštićenim područjima poput nacionalnih parkova, tako i u gospodarskim šumama. Projektom rukovodi švicarski Savezni institut za istraživanje šuma, snijega i krajolika (WSL), koji slovi za jednu od vodećih svjetskih institucija u tom području.




U provođenju istraživanja sudjeluju i partneri iz triju europskih zemalja: Institut za istraživanje bioraznolikosti i ekosustava Bugarske akademije znanosti (IBER-BAS), Fakultet šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu te rumunjski Nacionalni institut za istraživanje i razvoj u šumarstvu “Marin Drăcea” (INCDS).


U Krasnom će se od 19. do 22. listopada održati godišnji sastanak sudionika projekta, vodećih strunjaka u području šumarstva i zaštite prirode, na kojima se svake godine rade evaluacije postignutih rezultata. To uključuje i stručni terenski obilazak istraživanih smrekovih sastojina na području nacionalnog parka. Godišnji sastanak u Hrvatskoj organiziraju hrvatski projektni tim s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije Sveučilišta u Zagrebu i Javna ustanova Nacionalni park Sjeverni Velebit.




Četverogodišnji projekt BIOFORMA financira se u sklopu multilateralnog poziva MAPS (Multilateral Academic Projects). Švicarska nacionalna zaklada za znanost (SNSF) osigurava 85 posto ukupnih troškova, dok preostalih 15 posto sufinanciraju nacionalna tijela, uključujući i Hrvatsku zakladu za znanost (HRZZ).